Privatni sektor i javna uprava u Bosni i Hercegovini (BiH) moraju promijeniti način razmišljanja, restrukturirati se i što prije započeti intenzivniju energetsku tranziciju i održivo izvještavanje, ako žele da budu dio Evropske unije (EU). Čak i ako ne žele u EU, poslovanje sa evropskim kompanijama, što je pokretač domaće privrede, zahtijeva usklađivanje s evropskim stadardima. U suprotnom slijedi nam udes bez šansi da preživimo.
Ovo je poruka sa XXII Međunarodnog simpozijuma Challenge Neum 2023, koji organizuje konsultantska kuća za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting Revicon u periodu 07-09. juni 2023. godine u Neumu.
BiH uljuljana jer su budžeti puniji, ali ekomnomija pada
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić govorio je o izazovima za FBiH na putu u EU istakavši da je kandidatski status BiH poklonjen i da ga nije zaradila.
"Ako budemo čekali da ispunimo 14 uslova, bolje da su nam poklonili i članstvo, jer ima članica koje nisu odmakle puno od BiH. Prvi izazov je da ispunimo uslove koje su nam dali. Vlasti u Republici Srpskoj misle da treba svih 14 uslova riješiti zajedno, mi u Federaciji BiH smatramo da to nije realno i da bi bilo dobro da uradimo tri ključna uslova, zakone o sukobu interesa, VSTS-u i javnim nabavkama", kazao je Nikšić.
Revicon
Dodao je da je važna i demografska politika i da je pola miliona ljudi napustilo BiH u posljednjih osam godina. Međutim, investitori više ne mogu da razunaju da u BiH imaju jeftinu radnu snagu. "Ako hoće jeftinu radnu snagu, nek ne dolaze", poručio je Nikšić.
Dodao je da su svi u BiH uljuljani jer su, zbog inflacije, budžeti puniji i ima novca, ali da podaci ukazuju na pad ekomnomske aktivnosti, industrijska proizvodnja u FBiH peti put uzastopno pada, a prerađivačka industrija je već treći mjesec u padu. Poručio je da Vlada FBiH intenzivno radi na fiskalnoj reformi i planovima za javne investicije, naročito u puteve i željeznice.
"Svi se moramo mijenjati i shvatiti poziciju u kojoj se nalazimo. Moramo poštovati pravila i standarde koje EU nameće i pred nama je izazov energetske tranzicije za koji se nadam da ćemo svi shvatiti koliko je važan i pristupiti njegovom rješavanju. Nažalost, mi ne možemo samo razmišljati kako ćemo tranziciju napraviti s aspekta proizvodnih kapaciteta, jer moramo razmišljati o ljudima koji su u nekom periodu bili motor razvoja, a to su rudari. Period pred nama moramo pametno iskoristiti", rekao je Nikšić.
Mikerević: Ako se ne prilagodimo, slijedi nam udes bez šansi da preživimo
Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i nekadašnji premijer Republike Srpske Dragan Mikerević govorio je o izazovima za finansijsku snagu privrede BiH.
"Nisu dobri podaci o stanju u privredi, pred kojom su mnogi izazovi ekonomske i društvene prirode. Prioritet je poraziti inflaciju, čujemo da su porasli prihodi, ali nismo mi toliko dobro, pitanje je koliki je realni rast jer inflacija jeste većim dijelom uvezena, ali nije potpuno i kod nas je veća nego u EU u 2022", naveo je Mikerević.
Revicon
Dodao je da "ako ne iskoristimo digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju doživjećemo udes".
"Treba nam zeleni novac, a naša privreda ne može iznijeti to što se od nas traži. Za Zapadni Balkan koroz IPA fondove planirane su milijarde evra, onaj ko bude spreman može računati na to. Mi moramo, ako mislimo o djeci, načiniti iskorak", poručio je Mikerević.
Privredi RS nedostaje 5,7 milijardi KM, da bi imala sigurnost u održavanju likvidnosti, "mi smo rizična privreda", dodao je Mikerević. "U FBiH privredi nedostaje 2,5 milijardi KM. Solventnost i stope zaduženosti su od 45-49 odsto, takvo stanje u privredi prenosi se i na ekonomsku sliku BiH".
