Početkom svibnja kineski čelnik Xi Jinping posjetio je Europu prvi put nakon pandemije COVID-19 koja je azijskog gospodarskog diva zatvorila za svijet na nekoliko godina. O povijesnom značaju ovog posjeta jasno govori više od 85 međudržavnih sporazuma, memoranduma i ugovora koje je Xi sklopio s čelnicima Francuske, Srbije i Mađarske.
"Nemoguće je razlučiti radi li se o (geo)politički ili ekonomski motiviranom posjetu", rezimirala je za Bloomberg Adriju Zorana Baković, bivša novinarka lista Delo iz Pekinga. Da je riječ o "kombinaciji jednog i drugog", kako tvrdi stručnjakinja za Kinu, potvrđuje i činjenica da su Srbija i Mađarska važne sudionice kineskog megaprojekta Pojas i put (BRI), dok je Francuska potencijalna poluga pritiska na jedinstvo Europske unije.
Srbiju i Mađarsku jačaju kineski ekonomski mišići
Nakon što je Italija, temeljna članica EU-a i treće europsko gospodarstvo, prošle godine istupila iz BRI-ja, strateška težina Beograda i Budimpešte je porasla. Predavač međunarodnih odnosa na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani Faris Kočan sažima srpski aspekt posjeta namjerom Beograda koji želi pokazati svijetu da "može nastaviti politiku nesvrstanosti, tj. sjediti na dvije ili tri stolice u isto vrijeme". Povezivanjem s Kinom Srbija se pokušava pozicionirati u regiji kao "faktor stabilnosti, kao relevantan akter, da ne kažem i sekundarna sila", dodaje stručnjak.
Potonji su glavna poluga za jačanje kineske prisutnosti u regiji. Naime, Kina povezuje Srbiju i Mađarsku, ključne partnere Kine u EU i Adria regiji, kroz ulaganja u rudarsku, metaluršku i automobilsku industriju, s kojima se pokušava probiti na 450-milijunsko europsko tržište. Tako je Xi tijekom posjeta s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom sklopio sveobuhvatno strateško partnerstvo i hrpu sporazuma, kojima se ova istočnoeuropska država pretvara u kinesko globalno središte za proizvodnju litijevih baterija.
U vezi s planovima u okviru BRI-ja u regiji Adria, kinesko ministarstvo vanjskih poslova objasnilo je da ta zemlja u budućnosti namjerava ispreplesti regiju "tranzitnim euroazijskim rutama" kroz kopnene, pomorske i zračne veze. Ključnu ulogu u tome imat će željeznička pruga između Beograda i Budimpešte. Nju Narodna Republika namjerava produžiti do grčke luke Pirej koja je u vlasništvu kineskog državnog poduzeća Cosco Shipping od 2016. godine.
No, 3,8 milijardi eura vrijedna osovina Beograd – -Budimpešta, koja je kritična točka kineskog prodora na tržišta EU, ne ide po planu. Nakon brojnih komplikacija, završetak priključka očekuje se tek iduće godine. Što se tiče daljnjeg infrastrukturnog povezivanja s Azijom, ministarstvo je objasnilo da postoje kašnjenja zbog "sigurnosnih razloga". Potonje treba shvatiti kao eufemizam za ukrajinski sukob koji je umnogome usporio gospodarske planove Kine u Adria regiji, ali i EU-u.
Utjecaj Kine u regiji preko e-automobila
Tehnologije zelene tranzicije, posebice e-vozila, solarni paneli i vjetroturbine, temelji su novog gospodarskog modela Narodne Republike koji ublažavaju slabu domaću potražnju (domaće tržište čini jedva 38 posto BDP-a) jačanjem izvoza – osobito u EU.
Bloomberg
To muči Bruxelles zbog ionako velikog, 291 milijardu eura teškog trgovinskog deficita, ali ne ide baš sve glatko u korist Pekinga. Naime, kineski automobili se gomilaju u europskim lukama, dok se prodaja e-vozila u EU-u hladi. To je, pak, problem za kineski politički vrh, budući da je cilj BRI-ja, prema riječima Igora Rogelje, predavača sa Sveučilišta u Londonu, "iskoristiti gospodarstvo na strateški promišljen način koji okreće prevelike kapacitete u korist kineskog gospodarskog razvoja i političkog utjecaja."
