.webp){kind=icon}
Javno zdravstvo u BiH se finansira uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio budžetskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak (općinskih, kantonalnih, entitetskih, te državnog budžeta). Zdravstvo u BiH je preopterećeno, te ukoliko je građanima potreban i rutinski pregled moraju se spremiti na cjelodnevno čekanje, a i za najjednostavnije usluge čega se mjesecima.
Gorući problem javnog zdravstva je korupcija.
''Baš zbog činjenice da je zdravlje doslovno „pitanje života i smrti“, a da oni koji na to pitanje odgovaraju nisu zadovoljni sistemom finansijskog nagrađivanja za svoj rad, te da su sami građani toga svjesni, naše zdravstvo se suočava sa izraženim problemom korupcije. Nju su građani najmanje spremni da prijave, a pri tom je korupcija u zdravstvurijetko direktna iznuda mita, već se prećutnim (konkludentnim) radnjama medicinskog osoblja pacijentu ili porodici „stavlja do znanja“ da je mito neophodan'', navodi se u studiji Centra za politike i upravljanje (CPU).
Poseban problem predstavlja i odlazak ljekara i medicinskog osoblja u zemlje zapadne Evrope, najviše u Njemačku.
''Tačna evidencija ljekara koji su napustili Bosnu i Hercegovinu ne postoji. Prema podacima predsjednika Ljekarske komore Federacije BiH Haruna Drljevića, našu zemlju je samo u 2018. godini napustilo 267, a u 2017. godini 362 ljekara s područja Federacije BiH'', navodi se u studiji CPU.
Iz ovih ali i drugih razloga, građani se sve više okreću privatnim zdravstvenim ustanovama. O ulozi privatnog zdravstvenog sistema govorilo se i na okruglom stolu ''Uloga privatnog zdravstvenog sektora u zdravstvenom sistemu BiH'', u okviru 13. dana BHAAAS-a u BiH, koje organizuje Bosanskohercogovačko-američka akademija umjetnosti i nauka.
Fena
Ministar zdravstva Kantona Sarajevo prof. dr. Haris Vranić je kazao da je izuzetno važno uspostavljanje javno-privatnog partnerstva između javnog i privatnog sektora, pogotovo u onim segmentima gdje se osjeti deficitarnost onih usluga na koje ne može da odgovori javno zdravstvo.
''Istovremeno s tim javno-privatnim partnerstvom, ja polažem nadu da će se javno zdravstvo 'probuditi' i uključiti se u utakmicu i utrku za pružanje boljih usluga i time privlačenje pacijenata. Kad privlačite pacijente, onda logično privlačite i novac u te ustanove'', kazao je ministar Vranić.
Fena
Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo mr. sci. oec. Muamer Kosovac je kazao da privatni sektor u cjelosti ima značajnu ulogu u zdravstvenom sistemu, iako po pitanju sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja više od 90 posto finansiranja otpada na javne zdravstvene ustanove.
''Tu je niz propisa, zakona i podzakonskih akata koji reguliraju to. Po zakonu isti tretman imaju i privatni i javni sektor, a samo partnerstvo između privatnog i javnog sektora je jako bitno. Privatni sektor ima pojednostavljene procedure, nema formalno - pravne barijere. Recimo, ne moraju postupati po Zakonu o javnim nabavkama, te su operativniji u ostvarivanju svoje misije'',naveo je Kosovac.
Makroekonomski analitičar dr. sci. cand. Faruk Hadžić je kazao da, ono što je vrlo bitno, da u budućnosti uloga privatnog zdravstvenog sektora mora biti veća iz razloga što će se na neki način možda i smanjivati uplate putem doprinosa generalno u javno zdravstvo zbog problema koje imamo s emigracijom stanovništva.
''Tako da moramo tražiti definitivno nove modalitete kako finansirati zdravstvo u BiH'', smatra Hadžić.
Doc.dr. Rasim Jusufović, s Katedre za zdravstvenu ekonomiku Medicinskog fakulteta SSST u Sarajevu i direktor projekta ASA Bolnica Sarajevo kazao je da u tranziciji zdravstvenog sistema koja je neupitna i koja je pred nama, u kojoj kaskamo u poređenju sa zemljama u okruženju, privatni zdravstveni sistem može da odigra značajnu ulogu.
Prema njegovim riječima, agilnost privatnog zdravstvenog sistema mu daje mogućnost da bude puno brži i fleksibilniji kada govorimo o sveukupnom zdravstvenom sistemu, a pogotovo u području promocije zdravih stilova života i prevencije zdravlja.
Fena
''Mislim da je to područje gdje privatni zdravstveni sistem može odigrati ključnu ulogu. S druge strane, tamo gdje se nalaze veliki troškovi zbog porasta troškova visokotehnološki naprednih instrumenata, opreme, farmakoterapije itd., mislim da tu procjene zdravstvenih tehnologija, farmakoekonomika kao nauka i struka koja može držati sve te troškove pod kontrolom, treba da bude eksploatisana na malo bolji način'', kazao je Jusufović.
Dodao je da privatni zdravstveni sektor u tom polju ima određenu prednost, jer je agilan, brže se donose odluke zato što su uprave manje i jednostavno privatni zdravstveni sistem ne podliježe tenderima za javne navbavke koji usporava i uništava agilnost javnog zdravstvenog sistema.
