U jednoj od ulica koje se spajaju na poznatom beogradskom trgu Slavija, već tri godine uspješno posluje mali, obiteljski restoran koji poslužuje lokalnu indijsku kuhinju, Maikhana. „Kada smo otvorili restoran u prosincu 2022., bili smo među rijetkim Indijcima koji su tada živjeli u Beogradu, ali u posljednje vrijeme ih je sve više među našim gostima“, komentira vlasnik restorana Samir Sharma, koji se sa suprugom i dvoje djece preselio u Srbiju usred pandemije COVID-a, jedne od rijetkih zemalja u Europi čije su granice ostale otvorene dok su zemlje diljem svijeta uvele ograničenja putovanja. Na stolu između nas dimi se tanjur palak paneera – vegetarijanskog curryja sa sirom i špinatom, omiljenog jela njegova sina Kartikaya Sharme, koji užurbano prima narudžbe dok se mali restoran puni.
„Restoran nije uvijek prepun kao danas, ali nikad nije ni prazno – imamo stalne goste i jako sam sretna zbog toga“, dodaje Navita dok slaže tople zdjele svježe pripremljene hrane na pladnjeve. Obitelj Sharma godinama je živjela u južnoameričkim zemljama, gdje su uglavnom vodili restorane ili radili u njima. Osamnaestogodišnji sin i šesnaestogodišnja kći Mahatmya Sharma rođeni su u Peruu. Obitelj je zatim živjela na Kajmanskim otocima i Jamajci, a početak pandemije zatekao ih je u Dominikanskoj Republici, gdje su zbog COVID ograničenja izgubili posao.
„Tako smo, pomalo neplanirano, završili u Beogradu, gdje živimo već četvrtu godinu“, kaže Sharma. Za ulazak u Srbiju obitelji tada nije bila potrebna ni viza – tada je još uvijek vrijedila odluka Vlade Srbije iz 2017. kojom se indijskim državljanima omogućuje boravak u zemlji bez vize do 30 dana. Danas je njihov restoran jedna od 252 tvrtke u Srbiji, čiji su vlasnici indijski državljani ili tvrtke iz te zemlje, prema podacima Agencije za poslovne registre (APR) za 2024. godinu.
Privatna arhiva
Poduzetnici i radnici
Mnogo se toga promijenilo otkako se obitelj Sharma prije više od tri godine preselila u Beograd. Indijski državljani više ne mogu putovati u Srbiju bez vize, ali se njihov broj povećao – dolaze na privremeni rad, uglavnom u građevinskoj industriji i uslužnim djelatnostima. Paralelno s tim, širi se i zajednica indijskih poslovnih ljudi i investitora, koji vide prilike na srpskom tržištu. Iz godine u godinu raste i broj indijskih tvrtki – od 252 aktivne tvrtke, koliko ih je bilo na evidenciji APR-a krajem prošle godine, 49 se bavi veleprodajom i maloprodajom, kao i popravkom motornih vozila, 31 stručnim i tehničkim djelatnostima, 29 informacijama i komunikacijama, a 25 uslužnim djelatnostima, a ostatak ostalim djelatnostima, pokazuju podaci Privredne komore Srbije (PKS).
Među novim igračima na srpskom tržištu je indijsko-švicarska tvrtka Fox&Fifth Group, koja je u završnim pripremama za ponudu profesionalnih usluga čišćenja i dezinfekcije na srpskom tržištu. Indijac Hriday Thakker i Švicarac Michael Alphandery otvorili su tvrtku u Srbiji u travnju prošle godine i počeli raditi na poslovnom planu.
„Otvorili smo ured u Beogradu, zaposlili dvije Srpkinje koje su nam pomogle u organizaciji i nadamo se da ćemo krajem srpnja ili početkom kolovoza imati prvi kontingent radnika iz Indije, koji će obavljati poslove čišćenja i dezinfekcije u privatnim medicinskim ustanovama u Srbiji“, kaže 28-godišnji Thakker, koji živi na relaciji Indija – Ujedinjeno Kraljevstvo.
Privatna arhiva
Partnerstvo s Alphanderyjem nije slučajnost – osim što su im djedovi bili poslovni partneri prije mnogo godina, Alphandery je vlasnik tvornice koja proizvodi sredstva za čišćenje, a koja Fox&Fifth Group planira u budućnosti uvoziti na srpsko tržište. „Prije nego što smo odlučili pokrenuti posao u Srbiji, nisam dolazio u ovaj dio svijeta“, kaže Thakker.
„Naša ideja bila je pronaći novo tržište na kojem bismo mogli ponuditi usluge čišćenja i dezinfekcije medicinskih ustanova, a pokazalo se da na srpskom tržištu postoji neiskorišteni potencijal za ovu vrstu poslovanja, dodaje. Fox&Fifth trenutačno je u procesu dobivanja radnih dozvola za pedesetak radnika iz Indije, koji će doći u Srbiju na privremeni rad. „Proces je dugotrajan, ali se nadamo da će u Beograd stići krajem ljeta ili početkom jeseni“, ističe Thakker.
Na pitanje zašto su se odlučili za uvoz radne snage, poslovni čovjek kaže da je to bilo isplativije, a omogućuje im i da obuče radnike u Indiji, gdje već ima sličan posao, prije nego što ih pošalju u inozemstvo. Samir Sharma, čiji restoran trenutačno zapošljava petero ljudi, također je prije nekog vremena odlučio uvesti nove radnike iz Indije – za rad u kuhinji. „Prije tri mjeseca smo predali dokumente za radne dozvole, ali smo čuli da je gužva i da se dugo čeka“, kaže Sharma, koji je, osim plana za povećanje broja zaposlenih, nedavno investirao u tandoori peć.
