.webp){kind=icon}
U Bosni i Hercegovini je u toku formiranje vlasti. Ekonomija je jedna od tema u centru zbivanja. Dok je u Republici Srpskoj vlast konstituisana, u Federaciji, još uvijek nije. Pitanje formiranja vlasti utjecat će na cijeli sistem, a naročito na ekonomsko stanje naše zemlje.
Kako objašnjava Izudin Kešetović, ekonomski stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, svaka vlast nastoji da zadrži pravo na porezima. Sistem u Federaciji BiH svodi se na priču fiskalne discipline i fiskalnog federalizma, kaže on.
Kako je naveo Kešetović, model pripadnosti prihoda koji ima BiH prevaziđen je u zadanom roku i "trebao se desiti u roku od šest godina od uvođenja PDV-a. Nije se, nažalost, desio u narednih 10 godina", kako kaže, zato se postavlja pitanje kako sa daljnjim reformama.
"One na nivou entiteta su zacementirane. Postojeće ustavno i zakonska rješenja to ne dozvoljavaju. Na nivou entiteta su moguća rješenja. U RS ta priča ima svoj tok. U FBiH se stoji u mjestu i nazaduje. Najnovija izmjena pondera nema nikakvo stručno utemeljenje. Zato bi polazna tačka reforme fiskalnog sistema u FBiH trebala da krene ispod nule", naveo je Kešetović.
Prema njegovim riječima, sveobuhvatna fiskalna reforma je teško pitanje za vlast te ostaje pitanje hoće li joj se pristupiti.
"Po logici stvari trebali bi se pitati poreski obveznici. Na ovim izborima o tom pitanju se poreski obveznici kao birači nisu izjašnjavali. Rezultati izbora su više ličili na popis stanovništva po principu etničke pripadnosti. Zato logika stvari upućuje da će se procesi "sveobuhvatne fiskalne reforme" drugačije odvijati. Naravno, i budžetske politike", kazao je.
