Ross 308 je najprodavanija pasmina pilića na svijetu, uobičajena do te mjere da je sveprisutna. 308 i njezini bliski srodnici čine oko dvije petine od 22,7 milijardi pilića koji se uzgajaju za meso svakog dana diljem svijeta. Većina pilića provodi svoje kratke živote u zatvorenom prostoru s lošim uvjetima, pateći od ozljeda i bolesti, bez mogućnosti izražavanja prirodnog ponašanja svojstvenog njihovoj vrsti.
Iza hibrida 308 kriju se brojni problemi vezani uz dobrobit životinja koji su u velikoj mjeri bili zanemarivani. Tijekom desetljeća, njegovi preci selektivno su uzgajani u svrhu drastičnog smanjenja troškova proizvodnje.
Danas postižu punu tjelesnu masu tri puta brže od pilića u 1950-ima. No, prema brojnim recenziranim studijama i izvješćima europskih vlada, ovaj način uzgoja doveo je do niza zdravstvenih problema. Prvo su se pojavile devijacije kostiju nogu i skeletnog sustava, uzrokujući bolnu hromost i prerano odumiranje koštanih stanica. Nakon toga uslijedili su kardiovaskularni problemi koji su doveli do izraženog porasta stope smrtnosti. U novije vrijeme istraživači su se susreli s deformacijama mišića neobičnih naziva poput "sindroma drvenastih prsiju" (engl. woody breast syndrome) kod kojeg imamo pojavu blijedih područja mesa tvrđe konzistencije i "špageti-meso" (engl. spaghetti meat), pojavu nitaste i separirane strukture snopića mišićnih vlakna.
Korijen tih problema leži u genetskom materijalu peradi. Uzgajivač hibrida 308, tvrtka Aviagen Group sa sjedištem u Alabami, i njegov glavni konkurent tvrtka Cobb-Vantress sa sjedištem u Oklahomi, proizvođač sličnog hibrida Cobb500, koji se suočava s gotovo istim problemima, zajedno kontroliraju 95 posto ukupne populacije rasplodnih jata za komercijalni uzgoj (uzgoj linijskih hibrida).
Ove tvrtke ne prodaju piliće za proizvodnju pilećih medaljona, buffalo krilaca ili pilećeg cacciatorea. Oni uzgajaju tri generacije svojih pasmina, a peradarima prodaju roditelje životinja uzgojenih za klanje. "Uzgoj peradi nalik je piramidi na čijem se vrhu nalazimo mi", kaže Magnus Swalander, potpredsjednik internacionalnog odjela za proizvode u Aviagenu.
Tvrtke Aviagen i Cobb uzgajaju mali broj čistokrvnih pilića, a zatim provode linijski uzgoj – uzgoj u srodstvu tijekom tri generacije i međusobno križanje odabranih jedinki. Među osobinama koje proizvođači žele postići jest mala konverzija hrane (manji utrošak hrane za kilogram prirasta). Na hranu otpada do 70 posto troškova proizvodnje pilića. Stoga, što manje hrane pilići konzumiraju, to bolje.
Ross 308 posljednji je u liniji hibridnih pilića stvorenoj 1960-ih, tada opisivan u trgovačkom oglašavanju kao "mesnata perad za brzu zaradu".
Takozvana perad za rasplod ima daleko dulji životni vijek od hibrida 308 (naziv zapravo označava "model" pilića, slično Fordu F150 ili BMW-u 535), koji se ubija, kolje i pakira za prodaju nakon otprilike pet tjedana.
Prema tumačenjima Europske agencije za sigurnost hrane i zagovornicima dobrobiti životinja, ove čistokrvne životinje sklone su zdravstvenim problemima sličnim onima koji pogađaju njihovo potomstvo, ali se obično drže do oko 15 mjeseci starosti od kojih se stvaraju pilići koji će postati preci hibrida Ross 308. Ako odaberete organsku piletinu, to ne znači nužno da ćete dobiti meso od životinja uzgajanih u boljim životnim uvjetima. Barem je takav slučaj u SAD-u jer gotovo sva perad s certifikatom Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država, USDA Organic, upravo su 308 ili slični brzorastući hibridi. Ono što jedinke uzgajane za rasplod moraju podnijeti "vjerojatno je najveći problem dobrobiti životinja koji imamo u cijelom stočarstvu", kaže Per Jensen, profesor ponašanja životinja na švedskom Sveučilištu Linköping.
