Otvara se mogućnosti da EBRD, osim dosadašnjih partnera UNDP-a i FAO-a, bude formalni implementacioni partner Bosne i Hercegovine (BiH) za Zeleni klimatski fond. Na sastanku održanom u Sarajevu istaknuto je da je to preduvjet za uključivanje BiH u programe EBRD-a za zelene gradove i "ozelenjavanje" financijskog sustava.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac danas je u Sarajevu na sastanku s direktoricom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Manuelom Naessl istakao je da će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uz prethodnu saglasnost entitetskih institucija, dati potrebnu saglasnost EBRD-u da bude implementaciona agencija za sredstva tog fonda, pod uvjetom da projekti budu jednako zastupljeni u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
"Ukoliko uočimo diskriminatorni odnos EBRD-a prema Republici Srpskoj u realizaciji projekata, povući ćemo suglasnost, nakon čega ova banka gubi status našeg partnera za korištenje sredstva Zelenog klimatskog fonda za projekte u BiH", naglasio je Košarac.
Čitaj više
R. Srpska traži druge modele finansiranja projekata nakon 'sankcija' Njemačke
Žao nam je što što se njemačka vlada odlučila na ovakav korak, rekao je premijer Radovan Višković.
10.08.2023
Njemačka odustala od četiri projekta u Republici Srpskoj
O odluci Vlade Njemačke obaviješteni su Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH i projektni partneri.
09.08.2023
Bloomberg
Naessl je ponovila stav da će EBRD nastaviti s pripremom i implementacijom projekata u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko Distriktu. Kada je riječ o programu za "zelene" gradove, na sastanku je istaknuto da su u taj instrument do sada bili uključeni gradovi Banja Luka, Sarajevo, Zenica i Brčko, ali da nisu imali pristup financiranju iz Zelenog klimatskog fonda putem EBRD-a.
"Važno je da u ovaj instrument uključimo Doboj, Istočno Sarajevo i druge općine u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, kako bi se otvorila mogućnost da imaju pristup donatorskim sredstvima Zelenog klimatskog fonda, te tehničku asistenciju i koncesione zajmove kod EBRD-a", naglasio je Košarac.
Košarac je dodao da je potpuno neprihvatljiva praksa određenih institucija EU da politički uslovljavaju Republiku Srpsku blokadom određenih projekata. Naglasio je da institucije Republike Srpske postupaju u skladu sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
"Budući da je EBRD institucija međunarodnog karaktera, očekujem da neće podleći pritiscima europskih zvaničnika, te da će nastaviti suradnju sa svim nivoima vlasti u BiH na obostranu dobrobit", rekao je Košarac.
Povlačenje investicija
Vlada Njemačke je u kolovozu ove godine odlučila je obustaviti četiri infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj (RS), zbog nastavka "secesionističke politike tog entiteta i njegovog predsjednika Milorada Dodika", priopćilo je veleposlanstvo Njemačke u Bosni i Hercegovini. Vrijednost tih projekata je 105 milijuna eura.
Milorad Dodik / Srna
Riječ je o projektima rehabilitacije hidroelektrane Trebinje, faza III i IV, vjetroparka Hrgud, te zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci. Vrijednost projekta Hrgud je oko 64,28 milijuna eura, od čega je Njemačka razvojna banka (KfW) osigurala 60 milijuna eura, a ostatak bi financirala Elektroprivreda RS.
Kako navodi veleposlanstvo, o odluci Vlade Njemačke obaviješteni su Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH i projektni partneri. Dodali su da je pozadina toga nastavak secesionističke politike Dodika.
Nakon što je Njemačka ambasada u Bosni i Hercegovini (BiH) saopćila da obustavlja financiranje projekata, oglasio se i premijer RS Radovan Višković, koji je poručio da će nastojati da nađe drugi model financiranja projekata.
"Odluka njemačke administracije da obustavi kreditne aranžmane u projektima u Republici Srpskoj predstavlja nastavak političkih pritisaka na Republiku Srpsku s ciljem da, ekonomskom prisilom, odustanemo od borbe za naša prava", izjavio je Višković.
.webp){kind=icon}
