U top deset kompanija koje su izvezle najviše robe iz Bosne i Hercegovine (BiH) u prošloj godini na prvom mjestu našao se mostarski Aluminij Industries, a slijedi ga zenički ArcelorMittal, dok je najveći uvoznik sarajevska Holdina. Usljed rasta cijena nafte u protekloj godini, polovinu najvećih uvoznika čine kompanije koje se bave trgovinom naftom i naftnim derivatima.
Izvoznike predvodi Aluminij Industries
Nakon Aluminij Industriesa i ArcelorMittala njaviše robe iz BiH izvezao je Global ispat koksna industrija iz Lukavca (GIKIL), a koja se bavi proizvodnjom koksa, hemijskih proizvoda i energije.
Slijedi je zvornička Alumina, te SISECAM Soda Lukavac - društvo za proizvodnju lake i teške (guste) sode i drugih proizvoda na bazi sode, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Holdina najveći uvoznik
S druge strane, nakon Holdine, koja se bavi prodajom nafte i naftnih derivata, najveći uvoznici robe u BiH su oni koji su i među najvećim izvoznicima - Aluminij Industries, GIKIL i ArcelorMittal.
Nakon njih slijedi OPTIMA Grupa koja se, kao i Holdina, bavi trgovinom naftom i naftnim derivatima, ali i preradom nafte.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH za period od januara do novembra 2022. godine iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti od 16,9 milijardi maraka, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 26,6 milijardi KM.
Kompanije iz BiH najviše su izvozile u Njemačku, Hrvatsku i Srbiju, u iznosima od po više od dvije milijarde maraka. Istovremeno je iz navedene tri zemlje uvezeno najviše robe u BiH, u ukupnoj vrijednosti višoj od 10 milijardi KM.
Pavlović: Skok cijena nafte učinio da se poveća vrijednost uvoza
Poslovni savjetnik i ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao je za Bloomberg Adriju da je skok cijena nafte na svjetskom tržištu učinio i da se poveća vrijednost uvoza, ali da u suštini nije bilo bitne promjene u strukturi uvoza i izvoza.
"Činjenica je da su najveći uvoznici oni koji su i izvoznici, koji moraju da uvoze sirovinu koju prerade pa izvoze, mi moramo sve da uvezemo, suštinsko pitanje je zašto ne podržavamo domaću proizvodnju. Domaća proizvodnja povlači za sobom čitav niz učesnika koji obavljaju određene poslove i ostvare zaradu, a kada uvezemo robu, platimo PDV i tu je kraj, eventualno ima određena marža od prodaje", kaže Pavlović.
Kada se pogleda struktura uvoza i izvoza, dodaje, jasno je da se u BiH rade "doradni" poslovi koji nisu značajne vrijednosti. "Izvozimo drvo, pelet, a ne izvozimo namještaj".
"Naša struktura izvoza je prilično siromašna, niskoprofitabilne proizvode izvozimo, isključujem kompanije koje se bave metalskom industrijom", istakao je Pavlović.
Što se tiče izvoza električne energije, on dodaje da treba iskoristiti energetsku krizu i dodatno razvijati kapaciteti i unapređivati proizvodnju električne energije.
.webp){kind=icon}