Dvostruka spirala DNK nepredvidiva je, pa kod uzgoja radi postizanja poželjnih osobina poput brzog rasta ili količinski velikog prinosa bijelog mesa često rezultira razvojem drugih manje poželjnih osobina – kao što se kod uzgoja zlatnih retrivera, radi postizanja boljih osobina poslušnosti i svilenkaste dlake, često događa sklonost kongenitalnoj displaziji kuka. Odabir radi osobina koje povećavaju prihod za Aviagen, Cobb i druge aktere uključene u daljnji sustav prerade i distribucije dovodi do genetskih poremećaja poput deformiteta kostiju i smanjene pokretljivosti koji su se akumulirali tijekom desetljeća selektivnog uzgoja, a kulminirali kod hibrida kao što je Ross 308.
Kako bi proizvođači osigurali mogućnost daljnjeg rasploda, jedinke za rasplod često su izložene trpljenju kronične gladi, što uzrokuje pojavu stresa i hiperaktivnosti. Ponekad pretjerano kljucaju po tlu, nadajući se pronalasku i najmanjeg zalogaja ili po drugim jedinkama, što rezultira međusobnim ozljeđivanjem. Isto tako, kako bi napunile svoje prazne trbuhe, piju prekomjerne količine vode i time uzrokuju nakupljanje prekomjerne količine urina po podu, što često dovodi do bolesti nogu i kože. Prema dokumentu Europske unije, uobičajeni odgovor na ove probleme glasi: "ograničiti pristup vodi".
Pokušaji smanjenja učestalosti genetski uzrokovanih zdravstvenih problema često se odraze na sporije stope rasta. Međutim, u Aviagenu tvrde kako imaju program "istovremenog genetskog poboljšanja više osobina" koji može osigurati i dobrobit i rast. "Jedinke zapravo odabiremo kako bismo osigurali zdravlje, dobrobit i održivost, što su za nas stvarno, stvarno bitna područja", kaže Swalander.
Godine 2023. Europske agencija za sigurnost hrane savjetovala je proizvođačima da se vrate u vrijeme kada je genetski materijal peradi zahtijevao dulje vrijeme za postizanje težine za klanje, istaknuvši činjenicu kako brz rast pilića uzrokuje negativne posljedice na dobrobit. "Preporučuje se korištenje spororastućih hibrida", napisali su regulatori, "s posebnom pažnjom na uzgojno valjane piliće s nižom stopom smrtnosti, smanjenom slabošću nogu i smanjenom podložnošću kardiovaskularnim bolestima".
Koalicija zagovornika dobrobiti životinja donosi standarde o dobrobiti tovnih pilića za SAD Better Chicken Commitment (BCC), odnosno za područje EU-a European Chicken Commitment (ECC) kako bi primorala industriju na usvajanje savjeta Europske agencije za sigurnost hrane. Koalicija traži od lanaca restorana i supermarketa da ne koriste brzorastuće hibride te su im ponudili alternativni popis spororastućih hibrida za koje smatraju kako se mogu uzgajati na humaniji način. S obzirom na rezultate anketa u kojima se 84 posto Europljana izjasnilo kako želi bolju zaštitu dobrobiti životinja iz uzgoja, više od 600 tvrtki, uključujući Nestlé, Subway, Burger King i Chipotle, izjavilo je da će implementirati standarde BCC-ja do kraja sljedeće godine. Proces će nailaziti na prepreke. Tako je prošlog studenog iz tvrtke KFC stigla izjava kako u Velikoj Britaniji neće ispuniti svoju obvezu za usvajanje standarda u zadanom roku, do 2026. navodeći kao razlog nedovoljnu ponudu spororastućih hibrida.
