.webp){kind=icon}
Broj prodatih novih stanova u Republici Srpskoj ne jenjava uprkos cijenama koje su više za oko 30 odsto u odnosu na prije godinu dana, pokazuju najnoviji statistički podaci.
Republički zavod za statistiku objavio je da je broj prodatih završenih novih stanova u Republici Srpskoj u četvrtom tromjesečju 2022. godine veći u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2021. godini za čak 55,5 odsto, a u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. godine manji je za svega 1,5 odsto.
Korisna površina prodatih novih stanova u posljednjim kvartalu prošle godine u odnosu na prosječnu površinu u 2021. godini veća je za 62,5 odsto i u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. godine za 2,4 odsto.
Prosječna cijena prodatih novih stanova u četvrtom tromjesečju 2022. godine u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2021. godini viša je za 35,5 odsto i u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. godine viša je za 27,9 odsto.
Tako je cijena novih stanova u četvrtom tromjesečju 2022. u RS iznosila 2.421 KM po kvadratu, a prodato ih je ukupno 1.037, od čega 232 u Banjaluci.
Rast proizvođačkih cijena u stanogradnji
Proizvođačke cijene u stanogradnji u Republici Srpskoj u četvrtom tromjesečju 2022. godine, u poređenju s trećim tromjesečjem iste godine, više su za 1,7 odsto.
Posmatrano prema vrsti građevinskih radova, u istom periodu, cijene mašinsko-instalacionih radova više su za 1,4 odsto, cijene arhitektonskih i konstrukcionih radova više su za 1,6 odsto, cijene elektroinstalacionih radova više su za 1,8 odsto i cijene vodoinstalaterskih i kanalizacionih radova više su za 1,9 odsto.
Podsjećamo, raniji podaci pokazali su da je stanogradnja u RS usporila i da je broj izdatih građevinskih dozvola za gradnju u novembru 2022. godine u odnosu na novembar 2021. godine manji za 17,5 odsto.
Više: Gradnja u RS usporava, broj planiranih stanova pao za 30 odsto
Istovremeno, broj stanova predviđenih za gradnju u novembru 2022. godine u odnosu na novembar 2021. godine bio je manji za 29,6 odsto.
S obzirom na realno smanjenje kupovne moći građana, visoke troškove građenja, bilo u materijalu ili radu, zatim recesijsko okruženje, u ovoj godini Analitički tim Bloomberg Adrije vidi negativnu izvedbu po pitanju obima radova na zgradama, dok će s druge strane kod niskogradnje bitno uticati činjenica hoće li zemlje regije znatnije pomoći sektoru u vidu više investicija ili ne.
Građevinski sektor će u 2023. doživjeti izazove koji već neko vrijeme nisu viđeni. "Kako bismo dodatno potkrijepili takvo razmišljanje, možemo se okrenuti broju izdatih dozvola za građenje, koji u posljednje vrijeme u regiji uglavnom bilježi smanjenje na godišnjem nivou, sugerišući pad obima radova u građevinarstvu", objasnio je ranije voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala u Analitičkom timu Bloomberg Adria Ivan Odrčić i dodao kako je nagli rast kamatnih stopa dodatan faktor u ograničavanju investicija u sektoru, jer će one postati skuplje i manje dostupne, a krajnji rezultat biće manje gradnje.
