text size
Industrijska proizvodnja u oba bosanskohercegovačka entiteta u martu je pala na godišnjem nivou. U Federaciji Bosne i Hercegovine, industrijska proizvodnja na godišnjem nivou je u padu od početka godine, dok je na mjesečnom nivou nakon pada u januaru zabilježen rast u naredna dva mjeseca. U Republici Srpskoj nakon mjesečnog pada u februaru, u martu je zabilježen rast industrijske proizvodnje, dok je na godišnjem nivou i u februaru i martu obim industrijske proizvodnje u padu.
Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u martu 2023. godine bilježi mjesečni rast od 2,8 posto i godišnji pad od 2,2 posto. Ovaj blagi rast na mjesečnom nivou uglavnom je potaknut proizvodnjom i snabdijevanjem električnom energijom.
U Federaciji Bosne i Hercegovine industrijska proizvodnja je u martu na mjesečnom nivou porasla za 1,3 posto, dok je na godišnjem nivou manja za 4,9 posto, saopćeno je iz Federalnog zavoda za statistiku. Ovo je treći uzastopni godišnji pad industrijske proizvodnje u FBiH. Kao i u RS-u, i u FBiH zabilježen je značajan godišnji pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji.
U RS-u je na mjesečnom nivou najviše porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda i to za 32 posto, a porasla je i proizvodnja energije za 15,7 posto. S druge strane, pad je zabilježen u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju i to za 2,5 posto, intermedijarnih proizvoda za 2,8 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 9,7 posto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Također, poredeći s podacima iz marta prošle godine, rast proizvodnje je zabilježen u proizvodnji kapitalnih proizvoda - 31,5 posto i energije za 9,3 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja je za 12,2 posto, intermedijarnih proizvoda za 13,7 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 33,2 posto.
Prema područjima djelatnosti, industrijska proizvodnja u martu u poređenju s februarom bilježi rast u području proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije i to za 22 posto i u prerađivačkoj industriji za 0,7 posto, dok je u području vađenja ruda i kamena zabilježen pad od 14 posto.
Na godišnjem nivou, rast od 13,1 posto zabilježen je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji. Godišnji pad proizvodnje od šest posto zabilježen je u području vađenja ruda i kamena za šest posto dok je u prerađivačkoj industriji zabilježen pad od 8,3 posto.
U FBiH je u martu u poređenju s februarom rast obima proizvodnje zabilježen u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju i to za 1,5 posto, intermedijarnih proizvoda za 2,5 posto i energije za 1,5 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda je na mjesečnom nivou manja za 4,9 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,5 posto. Prema područjima djelatnosti i na mjesečnom i godišnjem nivou najveći rast zabilježen je u segmentu vađenja ruda i kamena. Prerađivačka industrija je zabilježila blagi mjesečni rast i značajan godišnji pad.
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH predviđa da bi u periodu 2023.-2025. fizički obim industrijske proizvodnje u BiH mogao ostvariti prosječan godišnji rast od oko pet posto.
U posmatranom periodu u BiH se, kao i u svijetu, očekuje usporavanje ekonomskog rasta, što će se odraziti i na kretanje obima proizvodnje, zaposlenosti i izvoza.
Iz Direkcije također navode da će tokom ovog perioda kretanja u okviru industrijske proizvodnje, osim ekonomskih kretanja u vanjskom okruženju, dosta zavisiti i od internih dinamika u BiH.
U ovom periodu očekuje se poboljšanje implementacije reformskih mjera na unapređenju poslovnog ambijenta, koje provode nadležne institucije u BiH, jer je poboljšanje poslovnog ambijenta preduslov za povećanje ulaganja i domaćih i stranih, naglašava se u informaciji.
Prognoze
Analitičari Bloomberg Adrije nemaju optimistične prognoze kada je riječ o industrijskoj proizvodnji u Adria regiji.
"U 2023. godini očekujemo da će industrijska proizvodnja biti u padu ili eventualno stagnirati u nekim jačim sektorima", napominju analitičari Bloomberg Adrije.
Svoja očekivanja temelje na očekivanom usporavanju ekonomije, posebno u Zapadnoj Evropi, primjerice, u automobilskoj industriji. Učinci tog usporavanja će se kapilarno proširiti i na ostatak Evrope.
Domaća potražnja također je pod upitnikom. Teško je očekivati da će se nastaviti snažan oporavak zabilježen nakon pandemije. Visoka inflacija dodatno će nagrizati potrošačke navike, što će ostaviti traga na dijelu industrije okrenutom domaćoj potrošnji. Visoke cijene će kroz troškove utjecati i direktno na proizvođače, napominju analitičari koji drže da će kamatne stope nastaviti rasti, ali da će taj učinak nešto više utjecati na dvije države regije koje su u eurozoni.
Pročitaj više: Vađenje ruda i kamena drži industriju RS u plusu
Bh. industrija raste na leđima rudnika, problem je proizvodnja tekstila
Pad industrije u BiH, ali rast proizvodnje računara i elektronike
Kada je riječ o proizvođačkim cijenama u bosanskohercegovačkom entitetu RS, one su na domaćem tržištu zabilježile mjesečni rast od 1,2 posto i godišnji za 11,9 posto. Na stranom tržištu, proizvođačke cijene su za 0,2 posto niže na mjesečnom nivou, a za 9,9 posto više na godišnjem nivou.
Na stranom tržištu, posmatrano po namjeni potrošnje, cijene su na mjesečnom nivou zabilježile pad u svim oblastima. Kada je riječ o područjima industrijske proizvodnje, rast proizvođačkih cijena je zabilježen u rudarstvu i energetici, dok je pad zabilježen u prerađivačkoj industriji.
Na domaćem tržištu, proizvođačke cijene su rasle u svim segmentima posmatrano prema namjeni i potrošnji. Kada je riječ o područjima industrijske proizvodnje, pad proizvođačkih cijena je zabilježen samo u rudarstvu.
U martu 2023. godine cijene proizvođača industrijskih proizvoda u FBiH bilježe rast od 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Na godišnjem nivou proizvođačke cijene u industriji su porasle za 14,7 posto, a u poređenju s krajem prošle godine za 2,3 posto, saopćeno je iz Federalnog zavoda za statistiku.
Tokom cijele prošle godine je evidentan rast proizvođačkih cijena. Međutim, mnogi iskorištavaju nastalu situaciju, posebno na inozemnom tržištu, te se od domaćih proizvođača nekada traži i smanjenje cijena.
Kretanje prodajnih cijena na EU tržištima, gdje naše kompanije najviše izvoze, u mnogim segmentima prati povećanje proizvodnih cijena naših proizvođača. Ipak se dešava da neki kupci od svojih dobavljača iz BiH čak zahtijevaju i smanjenje cijena. Bajrić kaže da ovakav podatak upućuje na zaključak da će veliki igrači, igrači koji kontroliraju lance snabdijevanja, ili dvostruko profitirati ili na ovaj način pokrivati svoju neefikasnost uslijed pada prometa.
"Kolokvijalno rečeno, mnogi 'love u mutnom' i iskorištavaju nastalu situaciju", dodao je.
.webp){kind=icon}
