.webp){kind=icon}
S&P Global Ratings podigao je svoj dugoročni suvereni kreditni rejting Bosne i Hercegovine (BiH) u lokalnoj i stranoj valuti s 'B' na 'B+' uz stabilne izglede. Istovremeno, S&P je potvrdio kratkoročni suvereni kreditni rejting BiH u stranoj i domaćoj valuti 'B', dok je ocjena prenosa i konvertibilnosti BiH smanjena sa 'BB' na 'BB-'. Također, revidirana je i procjena ekonomskog rasta BiH na dva posto.
''Stabilni izgledi odražavaju otpornu ekonomsku izvedbu BiH unatoč prevladavajućim vanjskim vjetrovima, kao i njenu povoljnu fiskalnu poziciju za koju očekujemo da će trajati tokom 2023.-2026.'', navode iz S&P.
To uključuje pandemiju COVID-19, nakon koje je uslijedilo nekoliko epizoda domaće političke nestabilnosti i u novije vrijeme, slabija vanjska potražnja.
''Realni BDP BiH u potpunosti se oporavio od pandemije i, na temelju ekonomskih pokazatelja u prvoj polovici 2023., revidirali smo našu prognozu realnog rasta za 2023. s jedan na dva posto''.
Kako navode iz S&P, povećanje također odražava povoljnu fiskalnu poziciju konsolidirane opće vlade BiH, s prognoziranim niskim neto dugom opće vlade od 22 posto BDP-a do kraja 2023. godine.
''Oko 65 posto bruto konsolidiranog duga opće vlade duguje se službenim bilateralnim i multilateralnim vjerovnicima s dugim dospijećem i povoljnim kamatama. Shodno tome, predviđamo da će troškovi servisiranja duga ostati ograničeni za BiH-u prosjeku samo 2,5 posto vladinih prihoda do 2026., što je nizak nivo u globalnom poređenju''.
Ipak, ocjene S&P su i dalje ograničene izuzetno složenim institucionalnim sistemom upravljanja u zemlji zbog čega se često javljaju političke nestabilnosti i sukobi.
''BiH nedostaje monetarna fleksibilnost s obzirom na postojeći aranžman valutnog odbora konvertibilne marke (BAM) s eurom, za koji predviđamo da će izdržati''.
Smatraju da će se nedavna domaća politička eskalacija ublažiti, ''iako budući napadi sukoba ostaju rizik s obzirom na složena domaća institucionalna uređenja BiH''.
U najboljem scenariju iz S&P navode da bi mogli podići rejtinge BiH u sljedećih 12 mjeseci ako vide održivi prelazak na kreiranje domaće politike zasnovano na konsenzusu, što bi, srednjoročno gledano, moglo ubrzati reforme i ekonomski rast. U najgorem scenariju, ako domaći politički sukobi značajno eskaliraju, posebno ako to dovede do rastuće vjerovatnosti negativnih implikacija na servisiranje državnog duga, kreditni rejting bi mogao biti smanjen.
Pozitivno je što iz S&P smatraju da je ovaj drugi scenarij malo vjerovatan.
Usporavnje ekonomije
Iz S&P navode da se unatoč najnovijim i prošlim političkim nestabilnostima, ekonomija BiH pokazala otpornijom nego što su ranije očekivali. Iako je ekonomija u 2022. porasla za četiri posto, u 2023. očekuju znatno usporavanje zbog slabijeg učinka kod ključnih trgovinskih partnera BiH (uglavnom u EU), zbog čega je prognoza rasta revidirana na dva posto, uglavnom zahvaljujući snažnijim rezultatom za prvi kvartal.
Po sektorima, građevinarstvo i industrijska proizvodnja pokazale su slabe rezultate u posljednja tri kvartala. Nasuprot tome, usluge su prošle mnogo bolje.
''Na primjer, trgovina na malo, prijevoz i smještaj porasli su za četiri posto prvom kvartalu 2023., nastavljajući snažan uzlazni zamah od početnog oporavka od pandemije u drugoj polovici 2020.''. pojašnjavaju iz S&P.
Razni pokazatelji također ukazuju na snažne rezultate u turizmu. U 2022. prihodi od putovanja u platnoj bilansi već su premašili vrhunac prije pandemije 2019. za 30 posto i ukupno su iznosili 1,3 milijarde eura. Tokom prvih pet mjeseci 2023. dolasci stranih turista i noćenja porasli su za gotovo 40 posto.
Jedan od faktora koji podržava suvereni rejtnig su snažni fiskalni pokazatelji BiH.
''Na nivou konsolidirane opće vlade, osim u pandemijskim godinama 2020.-2021., BiH je dosljedno ostvarivala fiskalne suficite. To je dijelom rezultat fiskalne razboritosti, ali i prošlih kašnjenja u usvajanju budžeta i postizanju konsenzusa o prioritetima potrošnje'', kažu iz S&P.
Konsolidirani fiskalni učinak, međutim, prikriva značajno različite budžetske rezultate u FBiH i RS. Dok procjenjuju da je FBiH zabilježila suficit, RS je zabilježila deficit od oko 0,8 posto BDP-a BiH (ili oko 2,7 posto BDP-a RS), odražavajući kontinuirani rast tekućih rashoda i nabavke nefinansijske imovine (kapitalna potrošnja).
'' Nakon uspješnog refinansiranja dospjele euroobveznice u iznosu od 168 miliona eura u junu 2023. na domaćem tržištu, smatramo da će se RS još uvijek suočiti s određenim finansijskim pritiscima ove i sljedeće godine koji proizlaze iz budžetskog deficita i dospjelog duga. Predviđamo da će uspješno ispuniti svoje zahtjeve finansiranja kroz kombinaciju domaćeg i vanjskog zaduživanja i isplate kreditne linije međunarodnih finansijskih institucija za određene projekte'', ističu iz S&P.
Za 2023. godinu očekuju skroman fiskalni deficit na nivou FBiH, u skladu s njezinim usvojenim budžetom i izraženiji deficit u RS-u od oko 2,5 posto BDP-a RS-a. Stoga projiciraju ukupni deficit opće vlade od jedan posto BDP-a za cijelu BiH. U srednjoročnom razdoblju, dok RS kreće s mjerama fiskalne konsolidacije, dok Budžet FBiH ostaje blizu ravnoteže, očekuju da će konsolidirani fiskalni učinak ojačati s deficitima od 0,5 posto do 0,7 posto BDP-a u razdoblju 2024.-2026.
