.webp){kind=icon}
Godišnjicu ograničenja cijena goriva neke male privatne pumpe u Srbiji nisu dočekale. Niska marža, koja je najprije iznosila sedam, a od decembra devet dinara po litru, nije bila dovoljna da vlasnici ovih pumpi pokriju sve troškove, pa su bili prinuđeni da ih zatvore.
Na godišnjicu ograničenja Vlada Srbije je odlučila da časti pumpadžije povećanjem marže sa devet na 13 dinara po litru. To je za Bloomberg Adriju potvrđeno u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine:
"Vlada je u četvrtak usvojila Uredbu o izmjeni Uredbe o ograničenju visine cijena derivata nafte, koja je u petak stupila na snagu. Ovom izmjenom je pri formiranju maloprodajnih cijena povećan iznos za koji se uvećavaju veleprodajne cijene derivata nafte evrodizel i evropremijum BMB 95 sa devet na 13 dinara."
Predstavnik Udruženja privatnih benzinskih pumpi u Srbiji Borislav Tatić rekao je za Bloomberg Adriju da od države nemaju tačnu informaciju kada će ograničavanje cijena goriva prestati, sem da im je rečeno da će to zavisiti od situacije u Ukrajini i sankcija Zapada prema Rusiji u vidu izvoza sirove nafte i naftnih derivata.
Vlasnici pumpi podižu kredite da bi održali poslovanje
Ograničenje cijena, prema Tatićevim riječima, ugrozilo je rad privatnih benzinskih pumpi. Tatić kaže da zbog ograničenja imaju nisku maržu koja ne pokriva troškove, pa su zato vlasnici pumpi prinuđeni da ih zatvore, prodaju većim kompanijama ili da se udružuju.
Tvrdi da je udruženje u posljednjih godinu dana ostalo bez više od 30 odsto benzinskih pumpi koje su bile njihovi članovi. Prije početka rata u Ukrajini, Udruženje privatnih benzinskih pumpi u Srbiji brojalo je oko 300 članova, rekao je Tatić ranije za naš medij.
"Ograničenje cijena goriva utiče loše na rad privatnih benzinskih stanica zato što nema odgovarajuće marže i nema odakle da se pokriju troškovi poslovanja. To se naročito dešava kada dođu sniženja cijena, što ide u prilog potrošačima, a mi po tom osnovu gubimo profit, jer nam i to malo marže što je ostalo pojede smenjenje cijena u maloprodaji", objašnjava Tatić za Bloomberg Adriju.
Depositphotos
Tatić kaže da ograničenje cijena odgovara jedino NIS-u, koji prerađuje sirovu naftu pa ima prostor da prodaje gorivo jeftinije od ostalih benzinskih pumpi.
Smatra da kontrola cijena goriva treba da postoji, ali ne na takav način da ide jedino u prilog NIS-u.
"Svi ostali su u ogromnom finansijskom problemu. Troše se nekada stvarane zalihe, uzimaju se krediti da bi se održalo poslovanje, sa neizvjesnošću da li će to jednog dana moći da se vrati, stavljaju se hipoteke na objekte."
NIS prošle godine u razvoj maloprodajne mreže uložio 1,5 milijardi dinara
I dok se privatne benzinske pumpe bore da održe poslovanje, NIS se nedavno pohvalio da je prošle godine u razvoj maloprodajne mreže uložio 1,5 milijardi dinara.
Kako je saopšteno iz kompanije, prošle godine NIS je pustio u rad devet modernizovanih NIS Petrol benzinskih stanica, od čega je kompletno rekonstruisano šest, dok su otvorene tri nove stanice.
Konkretno, riječ je o modernizovanim NIS Petrol benzinskim stanicama u Kučevu, Kostolcu, Lajkovcu, Knjaževcu, Veterniku i Srbobranu dok su izgrađena i tri nova maloprodajna objekta, i to "Zemun 1" u Beogradu, NIS Petrol objekat "Petrovaradin", kao i Gazprom benzinska stanica "Bački Vinogradi", blizu graničnog prelaza Horgoš.
UNKS: Veća marža za neke pumpe dolazi prekasno
Nakon povećanja marže biće omogućen nastavak rada mreže benzinskih stanica koja može da zadovolji potrebe potrošača u svim dijelovima Srbije, poručuje Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS).
