U prvih šest mjeseci ove godine izvoz drvne industrije i šumarstva Bosne i Hercegovine smanjen je u odnosu na isti period prošle godine. Na pad izvoza u velikoj mjeri je uticala zabrana izvoza šumskih drvnih sortimenata.
Nakon nekoliko godina vrijednost izvoza ove industrije pala je na iznos ispod milijardu KM. Tako je u prvom polugodištu izvoz iznosio 985 miliona KM i smanjen je u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosio 1,1 milijardu KM, dok je uvoz iznosio 425 miliona KM, istaknuto je na sjednici Skupštine Asocijacije drvne industrije Vanjskotrgovinske komore BiH.
Iz Asocijacije navode da je u prvom polugodištu evidentan pad izvoza svih grupa proizvoda, izuzev namještaja od drveta i drvenih montažnih kuća. Također je zaustavljen rast izvoza šumskih drvnih sortimenata Odlukom o privremenoj zabrani izvoza koja je bila na snazi sve do 31. jula.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri u ovoj grani industrije su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija i Austrija.
Da će ova godina biti izazovna za ovu vrstu industrije bilo je jasno na samom početku godine.
"Postoji problem u vezi sa smanjenjem tražnje, čiji trend je prisutan i ove godine", rekao je Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske.
On je istakao da je u situaciji kada postoje problemi za plasman proizvoda, vrlo teško očekivati i rezultate koji su ostvarivani do sada.
"Inostrani partneri naših proizvođača raspolažu svojim zalihama koje su prilično popunjene i to usporava plasman proizvoda iz RS prema tim destinacijama", pojasnio je Šinik.
U onoj mjeri u kojoj stanje na tržištu zemalja EU bude stabilno, kaže Šinik, u toj mjeri će biti stabilno i domaće poslovanje, s obzirom na to da je RS zavisna od kretanja na tržištu EU.
U ovoj industriji, prema podacima LRC-a, djeluje 1.478 kompanija koje su u prošloj godini ostvarile ukupne prihode u iznosu od 2,8 miliona KM.
Kompanije iz BiH, kako je zaključeno na sjednici, lako se prilagođavaju zahtjevima tržišta, fleksibilne su i nude veliki broj proizvoda, što ih čini vrlo prepoznatljivim na inostranom tržištu. Ipak, evidentna je sve veća potreba za optimizacijom proizvodnje, digitalizacijom, uvođenjem modela zelene ekonomije u cilju smanjenja troškova, podizanja kvaliteta, ispunjavanja zahtjeva i zadržavanja unutar međunarodnih lanaca vrijednosti.
.webp){kind=icon}