Edouard Jacquinett za Bloomberg Businessweek
Lobisti poljoprivredne industrije u EU-u i SAD-u protive se BCC i ECC standardima. Srž njihova argumenta je da su mnogi problemi u vezi s kvalitetom života peradi rezultat načina na koji ih peradari uzgajaju te da proizvođači hibrida čine sve što mogu kako bi riješili genetski uzrokovane zdravstvene probleme i probleme u vezi s dobrobiti životinja.
No, znanstvenici već desetljećima izjavljuju kako bi se stvarni preokret u dobrobiti brojlera (svi hibridi uzgajani za meso su "brojleri", bez obzira na to kako se na kraju pripremaju za jelo) dogodio kad bi se prešlo na uzgoj spororastućih hibrida, s čim se slažu čak i neki blisko vezani za industriju. "Život brojlera je bolan", napisala je 2020. Michèle Tixier-Boichard, predsjednica Svjetske udruge za znanost o peradi, grupacije tvrtki iz industrije, a kojoj je Aviagen vodeći sponzor. "Pa bi se moglo postaviti pitanje je li takva bol opravdana ljudskom potrebom za konzumacijom proteina".
Tvrtka Aviagen dijelom potječe iz škotske tvrtke Chunky Chicks (Nichols), osnovane 1956. godine. Nekoliko godina kasnije, engleski koncern za ribolov i zamrznutu hranu pod nazivom Ross Group Ltd. kupio je Chunky Chicks i usredotočio se na uzgoj brzorastuće peradi, posijavši tako sjeme buduće problematike dobrobit životinja. Hibrid Ross 308 posljednji je u liniji hibridnih pilića stvorenoj 1960-ih, tada opisivan u trgovačkom oglašavanju kao "mesnata perad za brzu zaradu".
Do 70-ih godina tvrtka je osvojila četvrtinu globalnog tržišta, a 90-ih se spojila s tvrtkom Arbor Acres sa sjedištem u Alabami. Nakon spajanja, nova tvrtka nazvana je Aviagen Group, a koju je 2005. preuzela tvrtka EW Group, privatna njemačka tvrtka čime je tvrtka Cobb-Vantress, podružnica tvrtke Tyson Foods s poslovanjem u Teksasu, Kentuckyju i Europi ostala kao jedini glavni konkurent. Takva je koncentracija moći, u kombinaciji s intenzivnom konkurencijom između ovih dviju tvrtki i nekoliko manjih konkurenata, stvorila iznimno plodnu klimu za davanje prioriteta osobinama koje maksimiziraju učinkovitost i tržišnu prednost.
Brzorastući hibridi kao što su Ross 308 i Cobb500, brendirani kao "najučinkovitiji brojleri na svijetu", utjecali su na udvostručenje potrošnje piletine u SAD-u od 1985., a od 1992. pretekla je potrošnju govedine. Danas stanovnik SAD-a prosječno pojede više od 45 kilograma godišnje, što odgovara konzumaciji otprilike jednih pilećih prsiju svaki drugi dan.
Aviagen danas održava više od 40 čistih linija – uzgojno valjanih životinja sa specifičnim genetskim osobinama koje tvrtka želi prenijeti na 308 i njihove sojeve – u istraživačkim centrima u SAD-u i Škotskoj. Tvrtka strogo čuva ovo intelektualno vlasništvo i odbila je zahtjeve za posjete, pozivajući se na propise o biosigurnosti. Njihove farme s čistokrvnim životinjama početna su točka procesa križanja koji je raširio na cijeli svijet, pri čemu se potomci ovih čistokrvnih jedinki životinjama šalju u peradarnike pradjedova, a čiji potomci se potom šalju na farme djedova hibrida namijenjenih za uzgoj za meso. Tamo se, poput scene s pticama iz dramske serije Sluškinjine priče, Aviagenovi krajnji proizvodi, jednodnevni pilići i jaja za valjenje koja će odrasti u roditeljske piliće, utovaruju transportnom trakom u kutije i šalju u reproduktivne centre koji su ih kupili. Ove ptice i ptice Aviagenovih konkurenata preci su 70 milijardi brojlera koji svake godine završe na tanjurima diljem svijeta, njih gotovo 200 milijuna dnevno.
