Početak pristupnih pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju pozitivno će uticati na rejting obje zemlje, jer bi proces trebalo da podstakne reforme i ojača njihovu institucionalnu snagu. Međutim, iskustvo pokazuje da pregovori mogu da potraju i to je ključno u ovoj operaciji, navodi se u izvještaju kreditne agencije Moody's, u koji je Bloomberg Adria imala uvid.
Ta kreditna agencija važi za najstrožu u ocjenjivanju na globalnom nivou, a Sjevernoj Makedoniji još nije napravila rejting. Zasad ostaje otvoreno pitanje da li će pregovori za zemlju značiti i rejting Moody'sa. Albanija ima stabilan B1 rejting ove agencije.
U saopštenju agencije se navodi da je Evropska unija, koja ima stabilan kreditni rejting Aaa, 19. jula otvorila zvanične pristupne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, nakon što je Evropski savjet prethodno odobrio pregovarački okvir 18. jula. Savjet je ranije odlučio da pristup pregovorima otvori u martu 2020.
"Zvanično otvaranje pristupnih pregovora je zasluga za obje zemlje i pozitivno je jer će podstaći sprovođenje reformi i podržati institucionalnu snagu država. Očekujemo da će ovaj proces poboljšati sveukupno poslovno okruženje u obje zemlje i povećati nivo direktnih stranih investicija (SDI). Veliki broj sadašnjih članica EU iz baltičkog regiona i istočne Evrope imao je korist od značajnog priliva SDI nakon dobijanja statusa kandidata za EU, a potom i punopravnog članstva u EU", navodi se u bilješci o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.
Navodi se i da je pristupanje EU poslužilo kao ključno sidro za strukturne i institucionalne reforme i ekonomski razvoj u obje zemlje, posebno nakon što su dobile status kandidata – Albaniji je dodijeljen u junu 2014, a Makedoniji u decembru 2005. godine.
Moody's vidi napredak, posebno u oblastima vladavine prava, kontrole korupcije i odgovornosti.
"Dalja ekonomska integracija sa EU, najvećim trgovinskim partnerom ovih zemalja, vjerovatno će poboljšati potencijal rasta njihovih ekonomija u srednjoročnom periodu i na kraju dodatno smanjiti jaz u nivoima prihoda u odnosu na zemlje članice EU", navodi Moody's.
Bloomberg Mercury
Poslovna pomoć
Sjeverna Makedonija i Albanija imale su podršku od Instrumenta EU za pretpristupnu pomoć (IPA) – koji pruža finansijsku i tehničku pomoć zemljama pred pristupom. Instrument je za zemlje u procesu proširenja, a pomoć se dodjeljuje projektima u prioritetnim oblastima, uključujući demokratiju i vladavinu prava, životnu sredinu, konkurentnost i inovacije, obrazovanje i poljoprivredni i ruralni razvoj.
Između 2014. i 2020. godine, Albanija je dobila 639,5 miliona evra, a Sjeverna Makedonija 608,7 miliona evra iz programa IPA II, što je bilo 12,8 milijardi evra za cijeli region proširenja, ili u prosjeku 0,8 odsto BDP-a godišnje. Nastavak finansiranja ovih oblasti kroz IPA III program koji pokriva period između 2021. i 2027. značiće ukupna budžetska izdvajanja od 14,2 milijarde evra. Prema Moody'su, ovo će vjerovatno doprinijeti poboljšanju institucionalnog okruženja obje zemlje i povećanju njihove konkurentnosti.
Međutim, može dugo trajati
Put ka članstvu u EU sastoji se od tri ključne faze – kandidatura za članstvo, početak formalnih pregovora o članstvu i punopravno članstvo u EU. Pošto formalni pregovori o članstvu zahtjevaju jednoglasnu saglasnost svih država članica EU, odluka o otvaranju formalnih pregovora uklonila je veliku prepreku na putu Albanije i Sjeverne Makedonije ka punopravnom članstvu u EU.
Međutim, iskustvo EU u pristupnim pregovorima sugeriše da proces može biti dugotrajan. Naime, od zemalja koje su u regionu proširenja, Sjeverna Makedonija ima najduži period statusa kandidata - ili od 2005. godine do sada. Bugarska i Rumunija postale su punopravne članice Unije 2007. godine, a Bugarska je prethodno imala status kandidata četiri godine. Status kandidata Rumunije bio je isti u istom periodu. Albanija ima status kandidata više od 10 godina, a Turska pregovara sa Unijom više od 15 godina nakon što je status kandidata trajao više od pet godina.
Kakav rejtnig imaju Sjeverna Makedonija i zemlje regiona?
Makedonija je jedna od rijetkih zemalja u regionu koja nema rejting najstrože agencije Moody's, od S&P ima BB-, a od Fitcha - BB+. Sa ovim ocjenama zemlja je ispred Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ali i dalje u grupi zemalja za koje nije izvjesno da će u budućnosti moći ispunjavati svoje obaveze.
Bosna i Hercegovina nema rejting od Fitcha. Prema S&P ima rejting B, a prema Moody's B3. Drugim riječima, ova zemlja je najlošija u regionu po trenutnoj sposobnosti da ispunjava svoje obaveze, ali uz rizik da će to moći i u budućnosti.
Zemlja je svoju posljednju ocjenu u aprilu dobila od Fitcha – BB+ sa negativnim izgledima, koju je ranije imala. Tada je Ministarstvo finansija saopštilo da je održavanje kreditnog rejtinga posebno značajno za Sjevernu Makedoniju u kontekstu svjetske krize.
Prethodno je kreditni rejting Makedonije potvrdila agencija Standard and Poors, i on je BB- sa stabilnim izgledima. Kreditni rejting jedne zemlje pokazuje stepen rizika ulaganja u njoj, i jedan je od ključnih pokazatelja o kojima potencijalni investitori vode računa prilikom donošenja odluka.
U junu ove godine, Moody's je promijenio kreditni rejting Hrvatske. Saopštenje je usljedilo poslije konačne odluke da Hrvatska uđe u evrozonu i da će se uvesti evro. Sada, prema toj agenciji, Hrvatska ima rejting Baa2.
.webp){kind=icon}
