.webp){kind=icon}
Jedan od najvećih izazova za privredu u Bosni i Hercegovini jeste nedostatak radne snage. Odliv radnika u zemlje zapadne Evrope pojačan je posljednjih nekoliko godina, dok s druge strane još uvijek imamo veliki broj nezaposlenih osoba na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje.
"S jedne strane imamo potrebu poslodavaca za zapošljavanjem stručne radne snage, dok s druge strane još uvijek imamo oko 360.000 nezaposlenih osoba. Obrazovni sektor još uvijek ne prati potrebe tržišta rada na zadovoljavajućem nivou i taj će problem biti još izraženiji u budućnosti", kazao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na konferenciji "Zapošljavanje stranaca – perspektive i mogućnosti".
Učesnici konferencije u ime zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi zapošljavanja u svojim izlaganjima uglavnom su se dotakli procedure i zakonskog okvira za zapošljavanje stranaca.
Konferencija ''Zapošljavanje stranaca – perspektive i mogućnosti''/ Agencija za rad i zapošljavanje BiH
"Osnovna smetnja učinkovitijem provođenju sadašnjih propisa jeste neusklađenost zakonskog okvira između državnog i entitetskog nivoa, neusklađeni zakonski rokovi za pojedine radnje te postojanje velikog broja osoba na evidencijama, koje nisu aktivni tražioci posla, već su tu samo radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu", naveli su.
Predstavnici poslodavaca naglasili su da se susreću s deficitom u zapošljavaju određenog profila radne snage, prije svega u građevinskom sektoru, prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu. Također, poslodavci navode problem nepouzdanih evidencija nezaposlenih osoba jer se na njima nalazi veliki broj osoba koje ne traže aktivno posao, ne žele da rade ili rade na crno i nisu dostupne za novo zapošljavanje.
"Tražimo ukidanje kvota za zapošljavanje stranaca, a uvođenje instrumenta ispitivanja tržišta s ciljem određivanja deficitarnih zanimanja, a sve po ugledu na članice EU iz našeg okruženja te liberalizaciju zakonskih rješenja za zapošljavanje stranaca, čime bi se smanjili rokovi i potrebni dokumenti za izdavanje radnih dozvola. Pažnja se treba posvetiti stvarno nezaposlenim osobama u BiH, koje hoće da rade, ali dok se to ne desi, jer to podrazumijeva značajniju izmjenu zakonskih rješenja, potrebno je omogućiti poslodavcima da zaposle radnike iz inostranstva u onim oblastima u kojima postoji deficit stručne radne snage", naveli su poslodavci.
Kao moguće rizike uslijed manjka radne snage, učesnici konferencije su naveli pad ekonomske aktivnosti i ekonomsku stagnaciju te daljnji pad mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta za domaću radnu snagu. S druge strane, kao rizici od povećanog priliva strane radne snage navedeni su obaranje cijene rada, povećanje broja nezaposlenih građana BiH te kulturološke razlike inkluzije stranaca u naše društvo.
Pročitaj više:Ekonomija u BiH pred stagnacijom ako se ne uvezu strani radnici
Miovčić: Svakako da postoji potreba za povećanje kvota za uvoz radnika
Deficiti radne snage izražen u građevinskom sektoru/Depositphotos
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS, kazao je ranije za Bloomberg Adriju da odliv radne snage prema zemljama EU stvara ozbiljan pritisak na plate, odnosno produktivnost koja ne može da prati toliki rast plata u Republici Srpskoj. Naglasio je da postoji interes kod stranih radnika za zapošljavanjem u BiH.
"U ovom trenutku mi imamo kvotu zapošljavanja stranaca do 1.400 u ovoj godini, a očekujemo u narednim godinama ozbiljno povećanje te kvote. Moramo razmišljati kako na što lakši način integrisati strance u BiH kako u radne odnose tako i u životnu zajednicu", naveo je Aćić.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ranije je za Bloomberg Adriju kazao da smo još uvijek u režimu od prije deset godina, kada je radne snage bilo sasvim dovoljno.
"Ako nam je trebalo 50 radnika, dođe ih 500, a danas, ako vam treba 50 radnika, dobit ćete dva ili tri. Kvote za uvoz radne snage u BiH su minimalne, Hrvatska ima oko 75.000 uvoznih radnika, BiH ima manje od 2.000. To je parametar koji pokazuje da je to na niskom nivou, to treba izmijeniti, ubrzati", smatra Smailbegović.
Poručio je da vlast u BiH mora da shvati da je to nešto što će morati mijenjati.
"Ne treba nam uvoz sve radne snage, nego deficitarne, ljudi ne žele da rade neke poslove, u nekim branšama je veća potražnja. Ne treba nama stotine hiljada radnika, govorimo o desetak hiljada ili 15.000 radnika u FBiH", naveo je Smailbegović.
