.webp){kind=icon}
Nije nepoznato da svijest o osiguranju imovine kod hrvatskih građana još uvijek nije sjela na pravo mjesto, a jedan od razloga je vjerojatno to što raspoloživi dohodak nije dovoljan da bi se bezbrižno izdvojio novac za stvari koje ne čine svakodnevnu nužnost.
No kada se dogode prirodne nepogode poput potresa, požara, poplava ili oluja, jasno je da svi zažale što imovina nije osigurana.
Logično je zaključiti da je, kad je riječ o imovini od koje se živi, jedan od glavnih sektora u kojemu je osiguranje ključno poljoprivredna proizvodnja, odnosno zaštita usjeva i nasada.
Pitali smo Hrvatsku poljoprivrednu komoru (HPK) kako oni vide situaciju, no kako nikakav odgovor nije stigao, pozabavili smo se tom temom na drugoj strani, kod onih koji osiguranja nude.
Prema informacijama iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), udruženja koje okuplja društva za osiguranje sa sjedištem u Hrvatskoj, adekvatnom policom osiguranja svoje nasade i usjeve zaštitilo je pet posto hrvatskih poljoprivrednika.
"Najčešće su to veliki pravni subjekti koji prepoznaju značaj i važnost osiguranja. S obzirom na to da se većinom osiguravaju veći poljoprivrednici, postotak osiguranih poljoprivrednih površina procjenjuje se na oko 50 posto", kazali su za Bloomberg Adriju iz HUO-a.
Kako napominju, poljoprivrednici se u sanaciji šteta od elementarnih nepogoda na usjevima i nasadima još uvijek oslanjaju na pomoć države koja vrlo često nema resurse i sustave putem kojih bi se provela potpuna sanacija takvih šteta.
"Ugovaranjem osiguranja usjeva i nasada moguće je nadoknaditi gubitke proizvodnje na usjevima pšenice i drugih žitarica, kao i od šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na plodovima vinograda, voćnjaka i maslinika. Nasadi i usjevi najčešće se osiguravaju od rizika tuče, požara ili udara groma, oluje, poplave, posolica, proljetnog mraza te nedostatka vlage u tlu, odnosno suše", objašnjavaju u HUO-u.
U tom udruženju ističu kao primjer da se zemlje i područja koja imaju visoki udio osiguranja, poput Sjeverne Amerike, brže oporavljaju od katastrofa.
Osiguranje je važno jer omogućava brzi protok kapitala prema zajednici te tako smanjuje opterećenje plaćanja gubitaka od pojedinaca, bilo privatnih ili pravnih osoba, te vlada kroz proračun.
Unatoč skepticima, teško bi bilo ne zaključiti da je Hrvatska bitno poboljšala svoju situaciju ulaskom u Europsku uniju (EU), a jedan od dobrih primjera je upravo pitanje osiguranja u području poljoprivrede.
Naime, od 2016. godine u Hrvatskoj postupno raste broj poljoprivrednika koji osiguravaju plodove svoga rada zahvaljujući mjerama subvencioniranja premije osiguranja u tom sektoru koje je donio EU.
"Europska subvencija iznosi maksimalno 70 posto od premije osiguranja. Vidi se da otkako su te subvencije krenule raste broj poljoprivrednika koji osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju. Konkretno, kada poljoprivrednik osigurava ratarsku proizvodnju od osnovnih opasnosti, a to su požar, tuča, udar groma, ono što on plaća, u pravilu je na razini do 1,25 posto u odnosu na vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju osigurava. Ostatak premije je subvencioniran. Primjerice, kod kulture kukuruza, u jednom osigurateljnom društvu, udio troška koji plaća poljoprivrednik ispadne 0,67 posto od vrijednosti osigurane imovine", objašnjava za Bloomberg Adriju Đorđe Đurković, vlasnik agencije za prodaju osiguranja ASICA iz Donjeg Miholjca koja se pretežito bavi osiguranjima u poljoprivredi.
Hrvatska poljoprivredna komora
Kako objašnjava, osiguranje protiv požara, tuče i udara groma je osnovno, a onda poljoprivrednici mogu na to birati i dodatno osiguranje kao zaštitu od rizika pomanjkanja vlage u tlu (suše), poplave, mraza, oluja, posolice, niskih temperatura i prekomjerne kiše. Za svaki dodatni rizik posebno se obračunava premija osiguranja.
No treba napomenuti da se subvencioniranje premije u sklopu programa EU-a odnosi samo na police osiguranja koje pokrivaju štete veće od 20 posto. Za pokriće šteta do 20 posto moguće je ugovoriti drugu, vezanu policu. Premija po tim policama nije subvencionirana od EU-a, no postoji mogućnost, što dio općina i županija i čini, da iz svojih sredstava one subvencioniraju dio premije osiguranja. Treba napomenuti da štete do pet posto nisu u pokriću.
Iz HUO-a navode da je za financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine u okviru EU-a, pa sukladno tome i prema novom pravilniku za subvenciju premije osiguranja poljoprivrede, došlo do smanjenja godišnje raspoloživih sredstava.
"Nadamo se da to neće previše negativno utjecati na obuhvat osiguranja poljoprivrede. Osiguratelji će nastaviti promovirati osiguranje kao jedan od glavnih alata za prilagodbu klimatskim promjenama koje su svake godine sve izraženije", poručuju iz HUO-a.
Zanimljivo je napomenuti da, kako kaže Iva Marunica iz tvrtke Anoval zastupanja koja se također bavi osiguranjima u poljoprivredi, osiguranje nekretnina kod poljoprivrednika zaostaje za osiguranjem usjeva, nasada i životinja.
"Naime, osiguranje poljoprivredne i stočarske proizvodnje je u porastu najvećim dijelom upravo zbog činjenice da su police osiguranja velikim dijelom sufinancirane od strane EU-a. Osiguranje imovine poljoprivrednika nažalost prati hrvatske statistike po pitanju osiguranja imovine kućanstava, a Hrvatska je i dalje pri dnu ljestvice (u EU-u), odnosno na 24. mjestu po osiguranju imovine prema prosječnoj premiji po stanovniku", kazala je Marunica.
Što onda sve čine osiguravatelji da se razina osiguranja u oba smisla bitno podigne?
"Napori koje ulažu osiguravatelji su brojni. Osiguravajuća društva intenzivno rade na proaktivnosti svojih prodajnih mreža, svakodnevno zapošljavaju djelatnike u sektoru prodaje, kontinuirano ih educiraju kako bi se proširila svijest o nužnosti osiguranja imovine koju ljudi stvaraju čitav svoj život, a dovoljan je samo jedan dan da je izgube. Najveći naglasak je na financijskoj pismenosti jer upravo sektor osiguranja ima veliku društvenu ulogu te veliki utjecaj na gospodarstvo u cjelini", ističe Marunica.
