.webp){kind=icon}
Rastući pritisak domaćih propisa i regulativa Evropske unije, zajedno s povećanim interesom investitora i šire javnosti za održivim poslovanjem, usmjerava pažnju preduzeća u regionu, uključujući Bosnu i Hercegovinu, prema ESG (Environment, Social, Governance) standardima. Ovi standardi, koji ocjenjuju održivost i utjecaj preduzeća na pitanja okoliša, društva i upravljanja, postaju ključni faktor za opstanak i uspjeh kompanija u današnjem poslovnom svijetu.
Biljana Braithwaite, direktorica Programa za Zapadni Balkan u AIRE centru i izvršna direktorica Sustineri Partnersa, ističe da, iako Bosna i Hercegovina zaostaje u pogledu pravnog okvira i prakse u vezi s ESG standardima, ovi standardi su budućnost poslovanja u zemlji. "Kompanije koje ne idu ukorak s novim pravilima rizikuju da izgube poslovne partnere, investitore i kupce".
Kako je kazala Braithwaite, ESG zahtjevi postaju obavezujući, kako zbog domaćih propisa, tako i zbog regulative Evropske unije.
Biljana Braithwaite Izvor: The Aire centre
Sve više raste i interes javnosti i kompanija za održivim praksama. Nedavno usvojena Zelena agenda za Zapadni Balkan, Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti, imaju značajan utjecaj na poslovanje u regionu.
"Izgradnja održive budućnosti", ESG priručnik za preduzeća, donosi ključne smjernice i informacije o ESG standardima i ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija.
"ESG standardi ocjenjuju održivost preduzeća i njihov utjecaj na pitanja okoliša, društva i upravljanja, te nadilaze njihovu finansijsku uspješnost. Neki od standarda nametnuti su zakonima i propisima zemlje u kojoj preduzeće posluje, a drugi proizlaze iz očekivanja aktera i pritiska investitora zbog sve veće zabrinutosti u pogledu pitanja ljudskih prava i zaštite okoliša", navedeno je u priručniku.
Okolišni standardi odnose se na utjecaj preduzeća na okoliš kroz njihovu potrošnju energije i sirovina, tj. resursa koji su im potrebni za rad, dok se društveni odnose na utjecaj preduzeća na društvo. Standardi upravljanja odnose se na prakse i procedure koje su usvojene i provedene unutar preduzeća kako bi se osiguralo da preduzeće postupa u skladu sa zakonom i standardima koje su postavili relevantni akteri.
Održivi pravci za BiH
Ministrica okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine Nasiha Pozder objašnjava da su ESG standardi od ključnog značaja za BiH, posebno u sektorima poput poljoprivrede, šumarstva, turizma i transporta. Oni mogu doprinijeti očuvanju prirodnih resursa, zaštiti bioraznolikosti i ublažavanju negativnih utjecaja klimatskih promjena.
ESG investicije često se nazivaju održivim investicijama i uključuju razmatranje okolišnih, društvenih i faktora upravljanja, uz finansijske aspekte, prilikom donošenja odluka o investiranju.
"Istraživanja pokazuju da bi globalna ESG imovina mogla premašiti jednu trećinu ukupne imovine na globalnom nivou. Više od 80 posto investitora u svojim procesima ulaganja uzima u obzir ESG faktore, a 54 posto investitora vjeruje da bolje ESG prakse kompanija vremenom rezultiraju većim povratom/potvrdama", navedeno je.
Izvor: ESG priručnik - Izgradnja održive budućnosti
U BiH se dešava brza transformacija u svijetu finansija, uvođenjem tzv. zelenih obveznica i rigoroznih procjena utjecaja na okoliš za bankarske projekte. Neke banke s velikim prisustvom u regiji prestale su finansirati projekte u oblasti eksploatacije uglja, dok druge fosilne tehnologije imaju vrlo mali udio u njihovom portfelju. Ovo pokazuje rastući interes investitora za izjednačavanje uslova za sve.
Naša država aktivno učestvuje u globalnim inicijativama za održivost i odgovorne poslovne prakse, a implementacija ovih standarda varira od zemlje do zemlje. Globalni dogovor UN-a (UNGC), ciljevi održivog razvoja, Načela za odgovorno ulaganje (PRI), Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima (UNGP) i Pariski sporazum igraju ključnu ulogu u promoviranju održivog razvoja, zaštiti ljudskih prava i odgovornom korporativnom građanstvu te rješavanju okolišnih izazova u zemlji.
Od 193 države članice UN-a koje su prihvatile Agendu za održivi razvoj do 2030, u periodu ovog istraživanja Srbija je najviše rangirana država i zauzima 35. mjesto, a slijede je Sjeverna Makedonija (57.), Bosna i Hercegovina (59.) i Albanija (61.). Najlošije je rangirana Crna Gora na 86. mjestu.
"Preduzeća nisu obavezna podnositi izvještaje o ciljevima održivog razvoja. Međutim, od zemalja se očekuje da ciljeve održivog razvoja učine središnjim elementom nacionalne i regionalne održivosti, što se također odražava u izvještavanju o ESG standardima i ciljevima. To znači da se izvještavanje o ESG standardima može koristiti za ciljeve održivog razvoja".
Kako se bliži rok za njihovo ostvarivanje, sve će više zemalja razmatrati na koji način privatna preduzeća mogu doprinijeti ovom općem cilju.
Priručnik je izrađen u sklopu projekta AIRE Centra "Okolišni, društveni i standardi korporativnog upravljanja (ESG) – uvod za poslovne subjekte", uz finansijsku podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
