Dva koraka do bogatstva: Koliko BiH može zaraditi plasmanom na Mundijal

Bosna i Hercegovina nalazi se na dva koraka od plasmana na Svjetsko prvenstvo 2026, ali i od finansijskog dobitka koji bi mogao premašiti desetine miliona maraka, čime bi domaći nogomet i povezane industrije dobili jednu od najsnažnijih ekonomskih injekcija u posljednjim godinama. Reprezentaciju očekuje ključni duel protiv Walesa (26. mart), a potom i potencijalni odlučujući susret s pobjednikom meča Italija - Sjeverna Irska, pa bi eventualni uspjeh značio mnogo više od sportskog iskoraka.

U isto vrijeme, za plasman na Mundijal bori se i Sjeverna Makedonija, što dodatno naglašava regionalni značaj završnice kvalifikacija. Ulog, međutim, daleko nadilazi teren i plasman bi Bosni i Hercegovini osigurao najmanje oko 18 miliona KM direktnih prihoda iz FIFA-inog fonda, uz niz dodatnih finansijskih efekata koji bi se prelili na klubove, medije, oglašavanje i širu ekonomiju.

Direktni prihodi

FIFA je još u decembru 2025. potvrdila model nagrada: za 48 reprezentacija ukupno je planirano 655 miliona dolara nagradnog fonda i 1,5 miliona dolara po ekipi za pripreme. Svakoj reprezentaciji koja se kvalificira zagarantirana je najmanje 10,5 miliona dolara, a prolazak u nokaut fazu ili među 16 najboljih dodatno povećava iznos.

Po referentnom kursu ECB-a od 23. marta 2026. i fiksnom pegu KM za euro, potencijalni prihod za Bosnu i Hercegovinu od samog plasmana na Svjetsko prvenstvo 2026 izgleda ovako:

Samo plasman i ispadanje u grupi: oko 17,7 miliona KM

Plasman u nokaut fazu: oko 21,1 milion KM

Plasman među 16 najboljih: oko 27,8 miliona KM

To znači da bi "ulaznica" na Mundijal za BiH realno vrijedila najmanje oko 18 miliona KM, što predstavlja donji prag direktnog prihoda iz FIFA-inog nagradnog fonda.

 

 

Postoji i dodatni finansijski kanal kroz FIFA Club Benefits Programme. Za Svjetsko prvenstvo 2026. ukupno je izdvojeno 355 miliona dolara za klubove koji ustupaju igrače za kvalifikacije i završni turnir. FIFA je prvi put naglasila da će kompenzaciju dobiti i klubovi čiji su igrači igrali kvalifikacije, a ne samo oni koji su nastupili na završnom turniru. Precizna pravila raspodjele za 2026. još nisu u potpunosti objavljena, pa se za Bosnu i Hercegovinu ne može dati tačan iznos unaprijed.

To znači da direktni dobitak od FIFA-e ne mora završiti isključivo u savezu. Dio novca mogao bi pripasti i bh. klubovima koji imaju igrače u kvalifikacijama ili na završnom turniru. No, bez konačnih pravila i preciznog spiska igrača iz klubova, teško je odrediti ovaj prihod.

S obzirom na veličinu bh. ekonomije, efekt na državnom nivou nije značajan. Prema podacima IMF-a, nominalni BDP Bosne i Hercegovine iznosi 56,4 milijarde KM za 2025. i 59,5 milijardi KM za 2026. Samo zagarantirani prihod od SP-a, oko 17,7 miliona KM, predstavlja tek oko 0,03 posto BDP-a. Čak i u optimističnom scenariju, kada bi se ostvario prihod od 25 do 28 miliona KM, udio u BDP-u ostaje ispod 0,05 posto.

 

 

 

U praksi, najveći efekt bio bi sektorski i kratkoročan, kroz nogometni savez, klubove, medije, oglašavanje, ugostiteljstvo i maloprodaju, dok bi makroekonomski utjecaj na cijelu zemlju bio minimalan.

Prema tvrdnjama nogometnih stručnjaka, direktan prihod od Svjetskog prvenstva za državu bio bi relativno mali, ali za nogometni sistem značajan. Preciznije, iznos od 17,7 do 28 miliona KM predstavlja za Nogometni savez BiH značajan izvor sredstava koji može promijeniti jednogodišnji investicijski kapacitet saveza. To uključuje ulaganja u infrastrukturu, omladinske programe i stručni kadar, ali i finansiranje bonusa za igrače, logistiku te servisiranje operativnih obaveza saveza.

Drugim riječima, iako makroekonomski utjecaj na državu ostaje minimalan, ovaj prihod ima direktan, opipljiv i dugoročan efekt unutar nogometnog sistema, te potencijalno jača cjelokupan sportski ekosistem u zemlji.

Indirektni efekti

Iako BiH neće doživjeti velike makroekonomske promjene, sekundarni efekti na domaći nogometni i poslovni ekosistem mogu biti značajni. Učešće na Svjetskom prvenstvu povećava domaću gledanost i vrijednost oglašavanja, otvara prostor za više sponzorskih kampanja i jača komercijalizaciju oko reprezentacije. Prema FIFA-i, 2,87 milijardi ljudi je gledalo bar jednu minutu prenosa Svjetskog prvenstva 2022. godine, dok je finale pratilo blizu 1,5 milijardi ljudi.

Depositphotos

 

Istovremeno, plasman diže potrošnju u segmentima hrane i pića, sportske opreme, navijačkih artikala te kafića i restorana, iako dio tog novca zamjenjuje drugu potrošnju građana.

Plasman također povećava pregovaračku snagu saveza prema sponzorima i partnerima te jača vrijednost prava na korištenje igrača i simbola reprezentacije. Turizam i dijaspora donose dodatni prihod, ali veći dio potrošnje bh. navijača koji putuju na turnir završava u inozemstvu; domaći benefit dolazi prvenstveno kroz marže agencija, avioprodaje i osiguranje. Na kraju, tu je i neprocjenjiv imidž države: globalna vidljivost pred milijardama gledalaca može poboljšati percepciju BiH, turizam i "soft power", ali monetizacija ovog efekta je spora i zahtijeva koordiniranu promociju države i privatnog sektora.

 

Plasman Bosne i Hercegovine na Svjetsko prvenstvo 2026. ne bi predstavljao prekretnicu za ekonomiju u cjelini. Ipak, za domaći nogometni sistem, medijski sektor i povezane industrije, riječ je o jednoj od najvećih jednokratnih finansijskih i marketinških prilika koje sport može generirati.