.webp){kind=icon}
Kulturna i kreativna industrija (KKI) predstavlja jednu od najbrže rastućih industrija. Ona doprinosi prelasku industrije zasnovane na resursima u inovativnu. Međutim, u Bosni i Hercegovini ne postoje zvanične definicije kreativne industrije niti klasifikacija sektora koji čine tu industriju. Ne postoje ni precizni podaci o broju kompanija, prihodima i zaposlenima u ovoj industriji.
Iako se o značaju ove industrije govori već više od 10 godina, uglavnom u okviru naučne zajednice, nevladinih organizacija i okruglim stolovima, značajniji pomak nije napravljen. Ulaganja u ovu industriju su neznatna i to uglavnom kroz projekte podrške maloj privredi, koji nisu primarno usmjereni na podršku KKI.
Razlog ovakvog stanja leži i u nepoznavanju toga šta kreativna industrija zapravo predstavlja. Često se pod ovaj pojam podvodi samo umjetnost, međutim kreativna industrija podrazumijeva puno više djelatnosti. Tako pod kreativnu industriju spadaju reklame, arhitektura, umjetnosti i starine, zanati, dizajn, visoka moda, film, videoigre, muzika, scenske umjetnosti, izdavaštvo, software, televizija i radio.
Jedini način na osnovu kojeg se može dati neprecizna procjena privrednih subjekata u ovoj djelatnosti u BiH jeste prema klasifikaciji djelatnosti. Prema podacima LRC-a u oblastima informacija i komunikacija, stručnih naučnih i tehničkih djelatnosti i umjetnosti, zabave i rekreacije djeluje ukupno 2.830 kompanija koje su u 2021. godini prihodovale 3,7 milijardi KM.
A precizni podaci su potrebni kako bi se donosile javne politike i vidio uticaj kreativnih industrija u određenim sektorima, ali i konkurentnosti naspram ostalih zemalja.
Adnan Delić, ministar privrede Kantona Sarajevo, za Bloomberg Adriju kaže da kreativna industrija ima ogroman potencijal, ali nažalost kod nas još uvijek nije prepoznata u njenom punom značenju, niti potencijalu kao industrija na koju se može i treba računati ozbiljno.
''Ni zakonski okvir niti sama poslovna zajednica još uvijek ne prepoznaju puni kapacitet kreativne industrije'', kaže Delić.
Pojašnjava da je zakonski okvir poprilično zastario i da ne prati trendove savremene poslovne zajednice. Zakoni u BiH su uglavnom namijenjeni za konvencionalnu, proizvodnu ekonomiju, s velikim firmama i velikim brojem uposlenika. KKI se uglavnom sastoje od brojnih mikro, malih i srednjih preduzeća i freelancera, s ograničenim pristupom infrastrukturi, resursima i finansiranju. Ali s druge strane, svakako da je neophodno i razvijanje svijesti poslovne zajednice o značaju ove industrije, što bi potaknulo vlasti da kreiraju programe u skladu s potrebama KKI.
Destimulirajući zakoni
''Mnogi naši zakoni ne samo da ne pomažu razvoju, nego i onemogućavaju uopće postojanje okvira koji bi dao vjetar u leđa kreativnim industrijama. Ako uzmemo za primjer freelancere, koji su trenutno najveći promotori kreativnih industrija u našoj zemlji, onda ne moramo ići dalje jer BiH i dalje nema pravni mehanizam koji bi freelancerima omogućio jednake uvjete, kao i bilo kojim drugim djelatnicima u našoj zemlji'', ističe Delić.
A potencijala sigurno da ima. Segment koji je u BiH najrazvijeniji je svakako IT sektor, u kojem djeluju 904 kompanije koje su u prošloj godini prihodovale 860,04 miliona KM. Ne treba zaboraviti ni svjetske nagrade koje su osvajali bosanskohercegovački filmovi, dizajneri svih vrsta, arhitekti, fotografi. Posljednjih godina primjetan je i rast gejming industrije u BiH.