Ono što jedinke uzgajane za rasplod moraju podnijeti jest "vjerojatno najveći problem dobrobiti životinja... u cijelom stočarstvu".
Utočište GroinGroin prostire se na 13 hektara brežuljkastog krajolika tri sata vožnje jugozapadno od Pariza, s tri obnovljene seoske kuće i gospodarskim zgradama koje zajedno čine spokojno seoce. U mirno poslijepodne pašnjacima utočišta slobodno luta gotovo stotinu životinja – kokoši, svinje, purani, krave, magarci, konji, koze, psi i mačke. Njegovateljica obavlja svoj poslijepodnevni obilazak životinja, rasipajući iz kanti nasjeckane jabuke i mrkve na tlo, životinjama za hranu. Posjetitelji su pozvani prošetati se pješačkim stazama s informativnim pločama i fotografijama životinja s pričama o tome kako su spašene iz klaonica i tvorničkih farmi; spašene od zlostavljanja ili napuštanja.
Daisy je kokoš, hibrid brojler Ross 308 koja sada živi u GroinGroinu (onomatopeja za "rok, rok" na francuskom). Ona i osam drugih pilića Ross 308 starih samo nekoliko dana stigli su 2017. s farme za uzgoj pod okolnostima koje organizacija odbija otkriti. Ravnateljica GroinGroina, Caroline Dubois, priča nam kako Daisy, posljednja preživjela od pilića s kojima je dovedena u utočište, pati od genetski uzrokovanih problema s stopalima i da je pod posebnim režimom njege koji uključuje kupke za stopala s epsomskom soli (gorka sol) i česta previjanja stopala kako bi se stvorio svojevrsni jastuk. "Stavili smo joj male čizmice", kaže Dubois. "To su zapravo dječje rukavice na palac."
Edouard Jacquinett za Bloomberg Businessweek
Jedan od Daisynih pratitelja, Picsou, podlegao je teškom artritisu prije svog trećeg rođendana. Bolest mu je potpuno pojela zglob stopala, što je izravna posljedica njegove genetike, kaže Dubois. Fifi, još jedna od spašenih kokoši, umrla je od srčanog udara tijekom veterinarskog pregleda. Četvrti pilić bio je Gontran koji je patio od infekcija nogu, po kazivanju Dubois kao izravnoj posljedici genetskog odabira, da bi konačno uginuo nakon operacije kojom se pokušalo ublažiti jednu od infekcija.
Kako kokoši dobivaju na težini, njihova sposobnost razmnožavanja opada. To nije problem s jedinkama koje završe na našim tanjurima, jer one nisu za rasplod. Međutim, kod jedinki za rasplod to je već problem, pa se uzgajivači suočavaju s paradoksom koji su sami stvorili. Kako spriječiti, za rasplod nepoželjno, pretjerano debljanje životinja stvorenih pomnim križanjem za uzgoj upravo radi poželjnog brzog debljanja? "Ako te jedinke hranite punom količinom hrane, to će ugroziti njihovu sposobnost razmnožavanja", kaže Thierry Rolland, direktor operacija u Francuskoj tvrtke Aviagen.
Podvrgavanje ovih jedinki ograničenom hranjenju kako bi se mogle razmnožavati "umjetno održava jedinke za rasplod na životu", kaže Cynthia Schuck-Paim, znanstvena direktorica američke istraživačke skupine Welfare Footprint Institute. U knjizi izdanoj 2022., istraživačka skupina je to nazvala "privremenim rješenjem za potrebe komercijalne proizvodnje" s "nizom uročno-posljedičnih negativnih učinaka na dobrobit". Druge studije pokazuju da ograničeno hranjenje povisuje razinu hormona stresa, što ima implikacije na razvoj mozga. Schuck-Paim izjavljuje kako kronični stres kod roditeljskih jedinki može oslabiti imunosustav njihova potomstva, čineći ih osjetljivijima na zarazne bolesti poput ptičje gripe.
