Studenti prije NASA-e šalju robota na Mjesec

Sjedinjene Američke Države bile su prva i jedina zemlja koja je poslala ljude na Mjesec, ali NASA zamjetno izostaje iz međunarodne utrke slanja robota na Mjesec. Prvi SSSR-ovi mjesečevi robotski roveri sletjeli su na Mjesec 1970-ih; Indija je pokušala s jednim 2019. godine, ali nije uspjela. Jedini funkcionalni Mjesečev rover kineski je Yutu-2, stroj mase 136 kilograma koji je protekle četiri godine proveo lutajući na daljoj strani Mjeseca i šaljući natrag fotografije stijena na relaciji dužoj nešto više od jednog kilometra od Mjeseca. Grčka, Japan i Ujedinjeni Arapski Emirati među zemljama su koje rade na vlastitim programima mjesečevih rovera.

Vjerojatno će NASA-ine robote nadmašiti i skupina sastavljena većinom od studenata Sveučilišta Carnegie Mellon (Carnegie Mellon University, CMU). Tristotinjak studenata radilo je na izradi rovera Iris koji planiraju poslati na Mjesec na komercijalnom mjesečevu sletaču koji bi trebao biti lansiran 4. svibnja.

Nikolai Stefanov, tada 19-godišnji student fizike, timu se pridružio nakon što je naišao na plakat koji je oglašavao projekt pod motom: "Ne postoji druga prilika da budete prvi." S obzirom na nedostatak iskustva, ponudio se da će donositi kavu osobama koje obavljaju tehničke poslove. Stefanov, kojemu su sada 22 godine, završio je na drugoj funkciji: postao je direktor kontrole misije. Nakon što rover sleti na Mjesec, on će se pobrinuti da stvari teku glatko. 

Iris je otprilike veličine kutije cipela i mase nešto veće od dva kilograma, što bi ga činilo najmanjim i najlakšim roverom koji će stići na Mjesec. Ujedno je prvi izrađen od karbonskih vlakana, a ne aluminija. Jedan od razloga za izradu tako malog rovera jest taj da bi si tvorci mogli priuštiti vožnju privatnim letom. Tvrtka koja upravlja slijetanjem – spin-off tvrtka Sveučilišta Carnegie Mellon pod nazivom Astrobotic Technology – nosi 14 korisnih tereta na Mjesec.

Sveučilište Carnegie Mellon ne želi otkriti cijenu karte za Iris, ali je cijeli projekt dosegao iznos od 800 tisuća dolara (732 tisuće eura). Dio financijske potpore osiguralo je Sveučilište, a dio privatni donatori, djelomično putem kampanje skupnog financiranja koja podržava projekte u području istraživanja Mjeseca Sveučilišta Carnegie Mellon. Imena svih 900 osoba koje su pridonijele projektu, među kojima je mnogo studenata, bit će poslana na Mjesec u tekstualnoj datoteci na roveru Iris.

Iris nije najmoćniji alat za znanstvenu opservaciju. Ima samo jednu kameru sprijeda i jednu straga, što će posebno otežati razlikovanje mračnih stijena od kratera. Ipak, prednost rovera Iris je što je blizu tlu, što znači da njegova kamera može 
snimiti Mjesečevu prašinu izbliza. Neupitno je da taj rover, usprkos svojim ograničenjima, predstavlja napredak za privatnu svemirsku industriju. To će biti prvi rover koji će sletjeti na izvanzemaljsko tijelo, a koji nije izradila nacionalna država. "Svima želimo otvoriti svemir", govori Stefanov.

Prototip rovera Iris | Bloomberg Businessweek

Uspjeh nije zajamčen. Ako Iris preživi lansiranje i vibracije svemira, snažna elektromagnetska polja i slijetanje na Mjesec, još se uvijek mora suočiti s ekstremnim temperaturama i izazovima kretanja po površini Mjeseca. Njegova baterija traje oko 50 sati, a njegovi tvorci nadaju se da će za to vrijeme uspjeti snimiti fotografije i poslati ih na Zemlju. Nakon što se baterije isprazne, rover će ostati na Mjesecu. 

Službeni svemirski program SAD-a usmjereniji je na Mars nego na Mjesec. Na taj planet sletjelo je pet NASA-inih rovera, od kojih prvi 1997. godine. NASA na Mjesec planira poslati svoj prvi rover, robot Viper mase 453 kilograma, u studenome 2024. godine. Viper će mapirati Mjesečeve resurse i pokušati utvrditi lokaciju i koncentraciju leda. 

Sveučilište Carnegie Mellon od svojih studenata očekuje da budu uporište istraživanja Mjeseca. Ima u planu još jedan rover koji će izraditi studenti, projekt MoonRanger u vrijednosti pet milijuna dolara (4,58 milijuna eura) kojeg financira NASA. MoonRanger bit će dizajniran za odlazak na Mjesečev južni pol u potrazi za ledom, za koji se vjeruje da je zakopan nešto manje od metra ispod njegove površine. Time bi rover mogao postati dobar kandidat za NASA-inu misiju traženja vode na Mjesecu, u kojoj bi dvoje Amerikanaca 2025. trebalo sletjeti na Mjesečev južni pol. Oni bi bili prvi ljudi na Mjesecu u više od 50 godina. 

Voditeljica projekta Raewyn Duvall (stoji, zdesna) tijekom simulacije misije s timom rovera Iris | Bloomberg Businessweek

 

Raewyn Duvall, 28-godišnja voditeljica projekta rovera Iris, prethodno je radila u NASA-i, a sada je doktorandica na Sveučilištu Carnegie Mellon. Kaže da će roveri utrti put ljudima koji će živjeti u svemiru i smatra da je taj scenarij neizbježan. Roveri mogu pripremiti područja za slijetanje, zatim stvoriti staništa pogodna za ljude obavljanjem zadaća kao što su ekstrakcija vodika i kisika iz Mjesečeva regolita – Mjesečeve prašine – kako bi se upotrebljavali kao voda, zrak i raketno gorivo.

"Roboti su zapravo način za pronalaženje najboljih lokacija i resursa za područja na koja bi ljudi trebali ići", kaže Duvall.