Vanjski dug Bosne i Hercegovine nastavlja se smanjivati. Na kraju drugog kvartala, vanjski dug BiH iznosio je 9,1 milijardu KM i manji je za 4,4 posto u poređenju s prvim kvartalom.
Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, primjetan je značajan pad vanjskog duga Republike Srspke i to za oko 50 miliona KM, dok je vanjski dug Federacije BiH manji za oko dva miliona KM. Vanjski dug institucija Bosne i Hercegovine smanjen je na kraju juna s 56,24 miliona KM na 54,97 miliona KM.
S&P Global Ratings podigao je kreditni rejting BiH sa 'B' na 'B+', a kako navode povećanje odražava povoljnu fiskalnu poziciju konsolidirane opće vlade BiH, s prognoziranim niskim neto dugom opće vlade od 22 posto BDP-a do kraja 2023. godine.
'' Oko 65 posto bruto konsolidiranog duga opće vlade duguje se službenim bilateralnim i multilateralnim vjerovnicima s dugim dospijećem i povoljnim kamatama. Shodno tome, predviđamo da će troškovi servisiranja duga ostati ograničeni za BiH-u prosjeku samo 2,5 posto vladinih prihoda do 2026., što je nizak nivo u poređenju s globalnim nivoom.
Kada je riječ o vanjskom dugu, najviše dugujemo Svjetskoj banci i Evropskoj investicijskoj banci.
Najveće smanjenje javnog duga odnosi se na Euroobveznice RS, kada je Vlada RS ispunila u junu svoje obaveze i otplatila 336 miliona KM za obveznice podignute na Bečkoj berzi u 2018. godini.
''Nakon uspješnog refinansiranja dospjele euroobveznice u iznosu od 168 miliona eura u junu 2023. na domaćem tržištu, smatramo da će se RS još uvijek suočiti s određenim finansijskim pritiscima ove i sljedeće godine koji proizlaze iz budžetskog deficita i dospjelog duga. Predviđamo da će uspješno ispuniti svoje zahtjeve finansiranja kroz kombinaciju domaćeg i vanjskog zaduživanja i isplate kreditne linije međunarodnih finansijskih institucija za određene projekte'', kažu iz S&P.
Također navode da komercijalni dug na nivou države gotovo da i ne postoji; čini samo 0,1 posto BDP-a i duguje se nekoliko stranih poslovnih banaka vezanih uz određene projekte.
Indirektni porezi
''Također primjećujemo da BiH ima poseban mehanizam servisiranja duga za dug na državnom nivou koji je posuđen entitetima FBiH i RS'', kažu iz S&P te dalje navode da: ''Prema ovom aranžmanu, Uprava za indirektno oporezivanje BiH svaki dan prikuplja indirektne poreze, nakon čega se resursi izdvajaju za funkcioniranje državne vlade i plaćanje vanjskog duga na državnom nivou. Tek nakon što se ove odredbe izvrše, preostali indirektni prihodi se raspodjeljuju na FBiH i RS''.
Ističu da je ovaj mehanizam strukturiran da djeluje i kada nema usvojenog budžeta na državnom ili entitetskom nivou.
''Po našem mišljenju, to značajno smanjuje rizike neplaćanja koji proizlaze iz bilo kakvih nepredviđenih budućih političkih nesuglasica'', zaključuju iz S&P Global Ratings.
Ekonomistica Svetlana Cenić kazala je za Bloomberg Adria TV da politika zaduživanja u kojoj više od 30 posto stranih kredita ide u javni sektor ne vodi nikuda.
"Takva politika zaduživanja nas vodi tome da jedemo vlastitu supstancu. Dobro je samo to što je nekada zaduživanje za javni sektor bilo više nego za infrastrukturu, a sada je to promijenjeno'', kazala je Cenić.
Pojašnjava da je to relativno dobro, jer se mi za infrastrukturu konstantno zadužujemo, za svaki komadić autoputa BiH uzima kredit.
''Bilo je predviđeno da se od prihoda od akciza i putarina sve poveća, a šta se dešava s tim sredstvima", upitala je Cenić.
Strani kreditori znaju, dodaje, da će se vanjski dug otplaćivati dok je indirektnih poreza i ne brinu se za to.
.webp){kind=icon}