"Javna preduzeća dijele politiku države, BiH je najskuplja država u Evropi, od 43 do 48 odsto BDP-a ide na javni sektor, mi smo pred restrukturiranjem, ne samo javnog, već i privatnog sektora, cijeli svijet se promijenio. Moramo promijeniti paradigmu razvoja, moramo se fokusirati na pametni razvoj baziran na vjetru, suncu i vodi. Firme imaju gubitke iznad kapitala i tako žive, u kamenom dobu smo, to ne postoji u EU. Nalazimo se na raskršću i ako ne budemo imali kritičnu masu koja osjeća taj problem imaćemo udes bez šansi da preživimo", kaategoričan je Mikerević.
Pad Njemačke, pad BiH
Goran Miraščić sa Sarajevo School of Science and Tehnology (SSST) i savjetnik za ekonomska pitanja u kabinetu premijera FBiH rekao je da se Vlada FBiH fokusira na kratkoročne i srednjoročne ciljeve, uspostavljanje stabilnosti i ubrzan rast kroz produktivnost.
"Najveći izazov je inflacija, usporava Njemačka i to uzrokuje pad naše industrijske proizvodnje. Budžeti su likvidni, ali se slika kvari, rastu prihodi direktnih poreza, ali imamo visok stepen finansiranja vanjskog duga. Nama je izazov da zaštitimo i očuvamo kupovnu moć, naročito socijalnih kategorija", kaže on.
Dodao je da si ne možemo priuštiti da usporimo ekonomiju. "Bez obzira što nam savjetuju smanjenje tekuće potrošnje, mi moramo to jačati jer nam nije dovoljna da zadržimo radu snagu, idemo s potrošnjom u nadi da kupimo vrijeme dok se stvari ne ustabile", naveo je Miraščić.
ESG i izvještavanje o održivosti
Direktor konsultantske kuće Revicon Marin Ivanišević istakao je važnost održivog izvještavanja. Rekao je da je ESG potreba i da ljudi i kompanije u BiH treba da prihvate taj izazov, ako misle da posluju s bilo kim u svijetu.
Predsjednica Instituta za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) iz Hrvatske i član Evropske savjetodavne grupe za finansijsko izvještavanje (EFRAG) Nikolina Markota Vukić govorila je o izvještavanju o održivosti – obaveza sutra ili prilika danas?
"EU je vrlo ozbiljna po pitanju transparentnosti, održivosti i klimatske neutralnosti. Izvještavanje o održivosti nije nova priča, krenula je od 2017. godine, prije je bila dobrovoljna. Sada postoji direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti, što je ustvari ESG izvještavanje i dio je godišnjeg finansijskog izvještaja. Cilj je mobilizovati privatni kapital, sve vlade idu tome i svaki dolar će se analizirati kako utiče na održivost", precizirala je Markota Vukić.
Revicon
"NATO će nas braniti, EU hraniti, niti će nas braniti niti hraniti"
Branko Crvenkovski, bivši predsjednik i premijer Makedonije, rekao je da svi hoće u EU, ali da se postavlja pitanje šta ako nismo spremni da sprovedemo neophodne kriterijume ili ako EU odluči da ne prima nove članice. Ocijenio je da je današnja EU neefikasna i da kao takva ne može ostvariti cilj da postane svjetski igrač.
"EU nema jasnu strategiju šta će sa sobom, a još manje šta će sa Zapadnim Balkanom, ako je naša vodilja `NATO će nas braniti, EU hraniti, niti će nas braniti niti hraniti`. Zapadni Balkan treba naći alternativu, kapacitet da se razvijamo i volju da sprovodim reforme, ne zato što Brisel to traži, već da živimo bolje", istakao je Crvenkovski.
Poručio je da od EU integracija ne smijemo odustati, ali i ne nadati se da to bude poklon, već zasluženi rezultat. "Kada postignemo standarde manje će nam biti bitno da li će biti proširenje EU ili ne", zaključio je Crvenkovski.
Na drugom panelu, u nastavku simpozijuma, raspravlja se o računovodstvu i reviziji.
.webp){kind=icon}
