Region Zapadnog Balkana kasni na putu integracije u Evropsku uniju, jer ovaj region nije u centru ekonomskog ili geopolitičkog interesa EU. Ono što bi ubrzalo priključivanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i jedinstvenom evropskom tržištu jeste jača regionalna saradnja.
"Ukrajina je dobila kandidatski status za članstvo u EU mimo svih pravila, što kompromitira sam proces integriranja u Evropu. To znači da se region treba osloniti sam na sebe i na regionalnu saradnju", kazao je Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, na prvoj panel diskusiji u okviru Sarajevo Business Foruma.
Region se treba osloniti sam na sebe, kazao je Mesić/SBF
Međutim, na tom putu puno je prepreka.
"Ako se želiš razvijati i sarađivati s drugim zemljama, prvo sagradi put. Ali cijela regija nema brzu željeznicu, avionski prijevoz je skup. Prometnu povezanost je neophodno poboljšati kako bi tvrtke iz regije skratile svoje opskrbne lance, približile svoje privredne mreže i kako bi se ojačalo tržište", pojasnio je Mesić.
Dodao je da je bilo previše rušenja regionalne saradnje i da je potrebno više izgradnje. Istaknuo je da je svugdje u svijetu prirodno da susjedne zemlje imaju najčvršću saradnju.
"Mi smo prirodni susjedi i prijatelji. Ako izgradimo snažnu regionalnu saradnju, to će biti naša polisa osiguranja protiv novih ekonomskih i političkih trendova, koji idu ka tome da se zaustavi ekonomska globalizacija, da slobodno tržište bude podređeno jezivim geostrateškim interesima".
Edin Forto, ministar saobraćaja i komunikacija BiH, kazao je da ono što je zajedničko svim zemljama regiona jeste nedostatak samopouzdanja.
"Zaglavili smo u situaciji gdje stalno tražimo pomoć od EU. Moramo gledati perspektive i biti hrabriji i zahtijevati da radimo ono što je najbolje za nas", kazao je Forto.
Istaknuo je da nikada nije bio problem u saradnji između kompanija iz zemalja regiona.
"Biznis uvijek pronađe put. Politika je jedina prepreka", dodao je Forto.
Zemljama regiona nedostaje samopouzdanja, kazao je Forto/SBF
Kako kaže, trenutno se u regionu mogu naći neki pozitivni primjeri u segmentu infrastrukturne povezanosti. Naveo je primjer željezničkih linija koje povezuju velike gradove u Srbiji, a isti primjeri postoje i u drugim zemljama.
"Mi u BiH moramo napraviti taj iskorak i mogu reći da ćemo se pridružiti ovim praksama. Mislim da to ne bi bilo teško realizirati i ne znam zašto to nismo uradili ranije. Sad ćemo biti agresivniji i sada smo spremniji", kazao je Forto.
Borut Pahor, bivši predsjednik Republike Slovenije, naglasio je da se nakon Brexita i rata u Ukrajini fokus EU preoblikovao.
"Došlo je vrijeme za bližu ekonomsku saradnju i siguran sam da bi Brisel to podržao. Sve je na političkim liderima koji trebaju donijeti političku odluku koja bi imala i ekonomske posljedice", kazao je Pahor.
Dodao je da više ne smijemo gubiti vrijeme i već danas trebamo početi raditi na jačem povezivanju.
Iako ideja regionalnog uvezivanja općenito i u pojedinim sektorima nije nova i o njoj se govori već nekoliko godina, na pitanje šta koči realizaciju ove ideje i jaču saradnju, Pahor je kazao da su postojala određena oklijevanja prethodnih godina i da "nije bilo dovoljno političke volje, ali danas je pravo vrijeme".
Brisel bi podržao svaki vid integracije regiona, kazao je Pahor/SBF
Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama, kazao je da iako zemlje Zapadnog Balkana nisu dio Evropske unije, one su i dalje evropske zemlje. Naglasio je da je vrijeme da podmladimo ideju ekonomske integracije i poduzmemo konkretne korake na tom putu.
"Kada se mi integrišemo, EU će nas dočekati raširenih ruku", kazao je Lagumdžija.
Istaknuo je da je neophodno da zemlje regiona traže da budu uključene u politike i agende EU.
"Vrijeme je da se lideri Zapadnog Balkana sastanu i razgovaraju o ovoj inicijativi kako bismo dobili institucionalni okvir ekonomske saradnje", dodao je.
Da bi se to sve ostvarilo, potrebna je politička volja.
"Ako ima volje, ima i načina. Međutim, pitanje je da li ima političke volje. Potrebna je saradnja lidera iz regije s liderima iz međunarodne zajednice. Harmonija sa susjedima je ključna za ekonomski napredak i tu bi poslovna zajednica trebala praviti pritisak na svoje političke lidere", pojasnio je Lagumdžija.
.webp){kind=icon}
