.webp){kind=icon}
Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom je tromjesečju porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS).
Rast je viši nego u prvom kvartalu, kada je na godišnjoj razini BDP uvećan za 7,0 posto.
Brojka za drugo tromjesečje bitno je viša i od prognoze zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji je temeljem tzv. CEIZ indeksa o trenutačnom stanju poslovnog ciklusa očekivao rast od 5,7 posto. Pritom, institut napominje da bi u trećem tromjesečju rast mogao biti "bitno usporen ili potpuno zaustavljen".
No, i tu je moguća revizija budući da su zasad poznati podaci CEIZ indeksa za lipanj.
U odnosu na prethodni kvartal sezonski prilagođen hrvatski BDP je rastao 2,0 posto. U prvom kvartalu ta je brojka iznosila 2,8 posto.
U drugom kvartalu na godišnjoj razini vidljiv je rast svih kategorija BDP-a s rashodne strane osim države i neprofitnih ustanova na usluzi kućanstvima.
"U drugom tromjesečju značajan pozitivan doprinos BDP-u dolazi od turističke aktivnosti, ali i ukupne osobne potrošnje. Unatoč realnom padu plaća zbog visoke inflacije, kućanstva povećavaju potrošnju nakon dvije godine mjera ograničenja zbog pandemije COVID-19. Bitno je napomenuti i da su u periodu od prvog tromjesečja 2020. godine zbog neizvjesnosti vezane za COVID-19 kućanstva znatno štedjela, što također trenutno pruža podršku potrošnji", istaknuo je glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
Prema podacima Eurostata, objavljenim prije desetak dana, u drugom je tromjesečju u Europskoj uniji na godišnjoj razini najviše rastao BDP u Sloveniji, i to 8,3 posto, te Portugalu 6,9 posto. Najmanje je rastao u Njemačkoj, i to stopom od 1,5 posto.
Najnovija brojka DZS-a znači da su Slovenija i Hrvatska ostvarile najveći godišnji rast BDP-a u EU u drugom kvartalu.
Usporavanje aktivnosti
Po prognozama Hrvatske narodne banke (HNB), objavljenim u biltenu o makroekonomskim prognozama početkom kolovoza, BDP bi ove godine u Hrvatskoj mogao rasti 5,5 posto, a onda bi u idućoj godini trebalo doći do usporavanja rasta na 2,5 posto.
Prema Knezovim riječima, generalni trend za gospodarsku aktivnost upućuje na slabljenje u narednim mjesecima te tehničku kontrakciju BDP-a na prijelazu u narednu godinu, iako će turistička aktivnost pružiti snažnu podršku BDP-u u trećem tromjesečju.
"Visoka inflacija sve značajnije smanjuje blagostanje kućanstava i zajedno s padom potrošačkog sentimenta će dovesti do slabljenja potrošnje kućanstava. Investicije će biti pod pritiskom gospodarskih neizvjesnosti, a tu je i pooštravanje uvjeta financiranja kao dodatni negativni faktor. Konačno, geopolitičke zabrinutosti zajedno s neizvjesnošću u vezi s dostupnosti i cijena energenata će nastaviti slabiti inozemnu potražnju, što je ionako već sugerirano padom pokazatelja proizvođačkog sentimenta na ključnim izvoznim tržištima", istaknuo je Knez u analizi kretanja hrvatskog BDP-a u drugom kvartalu.