Broj stranih radnika iz Indije – nepoznat
Srbija je 1. siječnja 2023. jednom odlukom ukinula bezvizni režim s Indijom, Tunisom i Burundijem, na zahtjev Europske unije (EU) da se službeni Beograd uskladi s europskom viznom politikom prema ove tri zemlje. Razlog inzistiranja Bruxellesa na usklađivanju bio je povećan protok ilegalnih migracija iz ove tri zemlje u Europu preko Srbije. Međutim, broj stranih radnika, uključujući i indijske državljane, raste kroz legalne tokove. „Stotine, ako ne i tisuće njih rade na gradilištima u Beogradu, a uglavnom zarađuju između 600 i 700 eura i žive u organiziranom smještaju za radnike“, rekli su za Bloomberg Businessweek dobro upućeni izvori iz građevinske industrije, koji su željeli ostati anonimni.
Kako dodaju, većina njih su muškarci koji dolaze raditi na jednogodišnje ugovore, koji se po potrebi mogu produžiti, dok njihove obitelji uglavnom ostaju u Indiji. „Dolazak radnika iz Indije sasvim je normalan proces daljnje globalizacije i transformacije, kao i političkog i ekonomskog međunarodnog poretka, čiji je dio i Srbija“, rekao je za Bloomberg Businessweek dr. Slobodan Popović, znanstveni suradnik Centra za studije „Pojasa i puta“ pri Institutu za međunarodnu politiku i gospodarstvo.
Privatna arhiva
Međutim, ne postoje precizni službeni podaci o broju stranih radnika iz Indije ni o broju stranih radnika u Srbiji općenito. „U posljednje četiri ili pet godina u Srbiju je ušlo oko 250.000 stranih radnika, koji su došli na privremeni rad“, rekao je početkom lipnja za Bloomberg Adriju Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije (PKS). Stanić se pozvao na podatke o broju izdanih radnih dozvola, koji još nisu službeno objavljeni. Kontaktirali smo Ministarstvo rada, boraca i socijalnih pitanja za informacije o tome koliko je od njih radnika iz Indije i u kojim su područjima najviše zaposleni, ali do objave teksta odgovor nismo dobili. Od 2008. godine Srbija i Indija provode sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, što balkansku zemlju čini još privlačnijom za radnike iz te zemlje.
Trgovinske i političke veze
U Srbiji je registrirano 3116 tvrtki koje uvoze iz Indije, 73 koje izvoze u Indiju, kao i 68 tvrtki koje trguju u oba smjera. Vanjskotrgovinska razmjena između Srbije i Indije također je u porastu – ukupna vanjskotrgovinska razmjena prošle godine iznosila je 405,6 milijuna dolara, u usporedbi s 383,7 milijuna dolara u 2023. godini. „Postoji potencijal za suradnju s Indijom u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, kako u obliku trgovinske suradnje, tako i u obliku transfera tehnologije i suradnje znanstvenih instituta“, navodi se u pisanom odgovoru Privredne komore Srbije (PKS) za Bloomberg Businessweek. Kako dodaju, ulažu se napori u usklađivanje fitosanitarnih certifikata, kako bi se omogućilo proširenje izvoza srbijanskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Predsjednica Indije, Droupadi Murmum, posjetila je Srbiju na najvišoj razini 2023. godine, kada je izdvojeno nekoliko ključnih područja suradnje. To su, podsjeća Popović, „obrambena i vojna tehnologija, farmacija, poljoprivreda, informacijska tehnologija s umjetnom inteligencijom, te suradnja u području kulture s fokusom na film“.
Ukupan izvoz robe u Indiju u 2024. godini iznosio je 25,5 milijuna dolara, a prošle godine Srbija je najviše izvezla svježih jabuka (2,8 milijuna dolara), stezaljki za akumulatore za motorna vozila (2,3 milijuna dolara) te fotokatodnih cijevi za TV kamere i ostale opreme. „Kada je riječ o konkurentnosti srbijanskog gospodarstva, moramo biti svjesni da plasman naših proizvoda zauzima vrlo mali udio u vrlo dinamičnom, bogatom i prožetom razlikama i proturječjima indijskom tržištu“, ističe Popović.
Prošle godine iz Indije je uvezeno robe u vrijednosti od 380,1 milijun dolara, uglavnom sirovog aluminija (30 milijuna dolara), pametnih telefona (26,5 milijuna dolara) i neklasificirane robe. „Međutim, problem leži u činjenici da Srbija bilježi veliki trgovinski deficit“, kaže Popović.
Prema njegovim riječima, za daljnji razvoj suradnje prvo je potrebno uspostaviti izravnu zračnu liniju između Zračne-luke Nikola Tesla i ključnih zračnih luka u Indiji, budući da su dvije zemlje 2018. godine potpisale sporazum o zračnom prometu. Zasad nema izravnih letova između Srbije i Indije, a od petnaestak zrakoplovnih kompanija koje nude letove između dviju zemalja, većina njih leti za New Delhi i Mumbai s presjedanjima.
Privatna arhiva
Ni Thakker ni Alphandery, koji se nadaju uspješnom poslovanju na srpskom tržištu u godinama koje dolaze, ne planiraju se trajno preseliti u Srbiju. „Oboje imamo i druge poslove u Europi i Indiji, a plan nam je povremeno posjećivati Beograd“, kaže Thakker. Za obitelj Sharma, Srbija je u protekle tri godine postala dom, gdje planiraju i ostati. „Sviđa mi se život u Srbiji, sestra i ja idemo u školu, stekli smo prijatelje, obiteljski posao dobro napreduje i apsolutno mogu zamisliti da provedem život ovdje“, kaže osamnaestogodišnji Kartikaya Sharma.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...