Narodna banka Srbije još uvijek nije završila ciklus pooštravanja svoje monetarne politike. NBS je tako referentnu kamatnu stopu podigla za 25 baznih poena, nakon čega ona iznosi šest odsto. Stopa na depozitne olakšice povećana je na 4,75 odsto, a stopa na kreditne olakšice podignuta je na 7,25 odsto, rekli su iz NBS u četvrtak.
Ovo je najviši nivo na kojem su se cijene zaduživanja u Srbiji našle još od juna 2015. godine. Ciklus monetarnog zatezanja je počeo aprila 2022. godine, a od tada su cijene zaduživanja podignute za ukupno pet procentnih poena.
"Pri donošenju ovakve odluke Izvršni odbor je procijenio da je potrebno nastaviti umjereno zaoštravanje monetarnih uslova kako ne bi došlo do rasta inflacionih očekivanja i kako bi se osiguralo da se inflacija nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja u horizontu projekcije", navodi se u saopštenju NBS.
Na usporavanje domaće inflacije će u narednom periodu uticati daljnji pad cijena u energetici, rješavanje zastoja u globalnim lancima snabdijevanja, ali i smanjenje troškova kontejnerskog transporta, predviđaju centralni bankari.
Inflacija i dalje visoka
Prema predviđanjima iz ankete koju je Bloomberg proveo među ekonomistima, rast cijena će u Srbiji i u martu ostati na februarskom nivou od 16,1 odsto. Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda su dan ranije u saopštenju iznijeli procjenu da će za vraćanje inflacije u okvire cilja biti potrebno još podizanja kamatnih stopa.
Pored rasta cijena koji za sada u Srbiji ne pokazuje znake usporavanja, na rekordno visokom nivou nalazi se i bazna inflacija koja je prije 11 mjeseci izašla iz ciljanog okvira i sada se nalazi na 11,1 odsto. Kako su iz NBS na prethodnoj press-konferenciji rekli za Bloomberg Adriju, bazna inflacija (koju centralne banke uzimaju u obzir kao precizniji pokazatelj tempa rasta cijena) ostat će povišena nekoliko mjeseci duže od ukupne inflacije zbog efekata prelivanja.
ECB ključna za daljnje odluke
Prema trenutnim očekivanjima na tržištu novca, Evropska centralna banka bi mogla kamatne stope podići još dva puta i to za po 25 baznih poena. Kako su iz same NBS za Bloomberg Adriju potvrdili ranije, ECB na odluke NBS utiče preko kanala kamatnih stopa. Zbog toga neki ekonomisti očekuju da će NBS morati i dalje da podiže kamatne stope.
"Osim domaće inflacije, vrlo važno će biti šta rade i ostale centralne banke, prije svega ECB. Prema trenutnim signalima, čini se da ECB ne namjerava uskoro da prekine zatezanje. ECB je povećala svoju kamatu prije dvije nedjelje za 50 baznih poena, i pored krize Credit Suissea. Tako da mislim da će ECB povećati kamatu bar još jednom, i da će i NBS to pratiti", rekao je za Bloomberg Adriju ekonomista u Bečkom institutu za međunarodnu ekonomiju Branimir Jovanović.
U samom saopštenju se ne spominje kriza bankarskog sektora kao faktor koji bi eventualno diktirao daljnje poteze centralne banke u Srbiji.
"U zavisnosti od kretanja ključnih monetarnih i makroekonomskih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja, kao i globalne geopolitičke situacije, Narodna banka Srbije će procjenjivati da li ima potrebe za nastavkom zaoštravanja monetarnih uslova i u kojem obimu, uzimajući pri tome u obzir i očekivane efekte prethodnog zaoštravanja monetarne politike na inflaciju u narednom periodu. Prioritet monetarne politike i dalje će biti obezbjeđenje cjenovne i finansijske stabilnosti u srednjem roku, uz podršku daljnjem privrednom rastu", zaključuju iz NBS.
Sljedeća sjednica na kojoj će se odlučivati o kamatnim stopama biće održana 11. maja.