Prema podacima Agencije za statistiku BiH, po sektorima i odsjecima standardne međunarodne trgovinske klasifikacije, BiH je u siječnju 2023. izvezla električne energije u vrijednosti višoj od 159 milijuna KM (87 milijuna dolara). Električna energija je prva po izvozu iako je zabilježen pad, u odnosu na siječanj 2022, od 15,6 posto u KM i 19,8 posto u dolarima.
U isto vrijeme, uvoz električne energije u siječnju 2023. je za 420,9 posto veći u KM-ovima ili 395 posto veći u dolarima, nego u siječnju 2022. godine. BiH je uvezla struje u vrijednosti od oko 42 milijuna KM (23 milijuna dolara).
Bloomberg
Kako su naveli iz Agencije za statistiku BiH, partner zemlja u slučaju izvoza i uvoza električne energije može biti samo susjedna zemlja Hrvatska, Srbija ili Crna Gora.
Harmonizirani sustav
U siječnju ove godine BiH je izvezla najveću vrijednost robe klasificirane kao obični metali i proizvodi od običnih metala (287 milijuna KM ili 158 milijuna američkih dolara). Ova kategorija bilježi pad vrijednosti izvoza za osam posto u odnosu na lanjski siječanj, po dolaru, ili pod od 3,1 posto računajući u KM.
BAMUSD:CUR
BAM
0,5463 USD
vrijednost na početku trgovanja
0,5466
posljednja zaključna vrijednost
0,5468
promjena od početka godine
-0,12790%
dnevni raspon
0,00 - 0,00
raspon u 52 nedjelje
0,49 - 0,58
Drugi najveći izvoz zabilježen je mineralnim tvarima od skoro 220 milijuna KM (121 milijun dolara). Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ova kategorija je vodeća po uvozu. Naime, u siječnju 2023. BiH je uvezla oko 343 milijuna KM (189 milijuna dolara) ove robe. U odnosu na isti period lani, zabilježen je rast od 31,1 posto u dolarima i 38 posto u KM.
Po državama
U siječnju 2023. najveća vrijednost robe izvezena je u Njemačku, Hrvatsku i Srbiju. Američki dolar je od siječnja 2022. do siječnja 2023. porastao za 0.0906 KM za jedan dolar. U tom razdoblju najveći rast uvoza bh. robe bilježi Estonija od 84,1 posto (promatrajući robnu vrijednost u američkim dolarima).
Izvoz bh. robe u zemlje Adria regije je rastao osim Hrvatske. Hrvatska je u siječnju ove godine uvezla robu vrijednu 1,5 posto manje nego u istom mjesecu lani. Izvoz u Sloveniju je veći za 9,8 posto, Srbiju 3,2 te Sjevernu Makedoniju za 1,3 posto. Svi podaci su bazirani na američkom dolaru.
U istom periodu, najveća vrijednost robe uvezena je iz Italije, Njemačke i Hrvatske. Najveći rast bilježi se uvozom s Malte, od 304 posto više nego u siječnju lani. Slijede ju Latvija s 264,5 posto većom vrijednošću robe iskazane u američkim dolarima te Finska s 147,3 posto rasta.
BiH je iz Hrvatske u siječnju ove godine uvezla 18,2 posto više vrijednosti robe iskazano u američkim dolarima nego u istom periodu lani. Uvoz iz Slovenije je manji za 1,6 posto, iz Srbije veći za 1,8 posto, a iz Sjeverne Makedonije je jednak kao u siječnju 2022.
Opće informacije
U siječnju 2023. godine izvoz je iznosio 1,4 milijarde KM, što je za 5,9 posto više nego u siječnju 2022. godine. Uvoz je iznosio skoro 1,9 milijardi KM, što je za 7,6 posto više nego u siječnju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 76 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 443 milijuna KM.
Izvoz u zemlje CEFTA-e je iznosio 276 milijuna KM, što je za 7,9 posto više nego u siječnju 2022. godine. Uvoz je iznosio 195 milijuna KM, što je za 6,7 posto više nego u siječnju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 141,3 posto.
Izvoz u zemlje EU je iznosio 1,2 milijarde KM, što je za 4,2 posto više nego u siječnju 2022. godine, dok je uvoz iznosio 1,8 milijardi KM, što je za 17,5 posto više nego u siječnju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 94,6 posto.
.webp){kind=icon}
