Bosna i Hercegovina bespomoćno kroči u visine inflacijskih stopa. Jedina država u Adria regiji u kojoj je indeks proizvođačkih cijena PPI (cijene po kojima proizvođači prodaju trgovcima) uglavnom praćen indeksom potrošačkih cijena CPI (cijene po kojima prodavači prodaju građanima).
Vodeći analitičar Bloomberg Adria Andrej Knez kazao je kako odnos PPI-a i CPI-a u Bosni i Hercegovini sugerira da trgovci na malo uspijevaju prenijeti povećane ulazne troškove na krajnjeg kupca. Glavni pokretač, odnosno oko 5/6 povećanja stope inflacije dolazi od energenata i cijena hrane.
"To implicira da je inflacija uvelike vođena učinkom ponude (supply effects)", kazao je Knez." Hrana kod kuće (cijene koje se plaćaju u trgovini) porasla je više nego hrana izvan kuće (cijene koje se plaćaju u restoranima). Restorani nisu u mogućnosti prenijeti povećane ulazne troškove kao trgovci na malo."
Posljednih mjeseci bh. ekonomija bilježi negativne rekorde. U svibnju je dosegnuta nova rekordna razina inflacije od 14,4 posto. I dalje pasivna i bez konkretnih mjera regulacija inflacije je skoro pa prepuštena sama sebi. Ne pomažu ni političke nesuglasice, predizborna prepucavanja i limitirana fleksibilnost monetarne politike.
Limiti dolaze sa zakonom i Ustavom BiH. Neki analitičari okarakterizirali su Središnju banku BiH kao posve nepotrebnu i nemoćnu kada bi se izuzeo valutni odbor.
U posljednjoj svojoj objavi, bh. glavni bankar, kazao je da "dalji šokovi na međunarodnom tržištu hrane i energenata, te eventualno usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu s međunarodnim trendovima bi mogli dovesti inflaciju do ekstremnih vrijednosti".
Politička elita odbacuje učiniti bilo što po pitanju cijena energenata. Državni parlament nije htio prihvatiti ukidanje akciza dok se državni proračun puni nevjerojatnom brzinom shodno rastu cijena i PDV prihoda.
"Kolika god da bila ciljana razina inflacije, zasigurno ćemo je prilično često kršiti, čime se narušava kredibilitet monetarne politike i središnje banke", priopćili su iz Središnje banke BiH.
Zbog izmjene metodologije Agencija za statistiku BiH posjeduje podatke o inflaciji koje je moguće komparirati tek od početka 2015. godine.
Budućnost rasta
Knez je istakao da se vrhunac inflacije u BiH očekuje u trećem tromjesječju 2022. godine. Krajem godine se očekuje pad stope inflacije uglavnom zahvaljujući visokim baznim efektima (visoka baza od stope inflacije u 2. polugodištu 2021.).
"Slabljenje ekonomske aktivnosti djelovat će kao kočnica profila inflacije," navodi Knez. "Inflacija će ostati iznad višegodišnjeg prosjeka u 2023. s obzirom na tranzitne učinke ovogodišnjeg povećanja cijena i pritisak na povećanje cijena energije."
Središnja banka isto tako očekuje slabiji inflatorni pritisak u drugoj polovini godine radi baznog efekta.
Cijene energenata će ostati blizu sadašnjih razina, naveo je Knez, zbog postojeće zabrinutosti za opskrbu koja je na visokoj razini. Također, ponovno oživljavanje geopolitičkih pitanja i dalje bi moglo potaknuti pritisak na povećanje cijena.
Na sličnom tragu je i ekonomista Aleksandar Ljuboja koji kaže da je inflacija u BiH uvezena i izazvana geopolitičkim sukobom dva suprostavljena bloka.
"Došlo je do problema nedostatka roba, velike manipulacije od strane monopolista, a u decembru kada se javio optimizam vraćanja na normalno stanje, došlo je do konflikta oko zabrane završetka Sjevernog toka dva. Zatim je uslijedio sukob u Ukrajini, a epilog su velike ekonomske nedaće koje imaju sve negativne oblike, kakve nismo nikad vidjeli, a jedan od pojavnih oblika je i inflacija", ističe Ljuboja.