Mićović ukazuje da je država onog trenutka kada je uvela ograničenja i "uzela u svoje ruke ključne poluge tržišta", preuzela i veću odgovornost. Ta odgovornost, dodaje Mićović, podrazumijeva stvaranje uslova za nesmetano snabdijevanje tržišta, podizanje zaliha na što viši nivo, kako bi povećala otpornost na poremećaje i prodaju goriva po što nižoj cijeni, kako bi se minimizovao uticaj sa globalnog tržišta na ekonomiju i društvo u cjelini.
"U tom hodu po žici i pokušaju da se očuva stabilnost tržišta, povećanje razlike između veleprodajne i maloprodajne cijene sa devet na 13 dinara, došlo je za neke prekasno, ali većini benzinskih stanica će omogućiti opstanak", ističe Mićović za Bloomberg Adriju.
Kaže da posebno naglašava riječ "opstanak", jer, kako navodi, svi troškovi koji se finansiraju iz razlike u cijeni su znatno povećani u posljednjih godinu dana, tako da o ekstradobiti ne može biti ni govora.
"Prije svega treba imati u vidu da je uredbom definisana razlika u cijeni sa PDV-om, tako da realno, kada se plati PDV ona iznosi 10,80 dinara po litru", ukazuje Mićović.
Ograničenje cijena derivata nafte je mjera za kojom je početkom energetske krize posegla većina država u Evropi, podsjeća on. Međutim, kako kaže, teorija ekonomije i iskustva iz nekih ranijih vremena upozoravaju da takva mjera može da pomogne samo ako ima ograničeno trajanje. "S vremenom takva mjera počinje da generiše negativne efekte, može da ugrozi snabdjevenost, pa i da trajno naruši tržište nekog proizvoda."
Mjesecima unazad UNKS je upozoravao da je zbog nerealno male razlike između nabavne i prodajne cijene koja je utvrđena uredbom, ugrožen opstanak gotovo polovine benzinskih stanica u Srbiji.
Depositphotos
Pored toga, brojne privatne benzinske stanice u agrarnim regionima Srbije su ostale bez kupaca, jer je uredbom NIS obavezan da poljoprivrednim gazdinstvima prodaje evrodizel po cijeni daleko nižoj od tržišne, što je više nego dovoljan razlog da se snabdijevanja agrara potpuno preseli na benzinske stanice ove kompanije.
"Zbog svega navedenog zatvorene su mnoge benzinske stanice, a manje naseljena područja Srbije praktično su počela da ostaju bez snabdijevanja gorivom. Sada poslije povećanja propisane razlike između nabavne i prodajne cijene, očekujemo se da će biti uspostavljen obrnut trend", zaključio je Mićović.
Bez ograničenja cijene goriva inflacija bi bila još veća, poručili su iz Vlade
Vlada Srbije ograničava cijene goriva od 10. februara 2022. godine. Kada je ova odluka donijeta, iz Vlade su obrazložili da je njen cilj da zaštiti potrošače od povećanja cijena goriva koje su počele da divljaju zbog naglog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu nakon rata u Ukrajini.
Cijena nafte brent, koja se uzima kao reper za kupovine na glavnim finansijskim tržištima, prije rata iznosila je oko 80 dolara po barelu, a onda je nakon rata skočila na čak 123 dolara po barelu i držala se između 90 i 100 dolara sve do novembra. Posljednja dva do tri mjeseca cijena nafte je u padu i vratila se na nivoe prije rata.
Međutim, cijene dizela ostale su na visokom nivou pa je država odlučila da nastavi da ograničava cijene goriva, a prema posljednjoj odluci to će biti do kraja februara.
Važno je napomenuti da su iz Vlade Srbije poručili da bi bez ograničavanja cijena goriva inflacija bila na još većem nivou od 15,1 odsto koliko je iznosila na kraju prošle godine.
Cijene goriva u Srbiji u posljednjoj godini
Kada je država uvela maksimalno ograničenje cijene goriva, cijena dizela iznosila je 179 dinara po litru, a cijena benzina 171 dinar po litru. Od novembra do petka cijena dizela je smanjena za 25 dinara po litru.
Cijena dizela u petak iznosila je 197 dinara po litru, a cijena benzina 168 dinara po litru.