Izvješće za 2020. neprofitne organizacije Eurogroup for Animals, iz Bruxellesa, otkriva kako tvrtke za uzgoj obično počinju uskraćivati pilićima hranu nakon samo jednog tjedna života. U prvim danima dobivaju samo četvrtinu od ukupne količine hrane koju bi inače dobrovoljno pojele. Nakon što počnu proizvoditi jaja, količina hrane se povećava, ali i dalje ostaju na režimu ograničenog hranjenje sve dok se ne zakolju. ("Ne vjerujem da su stalno gladne", kaže Swalander iz Aviagena.)
U GroinGroinu, Dubois je duboko zamišljena nad pitanjem je li održavanje Daisy na životu produljenje njezine patnje, a ne čin milosrđa. Prekomjerna težina ograničava Daisy u kretanju, pa je na strogoj dijeti, uskraćuju joj čak i kriške jabuke koje se daju kao poslastice nesilicama u utočištu. "Pored toliko životinja koje je potrebno spasiti, zar ne bi bilo bolje usredotočiti se na one koje ne moraju podnositi toliko svakodnevne patnje?", kaže Dubois u staroj seoskoj kući utočišta s udomljenim mačkama sklupčanima u košarama pored prozora.
Znanstvenici za dobrobit životinja iz nekoliko neprofitnih organizacija razvili su 2016. skup standarda kojima bi se poboljšala dobrobit brojlera, a koji je 2019. usvojen pod nazivom Better Chicken Commitment. Široko prihvaćanje inicijative brzo je pokrenulo protukampanju peradarske industrije. U SAD-u protukampanja orkestrira organizacija Animal Agriculture Alliance (AAA), lobistička grupa financirana od strane industrije kojoj je u 2024. sektor peradarstva donirao sredstva u vrijednosti većoj od četvrtine proračuna grupe.
Pristup AAA grupe bio je agresivan, agitirajući na sve, od proizvođača do restoratera, trgovaca, pa čak i "praćenja aktivnosti i taktika aktivista", kako je navedeno u njihovu godišnjem izvješću za 2024. Grupa nudi restoraterima i trgovcima sesije "Ručaj i nauči" (koncept dobrovoljnog edukativnog programa koji se održava za vrijeme dnevne stanke zaposlenika) sa strategijama kako reagirati na grupe za dobrobit životinja, a 2017. koordinirala je kampanju "#FarmersThankDominos" na društvenim mrežama, pozdravljajući odluku lanca pizzerija o zanemarivanju zahtjeva aktivista u vezi s dobrobiti životinja u njihovu lancu opskrbe.
Organizacija je 2019. održala interni webinar na kojem je savjetovala tvrtkama da "bilježe informacije o prosvjednicima; zapisuju opise njihovih vozila i registarske oznake te ih dostave policiji ili podijele s Alijansom". Iz dokumenata označenih kao "povjerljivo" dostavljenih na uvid Bloomberg Businessweeku, AAA je upućivala pripravnike na konferencije o pravima životinja i tražila ih sastavljanje obavještajnih izvješća. Isto tako, na godišnjem sastanku organizacije u 2023., glavni govornici su se usredotočili na "odgovor na ekstremizam zagovornika prava životinja". Grupa je u izjavi naglasila kako bi se dobrobiti životinja trebali baviti "stručnjaci, a ne organizacije za prava životinja s ciljevima ukidanja stočarstva i izbora potrošača".
Europsko Udruženje prerađivača i trgovine peradi, poznato po francuskim inicijalima AVEC, prošle je godine objavilo izvješće na 56 stranica "o troškovima i implikacijama standarda European Chicken Commitment u EU-u", u kojem se tvrdi da bi potpunim usvajanjem ECC standarda znatno povećali troškovi proizvodnje, povećala cijena za potrošače i dovelo do povećanog uvoza iz zemalja s nižim standardima dobrobiti životinja. Također je iznijet argument temeljen na klimi, tvrdeći da bi provedba ECC standarda povećala emisije sektora za gotovo 25 posto – na temelju čimbenika poput prijevoza i potrošnje električne energije – zbog veće upotrebe vode, hrane i zemljišta za uzgoj peradi slabijih proizvodnih svojstava.