U studiji ''Kulturne i kreativne industrije u Kantonu Sarajevo: Mapiranje kao preduslov za daljnji razvoj'', koju je izradilo Udruženje za ekonomska i pravna istraživanja, navodi se da su dosadašnja istraživanja u ovoj oblasti pokazala da najveći potencijal za rast leži u sinergiji s turizmom. U prilog tome govori i posljednja Studija konsultantske kuće Olsberg SPI pod nazivom Evaluacija Sarajevo Film Festivala iz 2018. godine. Naime, SFF je u 2017. generirao 4,49 miliona KM prihoda, a istovremeno je doprinio stvaranju 508.531 KM bruto dodane vrijednosti. Kada se u obzir uzmu multiplicirajući efekti SFF-a, uključujući ekonomsku aktivnost festivalskih dobavljača i uticaj Festivala na porast sekundarne ekonomske potrošnje, vrijednost ekonomskog učinka povezanog sa SFF-om procjenjuje se na 10,3 miliona KM.
Minela Vilić, osnivačica i direktorica PR i marketing agencije MiVi Communications, za Bloomberg Adriju kaže da u BiH posljednjih godina vlada ekspanzija mladih agencija koje otvaraju komunikacijski i marketinški stručnjaci i koji su odlučili preuzeti odgovornost u svoje ruke za stanje i status industrije.
''Znanje koje imamo potrebno je množiti na domaćem tržištu, pokazati klijentima, brendovima i pojedincima kojima se bavimo da zaista to što imamo na bh. kreativnom tržištu vrijedi'', kaže Vilić.
Dodaje da je ključno pružiti šansu mladim poduzetnicima koji su se odvažili da grade bolju budućnost u svojoj zemlji i ohrabriti mlađe generacije koje dolaze da ostanu tu.
Treba nam malo više pažnje, novca i sluha kako bismo pomjerali granice, kaže Vilić/MiVi Communications
''Ulaganjem u domaću produkciju, izborom lokalnih agencija i stručnjaka, korištenjem prednosti domaćih ljudi, talenata i ideja, jer mi jesmo globalni, samo nam treba malo više pažnje, novca i sluha kako bismo pomjerali granice kao i kolege s razvijenih tržišta'', kaže Vilić.
Potencijala zasigurno da ima, međutim, da bi došlo do značajnijeg zamaha, potrebno je preduzeti i određene korake. Prvi korak, kako se navodi u Studiji, jeste Mapiranje KKI klastera u Kantonu Sarajevo. To je prvi cilj iz kojeg će proizaći i drugi pozitivni ishodi poput jasno definiranih izazova za svaki od pojedinačnih podklastera u KKI.
''Proces mapiranja i prikupljanja podataka o KKI po klasterima će omogućiti i prevazilaženje izazova u oblasti statističkih podataka koji trenutno ne mogu odgovoriti na pitanja tačnog broja uposlenih u ovoj industriji zbog načina prikupljanja podataka, te umanjiti praksu da kreativni pojedinci posluju u sivoj zoni zbog neadekvatne motivacije da se uključe u zvanične ekonomske tokove uslijed neadekvatnog zakonskog tretmana'', navodi se u Studiji.
Iz tog razloga pokrenuta je i platforma na koju se mogu registrovati svi oni koji posluju u ovoj industriji kao aktivni, čime se otvara mogućnost njihovog umrežavanja. S druge strane vladine i nevladine institucije će imati puni uvid u resurse i ljudske potencijale na osnovu kojih će moći kreirati strategije ulaganja.
Koliko je ovo značajna industrija pokazuju i brojke iz Evropske unije. U EU u ovom sektoru djeluje 1,2 miliona kompanija koje upošljavaju 8,02 miliona ljudi te čine 4,2 posto BDP-a. U okviru projekta Creative Europe, EU je izdvojila 2,4 milijarde eura za period 2021-2027, što je značajno povećanje s obzirom na to da je u prethodnom budžetu bilo izdvojeno 1,8 milijardi eura.
Izvoz KI u Srbiji porastao za 81 posto
Gledajući susjedne zemlje, Srbija je napravila značajan iskorak 2017. godine, kada je Vlada Srbije ovu industriju prepoznala kao stratešku. Prema posljednjim podacima Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kreativna industrija čini šest posto BDP-a, što je više nego učešće sektora finansijskih djelatnosti, a na gotovo istom nivou kao sektor građevinarstva. Također, izvoz KI je porastao čak 81 posto od 2016.
