Direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini u prva tri kvartala prošle godine iznosile su 840,8 miliona KM i manje su za 26,6 posto nego u istom periodu godinu ranije, što je očekivano imajući u vidu sukobe u Ukrajini, energetsku krizu u svijetu i rast cijena.
Milica Marković, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (Fipa) kazala je za Srnu da je riječ o preliminarnim podacima Centralne banke BiH koji su podložni naknadnim revizijama, te da se svaki poremećaj na tržištu EU automatski reflektuje na privredu BiH. Naglasila je da su tu svakako i slabosti poslovnog ambijenta u BiH i trenutne ekonomske situacije u zemlji.
U prvoj polovini godine, 232,2 miliona KM investicija registrovano je u finansijskim uslužnim djelatnostima, te u trgovini na veliko-133 miliona KM.
Direktne strane investicije u proizvodnju baznih metala iznosile su 129,5 miliona KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji 124,3 miliona KM, te trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, 69,8 miliona KM.
Govoreći o greenfield investicijama u BiH, Marković je istakla da je jedan od značajnijih projekat Voith Hydro Bosnia Lukavac - njemačka investicija od 22,6 miliona KM, te vjetroelektrana "Ivovik" čija ukupna investicija u prošloj godini iznosi 85 miliona eura s tim što će do juna, kada se očekuje okončanje ovog projekta, ukupan uložen iznos biti 130 miliona eura.
Dodala je da multinacionalna kompanija Suzlon Wind Energy realizuje projekat izgradnje vjetroelektrane Ivan Sedlo. Sestrinske firme Asta Bosna iz Cazina i fabrika za proizvodnju komponenata za prenos energije ASTA Energy Transmission Components iz Austrije uložile su u Cazinu oko 12 miliona eura u proizvodnju.
Istakla je da je u praksi najteže realizovati greenfield investiciju koja podrazumijeva izgradnju i otvaranje potpuno novog preduzeća.
Pročitaj više: Regionalno investiciono područje na Zapadnom Balkanu
'Rast kamatnih stopa povećava zahtjeve investitora'
Dijaspora najviše ulaže u prerađivačku industriju
''Izgradnja podrazumijeva kupovinu zemljišta, dobijanje građevinske dozvole, uz sve ostale administrativne procedure, a svjedoci smo da se na dobijanje dozvole u BiH čeka duže nego što bi trebalo", pojasnila je Marković i dodala da ovo nije slučaj samo u BiH, nego i u susjednim zemljama.
Prema njenim riječima, ako se odluče pokrenuti ovu vrstu investicije u BiH, investitori se moraju naoružati strpljenjem, a poznato je da je za svakog investitora vrijeme novac i da ga neće trošiti na sporu administraciju u zemlji.
"Jedna država najviše koristi ima upravo iz greenfield investicija, posebno ako se investira u proizvodnju. Riječ je o lančanom efektu ovakve investicije na lokalnu privredu i one su stoga najpoželjnije, posebno u proizvodnji", naglasila je Markovićeva.
Unapređenje privrednih prilika
Ona smatra da je neophodno što više raditi na unapređenju privrednih prilika i uslova u zemlji, poboljšanju privrednog ambijenta koje podrazumijeva provođenje potrebnih reformi koje predstavljaju prepreke domaćim i stranim investitorima za njihovo širenje i poslovanje u većem obimu.
"Tek nakon provođenja potrebnih reformi možemo se nadati većem dolasku stranih investitora, a to se neće desiti preko noći. Potrebno je mnogo vremena da se u praksi primijene promjene, jer se mnogo lakše izglasavaju promjene nego što se realizuju na terenu", upozorila je Marković.
Govoreći o problemima sa kojima su suočavaju investitori u BiH proteklih godina, ona je rekla da se oni odnose na sporost sudova kod naplate potraživanja, poreske procedure (rokovi, dokumentacija), neriješena vlasnička pitanja, neuređene zemljišne knjige (osim za određen broj lokalnih jedinica), izdavanje saglasnosti.
"Ako pogledamo izvještaj ''Doing Business'', možemo vidjeti da je po pitanju lakoće poslovanja u zemljama regiona, BiH pozicionirana niže na ljestvici u odnosu na većinu tih zemalja. Lakoća poslovanja je jedan od preduslova za privlačenje stranog kapitala. Tu su i ustavno uređenje zemlje i zakonska rješenja na različitim nivoima vlasti, što BiH čini kompleksnijom za poslovanje", navela je Markovićeva.
Prema njenim riječima, investitori se žale i na korupciju i postojanje sive ekonomije, odnosno nelojalne konkurencije, visoku stopu doprinosa na plate, komplikovane administrativne procedure, mnoga pitanja vezana za PDV komplikovane izvozne i uvozne carinske procedure, dugotrajne procedure za izdavanje radnih i boravišnih dozvola, pitanje inspekcija i drugo.
.webp){kind=icon}