Industrija tvrdi kako izneseni argumenti dobivaju na snazi. Naime, u nedavnom izdanju Poultry Worlda, stručnog časopisa, predsjednik AVEC udruženja Gert-Jan Oplaat pohvalio je "novu stvarnost" u sadašnjoj Europskoj komisiji, izvršnom tijelu Europske unije. "ECC neće biti budući standard naše industrije", napisao je.
Kao što je i bilo za očekivati, s tim se ne slažu aktivističke skupine. Compassion in World Farming International, neprofitna organizacija iz Ujedinjenog Kraljevstva, u izvješću AVEC udruženja daje protuargument kako bi viša kvaliteta mesa, niža smrtnost i drugi čimbenici povezani s uzgojem spororastućih pasmina "mogli nadoknaditi neke od utvrđenih ekonomskih i ekoloških utjecaja". Organizacija ističe kako farme koje uzgajaju piliće u skladu s ECC standardima zapravo nadmašuju konvencionalne operacije, pozivajući se na veću kvalitetu mesa i manje bacanja hrane.
Neki proizvođači kažu da su imali koristi od prijelaza. Tvrtka Norsk Kylling, koja opskrbljuje gotovo trećinu norveškog tržišta maloprodaje piletine, prešla je na perad usklađenu s ECC standardima 2022. godine. Iz tvrtke potvrđuju kako zbog niže smrtnosti i više jestivog mesa po životinji trenutačno proizvode jednake količine mesa kao što su proizvodili uzgojem hibrida Ross 308, i unatoč činjenici što svake godine uzgajaju 22 posto manje peradi. Isto tako, potvrđuju kako se njihova upotreba hrane za životinje povećala od prijelaza, ali tek za tri posto. Tvrtka je uspjela poboljšati "dobrobit životinja, klimu i okoliš, bez povećanja cijena", kaže glavna izvršna direktorica Hilde Talseth.
Nizozemska organizacija za dobrobit životinja Wakker Dier pokazala je kako strategija zaobilaženja kreatora politike i industrije uzgoja za rasplod BCC standarda može biti učinkovita. Počevši od 2013., nizozemska kampanja usmjerena na supermarkete izravno je potaknula trgovce da počnu uvjetovati spororastuću perad. Danas sva svježa piletina dostupna u trgovinama u Nizozemskoj dolazi od spororastućih pasmina, a košta otprilike isto kao i ona što se prodaje preko granice u Njemačkoj.
Pokret sada donosi rezultate i u drugim dijelovima Europe. U srpnju je vodeći proizvođač pilećeg mesa u regiji, LDC Group, odgovorio na trogodišnju kampanju kojom se poziva na prelazak na spororastuće hibride. Naime, iz tvrtke s godišnjim prihodom od 6,3 milijarde eura (7,4 milijarde dolara) najavljeno je kako će ključni brendovi tvrtke do 2028. biti u skladu s ECC standardima, što će utjecati na oko 400 milijuna pilića svake godine. Ovaj potez šalje "snažan signal poljoprivredno-prehrambenoj industriji u cjelini", navela je u izjavi Brigitte Gothière, direktorica L214, grupe koja je vodila kampanju.
Aviagen je 2021. razvio spororastući hibrid u slučaju da pokret ECC-BCC dobije na snazi. Rustic Gold, zajedno s drugim hibridima koji zadovoljavaju zahtjeve ECC standarda, još uvijek predstavlja manje od sedam posto europske proizvodnje roditeljskog jata, izjavljuju iz Aviagena. Međutim, ovo je povijesni raskid s poslijeratnim trendom neumoljivog forsiranja ostvarivanja boljih rezultata. Kako industrija počinje popuštati pritisku potrošača i odstupa od svog uvjerenja "više, brže, jeftinije", postoji određena mogućnost da će kokoš sutrašnjice biti kokoš od jučer.
– u saradnji sa Tracy Keeling