U posljednjih pet godina, prema riječima Jelene Pajić, iz platforme Serbia Creates u ovu oblast se mnogo uložilo.
''Najprije kroz nacionalnu platformu Serbia Creates, koja je krovno, međuresorno tijelo zaduženo za podršku kreativnim industrijama i međunarodnu promociju Srbije kroz izvozni potencijal iz oblasti inovacija i ekonomije zasnovane na znanju. Serbia Creates djeluje kao nacionalni brend moderne Srbije koji afirmiše savremene vrijednosti – kreativnost, inovativnost, znanje i talent'', kaže Pajić za Bloomberg Adriju.
Ističe da se iz godine u godinu povećava budžet koji se odvaja za kulturu, kao i za razvoj sektora informacionih tehnologija i inovacija, naročito dizajna softvera, što spada upravo u kreativne industrije.
''Budžet države za audiovizuelnu produkciju sada je veći čak 103 puta u odnosu na period prije deset godina'', dodaje Pajić.
U Beogradu u narednih nekoliko sedmica počinje rekonstrukcija nekadašnje željezničke Ložionice, koja će biti pretvorena u jedinstveni multifunkcionalni kreativno-inovativni centar, prvi tog tipa na Balkanu. Također, Srbija ulaže i u obrazovanje.
''U Beogradu i Kragujevcu uveden ja poseban master program 4.0 za edukaciju kadrova u industriji razvoja videoigara, koji spaja inžinjerske i umjetničke studije. Fakultet dramskih umjetnosti od ove godine obogaćen je novim četverogodišnjim programom vizuelni efekti, animacija i gejm art'', kaže Pejić.
''Nužni trošak''
Jagoda Divić, samostalna savjetnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori pri kojoj djeluje i Zajednica kreativne i kulturne industrije, za Bloomberg Adriju kaže da su do početka pandemije KKI u Hrvatskoj bilježile kontinuiran rast s udjelom od 3,1 posto u domaćem BDP-u 2019,0 da bi u 2020. zabilježile pad od 8,4 posto, što je ujedno najizraženiji pad u poređenju sa svim ostalim djelatnostima. U razdoblju od 2015. do 2020. godine prosječna godišnja stopa rasta poslovnih prihoda iznosila je 3,4 posto, osim u kriznoj 2020, kada se bilježi pad od 6,6 posto u odnosu na godinu ranije, što je jedan od pokazatelja koliko su ranjene ove industrije kada su bila zabranjena događanja uslijed krize uzrokovane virusom Covid 19. Upravo iz tog razloga Ministarstvo kulture i medija Hrvatske izdvojilo je 250 miliona kuna (33,1 milion eura) za pomoć ovoj inudstriji.
Divić ističe da i u Hrvatskoj postoji nerazumijevanje u vezi sa značajem kreativne industrije. Kako navodi, jedna od glavnih specifičnosti hrvatskog KKI sektora jeste da se kultura i kreativne industrije ne doživljavaju kao poslovne ili privredne djelatnosti.
''U tom smislu valja naglasiti kako KKI sektor uglavnom nije prepoznat kao poslovni ili biznis sektor, nego ga se obično tretira kao skup individualnih umjetnika, kreativaca ili zabavljača, odnosno kao svojevrsni ''nužni trošak'', iako se zapravo radi o potentnoj industriji koja zapošljava i značajno doprinosi bruto nacionalnom proizvodu'', kaže Divić.
KKI sektor uglavnom nije prepoznat kao poslovni ili biznis sektor, kaže Divić/HGK
Ističe da je potrebno strukturirano osnaživanje KKI sektora radi poticanja njegove konkurentnosti kroz razvoj novih poslovnih modela i iskorištavanje prednosti digitalnih tehnologija.
''Potrebno je prepoznati važnost ulaganja u KKI sektor, njegovu digitalizaciju i osnaživanje, a posebno kroz EU fondove i sufinansiranje koje će olakšati kompanijama daljnji razvoj i profitabilnost'', dodaje Divić.
