BiH

EBRD uskoro formalni implementacioni partner za Zeleni klimatski fond

Autor: Teo Zorić

06. septembar 2023, 15:49

Košarac naglasio važnost jednakog pristupa realizaciji projekata u RS i FBiH

Naessl je ponovila stav da će EBRD nastaviti s pripremom i implementacijom projekata

Košarac je dodao da je potpuno neprihvatljiva praksa određenih institucija EU

EBRD uskoro formalni implementacioni partner za Zeleni klimatski fond

Fena

Otvara se mogućnosti da EBRD, osim dosadašnjih partnera UNDP-a i FAO-a, bude formalni implementacioni partner Bosne i Hercegovine (BiH) za Zeleni klimatski fond. Na sastanku održanom u Sarajevu istaknuto je da je to preduvjet za uključivanje BiH u programe EBRD-a za zelene gradove i "ozelenjavanje" financijskog sustava.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac danas je u Sarajevu na sastanku s direktoricom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u BiH Manuelom Naessl istakao je da će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uz prethodnu saglasnost entitetskih institucija, dati potrebnu saglasnost EBRD-u da bude implementaciona agencija za sredstva tog fonda, pod uvjetom da projekti budu jednako zastupljeni u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

"Ukoliko uočimo diskriminatorni odnos EBRD-a prema Republici Srpskoj u realizaciji projekata, povući ćemo suglasnost, nakon čega ova banka gubi status našeg partnera za korištenje sredstva Zelenog klimatskog fonda za projekte u BiH", naglasio je Košarac.

Naessl je ponovila stav da će EBRD nastaviti s pripremom i implementacijom projekata u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko Distriktu. Kada je riječ o programu za "zelene" gradove, na sastanku je istaknuto da su u taj instrument do sada bili uključeni gradovi Banja Luka, Sarajevo, Zenica i Brčko, ali da nisu imali pristup financiranju iz Zelenog klimatskog fonda putem EBRD-a.

"Važno je da u ovaj instrument uključimo Doboj, Istočno Sarajevo i druge općine u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, kako bi se otvorila mogućnost da imaju pristup donatorskim sredstvima Zelenog klimatskog fonda, te tehničku asistenciju i koncesione zajmove kod EBRD-a", naglasio je Košarac.

Košarac je dodao da je potpuno neprihvatljiva praksa određenih institucija EU da politički uslovljavaju Republiku Srpsku blokadom određenih projekata. Naglasio je da institucije Republike Srpske postupaju u skladu sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom.

"Budući da je EBRD institucija međunarodnog karaktera, očekujem da neće podleći pritiscima europskih zvaničnika, te da će nastaviti suradnju sa svim nivoima vlasti u BiH na obostranu dobrobit", rekao je Košarac.

Povlačenje investicija

Vlada Njemačke je u kolovozu ove godine odlučila je obustaviti četiri infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj (RS), zbog nastavka "secesionističke politike tog entiteta i njegovog predsjednika Milorada Dodika", priopćilo je veleposlanstvo Njemačke u Bosni i Hercegovini. Vrijednost tih projekata je 105 milijuna eura.

Riječ je o projektima rehabilitacije hidroelektrane Trebinje, faza III i IV, vjetroparka Hrgud, te zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci. Vrijednost projekta Hrgud je oko 64,28 milijuna eura, od čega je Njemačka razvojna banka (KfW) osigurala 60 milijuna eura, a ostatak bi financirala Elektroprivreda RS.

Kako navodi veleposlanstvo, o odluci Vlade Njemačke obaviješteni su Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) BiH i projektni partneri. Dodali su da je pozadina toga nastavak secesionističke politike Dodika.

Nakon što je Njemačka ambasada u Bosni i Hercegovini (BiH) saopćila da obustavlja financiranje projekata, oglasio se i premijer RS Radovan Višković, koji je poručio da će nastojati da nađe drugi model financiranja projekata.

"Odluka njemačke administracije da obustavi kreditne aranžmane u projektima u Republici Srpskoj predstavlja nastavak političkih pritisaka na Republiku Srpsku s ciljem da, ekonomskom prisilom, odustanemo od borbe za naša prava", izjavio je Višković.

Sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Što SAD-u donose Trumpove carine?
Svijet

Što SAD-u donose Trumpove carine?

Trump računa na to da će SAD dio tereta carina prebaciti na strane izvoznike, tako da će oni biti spremni sniziti cijene i preuzeti dio tereta carina, koji se ne bi u potpunosti prebacio na rast cijena na američkom tržištu.

02.04.2025

Autor: Aleš Kovačič

Ekonomija

sve vijesti iz rubrike Ekonomija

Registrujte se za nastavak čitanja. Registrirajte se

Nastavite čitati odabirom jedne od opcija u nastavku.

BESPLATAN RAČUN

Pročitajte ovaj i još 1 članak (ne odnosi se na PREMIUM članke)

Besplatni bilten

Registruj se

Pretplata

Neograničen pristup premium sadržaju na svih 5 portala

Neograničen pristup TV i video sadržaju

Ekskluzivne priče i analize iz Businessweek Adria

Pogledaj ponude

Aktivirajte još 1 besplatni članak i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristili ste 1 besplatni članak.

Cijenimo vaše interesovanje za pouzdane informacije. Aktivirajte još 1 članak besplatno i nastavite čitati.

Otključajte sada

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Dobijte neograničen pristup već danas

Nastavi

Iskoristite ekskluzivnu ponudu danas! Čitajte neograničeno za 1 € sedmično.

Vaši rivali to već znaju. Hoćete li ostati u mraku?

Pridružite se sada za samo 11 € mjesečno!

Pogledaj ponude