Ukupan broj turista u Srbiji dostigao je novi rekord, premašivši prethodni iz pretpandemijske 2019. godine, a rast većinski dolazi od ogromnog broja ruskih državljana koji posjećuju Srbiju (i/ili u njoj ostaju) od početka rata u Ukrajini, kao i Kineza, koji uz pomoć planirane medijske kampanje i direktnih letova sve više priželjkuju da dođu u Srbiju.
"Prije svega, tu je povećana želja za putovanjima kao posljedica kovida i tadašnjih restrikcija za putovanja", kaže za Bloomberg Adriju Aleksandar Seničić, direktor Yute. "Takođe, imamo nove navike, nove vidove turističkih kretanja poput glampinga, trekinga i sl. što nas uvodi u nove izazove i obavezu da se prilagođavamo novim trendovima ukoliko želimo da ostanemo na mapi svjetskog turizma. Razlozi za rast leže u mnogim stvarima, a prije svega bih rekao u dostupnosti svih destinacija, promociji i na nivou društvenih mreža koja je dostupna najvećem broju ljudi", dodaje on.
U prvih šest mjeseci ove godine bilo je ukupno 1,8 miliona turističkih dolazaka, što je rast od 13,9 odsto u poređenju sa istim periodom u 2022. godini. Od toga, bilo je 956.467 dolazaka domaćih turista i 893.362 dolazaka stranih turista, od kojih je čak 9,5 odsto Rusa.
Popularnost Srbije među ruskim turistima u porastu je neko vrijeme, ali značajan rast uočljiv je od početka rata u Ukrajini i uvođenju mobilizacije u Rusiji. Ipak, iako na trenutak može izgledati drugačije - to ne znači da sve ovo nisu stvarni turistički dolasci - sa uvođenjem sankcija Rusima su znatno smanjene opcije za putovanja pa im Srbija služi kao neka vrsta evropske oaze.
"Svi gosti koji su obuhvaćeni podacima o turističkom prometu Republičkog zavoda za statistiku, uključujući i goste iz Ruske Federacije, spadaju u kategoriju turista jer odsjedaju u ugostiteljskim objektima za smještaj, na osnovu čega plaćaju i boravišnu taksu", napominje za Bloomberg Adriju Uroš Kandić, državni sekretar u Ministarstvu turizma i omladine.
Ipak, Seničić dodaje da veliki broj izdatih dozvola za boravak Rusa u Srbiji ukazuje i na bijeg od mobilizacije u toj zemlji. On naglašava da je taj rast počeo i ranije, velikim dijelom zahvaljujući redovnoj avio-liniji koja funkcioniše iz Beograda za Moskvu i koja je mjesecima unaprijed prepuna u oba pravca.
"Ruski turisti su iskazali pojačano interesovanje za Srbijom i prije izbijanja pandemije, koje je svakako dodatno podstaknuto političkim okolnostima usljed sukoba u Ukrajini kada su građanima Rusije otežana putovanja u druge evropske države", dodaje Kandić.
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazali su da je 2022. godine u Srbiju došlo oko 219.000 Rusa, međutim, mnogi nisu ostali u zemlji. Oni koji jesu u više navrata doprinijeli su značajnom poskupljenju cijena nekretnina i otvaranju novih biznisa.
U prvih šest mjeseci ove godine bilo je 85.129 turističkih dolazaka građana Ruske Federacije. Kada se to poredi sa 2019. godinom, taj broj predstavlja rast od 209 odsto.
Ipak, Rusi nisu jedini uzročnik rasta. U prvoj polovini ove godine najveći broj gostiju dolazio je, kao i obično, iz regiona (Bosne i Hercegovine, Bugarske, Sjeverne Makedonije, Turske i Hrvatske). Međutim, najveći godišnji rast zabilježen je među kineskim putnicima, kojih je bilo za 346 odsto više u junu ove godine nego u istom mjesecu 2022.
"Čini se da će i ova godina biti rekordna, po prvim najavama i po statističkom presjeku za prvih šest mjeseci. Jedan dobar dio turista dolazi u Srbiju kao proizvod kontinuirane kampanje koja se sprovodi proteklih 10 godina i daje rezultate, kaže Seničić. "Bitno je i što je ta kampanja bila ciljana na određenim tržištima. Vjerujem da će osim iz okruženja, odakle takođe raste broj dolazaka, i zemlje kao što su Turska, Rusija, Kina i otvaranje - doduše sporo - zemalja Evropske unije, doprinijeti ovim rezulatima", kaže on.
Seničić još ponavlja da je otvaranje velikog broja redovnih avio-linija prvi uslov za dolaske, kao i želja za "novim" destinacijama, koja takođe utiče na ovaj trend.
Potencijal Kine
"Ako uzmemo u obzir da je u ovoj godini broj stranih turista veći za gotovo trećinu u odnosu na prošlu, činjenica je da sa većine tržišta bilježimo dinamičan rast tražnje", kaže državni sekretar. "To se prije svega odnosi na kineske turiste koji su u pogledu broja noćenja ove godine premašili rekordnu 2019. godinu, iako su kineske vlasti tek u martu svojim građanima omogućile grupna putovanja u Srbiju. Primjera radi, u junu je Srbiju posjetilo 10.000 kineskih gostiju, što je povećanje od čak 350 odsto u odnosu na isti mjesec protekle godine."
Ipak, po broju dolazaka kineski turisti tek treba da dostignu rekord od 57.286 iz 2019. godine.
Rastu broja turista iz Kine, osim samog otvaranja druge najmnogoljudnije zemlje na svijetu, doprinose i direktni letovi iz Tjenđina Air Serbije, kao i rastući broj kineskih investicija u Srbiji. Pored toga, Turistička organizacija Srbije (TOS) sprovodi i medijsku kampanju u Kini kao bi privolela Kineze da posjete Srbiju.
Kako kaže Kandić, medijska vrijednost objavljenih tekstova o Srbiji na kineskom tržištu u protekle tri godine iznosila je više od 25 miliona evra.
"Naša zemlja je kao destinacija kontinuirano prisutna i na kineskom tržištu, odnosno onlajn platformama i društvenim mrežama, kao što su Weibo i WeChat, a aktivno sarađujemo i sa njihovim najvećim TV i radio stanicama, blogerima i vlogerima", naglašava on.
Podaci ministarstva pokazuju da se čak dvije trećine turista informiše i donosi odluku da posjeti Srbiju preko interneta, tj. promotivnih kampanja TOS.
Podaci sa Bloombergovog Terminala pokazuju da je potencijal za rast broja kineskih turista i dalje veliki pošto je broj turističkih odlazaka iz Kine i dalje drastično ispod pretpandemijskog nivoa. Prošle godine je broj kineskih turističkih odlazaka iznosio 8,9 miliona, dok je krajem 2019. taj broj bio na 170 miliona. Naravno, na to će uticati i cjelokupna situacija u kineskoj ekonomiji za koju će se tek vidjeti da li će uspjeti da dostigne planirani rast.
Manji rast u junu
Gledajući ukupnu statistiku za jun, na godišnjem nivou je ukupan broj turističkih dolazaka porastao za 4,7 odsto, a broj noćenja povećan je za 0,9 odsto. Pritom, u šestom mjesecu je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj noćenja domaćih turista pao za 5,6 odsto, ali je broj noćenja stranih turista bio veći za 10,4 odsto.
U junu su za rast turističkih dolazaka najzaslužniji bili gradovi, dok su banje i planinski centri zabilježili pad na godišnjem nivou u broju posjeta turista - što se donekle može objasniti odlaskom domaćih turista na ljetovanje u inostranstvo.