Pritom je Peking svjestan da bez pristupa europskom i američkom tržištu nema širenja ni političkog ni gospodarskog utjecaja, a prije svega mogu zaboraviti na ostvarenje petpostotnog gospodarskog rasta u ovoj godini. "Kina je posljednjih godina razvila mnoga inozemna tržišta, ali SAD i EU i dalje su najvažnija", kaže Baković i dodaje kako se u budućnosti planiraju otvoriti dvije kineske tvornice u Srbiji povezane s automobilskom industrijom.
"Kina planira otvoriti tvornicu za proizvodnju kućišta baterija za e-vozila i tvornicu za proizvodnju aluminijskih dijelova", kaže. "Povezat će Mađarsku (BYD i CATL su već tu) i Srbiju za prodor na europsko tržište električnih vozila", sažima Baković širu strategiju Xijeve turneje.
Između 2014. i 2023. Kina je u srbijansko gospodarstvo uložila 5,5 milijardi dolara, dok se prema planovima srbijanske vlade očekuje da će mješovita kinesko-srpska ulaganja u infrastrukturu narasti na 27 milijardi dolara.
Srbija je za Kinu važna i s gledišta sigurnosti hrane jer u srpnju stupa na snagu sporazum o slobodnoj trgovini koji uključuje mnoge prehrambene proizvode. Tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da će sporazum "osigurati budućnost Srbije" ukidanjem carina na gotovo 95 posto izvoza u Kinu u sljedećih pet do deset godina, od "jabuka do govedine".
Utjecaj izbora u EU i SAD-u
Isprepletenost gospodarstva i politike u kineskim planovima možda najslikovitije odražavaju reakcije njihovih strateških suparnika. Washington planira povećati carine na kineske solarne ćelije, čipove, baterije i e-vozila, s tim da će se te carine u potonjem slučaju čak učetverostručiti, na sto posto. Stručnjaci pozadinu drastične mjere stavljaju u kontekst američkih izbora, budući da su sindikati američke autoindustrije tradicionalni saveznici Demokratske stranke predsjednika Joea Bidena.
Politika EU-a prema Kini slijedi sličnu logiku. Sljedeći mjesec očekuje se da će Europska komisija predstaviti rezultate istrage o razmjerima državnih subvencija kineskim automobilskim markama, koju je prošle godine najavila predsjednica Ursula von der Leyen. Baković navodi da bi europske carine trebale porasti na najmanje 50 posto kako bi se ograničila izvozna poplava kineskih e-vozila.
Emmanuel Macron i Xi Jinping u Parizu 2024. | Bloomberg
Xi nije uzdrmao europske redove
Iako je Xi svojim posjetom Francuskoj, Srbiji i Mađarskoj dobio važne ustupke za kineske tvrtke koje se povezuju s francuskim partnerima u području baterijske tehnologije i energetike, trojni sastanak s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i Von der Leyen u Parizu s gledišta ublažavanja trgovačkog rata za njega nije urodilo željenim plodovima.
Službeno, niti jedna strana nije najavila ukidanje restriktivnih mjera u području trgovine. Xi nije uspio uzdrmati Marconovu potporu najavljenim mjerama Bruxellesa šarmantnim gestama dobre volje i gospodarskim sporazumima.
Pitanje je koliko će dugo i odlučno Xi inzistirati na strategiji razdvajanja europskih partnera i transatlantskih saveznika, pri čemu jačanje suradnje sa zemljama jadranske regije (i Mađarskom) igra važnu ulogu. Baković smatra da je europsko tržište vrlo važno za postizanje kineskih ciljeva višeg od pet posto gospodarskog rasta.
"Da bi ostvarila svoje ambiciozne planove rasta, Kina treba europsko tržište barem onoliko koliko Bruxelles treba kineske potrošače i proizvođače za svoju zelenu tranziciju i opstanak svoje industrije", pronicljivo sažima stručnjakinja. Hoće li dakle u budućnosti prevladati geopolitika, kojom Peking želi poljuljati globalnu prevlast Sjedinjenih Država, ili gospodarski interes, koji je nužan za postizanje razvojnih ciljeva Narodne Republike i potvrdu legitimiteta stranačkog režima kod kuće?
Preveo Miro Soldić – Bloomberg Adria
.webp){kind=icon}
