Dan 20. veljače 2025. ostat će upisan u povijest kao početak resetiranja svjetskog poretka i preustroja globalnog gospodarstva. Takva je, naprosto, težina najsnažnijeg gospodarstva na svijetu vrijednog 30,3 bilijuna dolara, a posljedično i čovjeka koji će njime u iduće četiri godine posredno i neposredno upravljati. Gotovo je nezamislivo koliki izniman, gotovo božanski utjecaj na svijet može imati jedan čovjek. "Američki predsjednik Donald Trump je bič Božji. Za neke doslovno – instrument Božje kazne za grijehe zapadne civilizacije", zapisao je komunikacijski stručnjak Dejan Verčič i partner u tvrtki Herman & partnerji na društvenoj mreži, komentirajući posljedice drugog mandata novog/starog američkog predsjednika.
Njegov dolazak – ili bolje rečeno juriš na vlast bio je u skladu s tim i pompozan. Samo nekoliko minuta nakon što je tijekom inauguracije izgovorio riječi "i tako mi Bog pomogao", osvanula je nova službena internetska stranica Bijele kuće. Posjetitelje su odmah dočekali borbeni avioni, kričeći američki bjeloglavi orao, salutirajući Trump te nezaobilazan natpis s porukom da se Amerika vraća.
Trump je čovjek akcije i učinkovitosti. U svom polusatnom inauguracijskom govoru 20. siječnja jednim je potezom skicirao ambicioznu viziju kojom je najavio revoluciju američkog blagostanja. "Dolazi zlatno doba SAD-a", započeo je Trump svoj svečani govor. "Bit ćemo bogati, ponosni i pobjednički narod, više nego ikada prije. Nitko nas neće slomiti. Od ovog trenutka nadalje uspjet ćemo, nitko nam se neće moći suprotstaviti", prkosno je najavio, predstavio svoju agendu i započeo s potpisivanjem izvršnih uredbi kojima je počeo ostvarivati svoja predizborna obećanja.
One, među ostalim, Amerikancima i svijetu donose više bušenja nafte i plina, reformu savezne vlade, slanje vojske na meksičku granicu, misiju na Mars, promjene geografskih imena, teritorijalno širenje SAD-a, ukidanje američke pomoći inozemstvu, priznavanje samo dvaju rodova, deregulaciju kriptovaluta i, naravno, carine. Potonje su osovina oko koje se svakodnevno okreću SAD, ali i cijeli svijet. Carine su, naime, istovremeno ekonomski alat i sredstvo pritiska na međunarodne partnere i konkurente SAD-a. Nema sumnje, Trump nije samo čovjek akcije već i velikih poteza.
Iako se predsjednikove namjere mnogima čine neobičnima i nerazumljivima, pa čak i vrijednima osude, oni koji su pozorno pratili njegovu predizbornu kampanju nisu iznenađeni. Trump, naime, vladavinom dekreta mimo Senata tek počinje provoditi ono što su njegovi politički mentori i republikanski stranački ideolozi zamislili u svom manifestu Project 2025.
Paul Dans, bivši šef osoblja u Uredu za upravljanje kadrovima, i njegov zamjenik Spencer Chretien, bivši pomoćnik direktora za predsjedničko osoblje, okupili su u 900 stranica debelom priručniku vrijednom 20 milijuna dolara ideje i savjete ideologa tvrdog krila Republikanske stranke. Riječ je o svojevrsnom receptu za ostvarenje dosad utopijske neokonzervativne vizije Sjedinjenih Američkih Država, koji je počeo nastajati krajem Trumpova prvog mandata. Prije svega, kako se ne bi ponovio debakl prvog, koji je u siječnju 2021. neslavno završio jurišem na Kapitol – nezamislivim napadom na američku demokraciju, zbog kojeg je bivši američki predsjednik zaradio i povijesnu kaznenu optužnicu za pokušaj rušenja izbornih rezultata. Ako ništa drugo, Trump će u povijesti ostati upamćen kao jedini američki predsjednik s dvjema ustavnim optužnicama i jedini bivši predsjednik s četirima kaznenim optužnicama.
Ako je Niccolò Machiavelli djelom Vladar (Il Principe) u 16. stoljeću tada mladog firentinskog princa Lorenza de Medicija upoznao s metodama učinkovitog, ali hladnokrvnog i pragmatičnog vladanja, poučivši ga da je za vođu mnogo bolje da ga se boje nego da ga vole, Dans i Chretien su evangelisti suvremene neokonzervativne religije, a Trump njezin najvatreniji vjernik.
Da predsjednik ni na trenutak nije odgodio provođenje smjernica u praksi, pokazuju paralele između sadržaja njegovih izvršnih uredbi i ideja autora manifesta pod okriljem zaklade Heritage. Na terenu mu pritom izdašnu podršku pruža vjerni sljedbenik i veliki reformator saveznog aparata Elon Musk. Ekscentrični multimilijarder, po svojoj samovolji, svadljivosti i impulzivnosti može se usporediti jedino sa svojim "šefom" u Bijeloj kući. Zato ga je Verčič slikovito opisao kao ludog genija koji umišlja da je "starogrčki Zeus, koji sjedi na Olimpu i upravlja poslovima među Zemljanima". Musk je „svoj poslovni uspjeh na američkim izborima pretvorio u političku moć, a na mreži X u društveni utjecaj“, ističe stručnjak za komunikaciju, osvrćući se na njegov prekomjerni utjecaj na Trumpa i oštre verbalne sukobe s europskim čelnicima poput njemačkog kancelara Olafa Scholza.
Elon Musk/Bloomberg Mercury
Reforma državnog birokratskog aparata koja nalaže procjenu opravdanosti zaposlenih na temelju njihove odanosti? Kvačica. Vraćanje nezakonitih migranata? Kvačica. Smanjenje zelenog plana? Kvačica. Zamjena vodstva Saveznog istražnog ureda (engl. Federal Bureau of Investigation – FBI), koji je istraživao Trumpovu upletenost u napad na Kapitol? Kvačica. Kraj inkluzivnosti i priznavanja prava, pa čak i postojanja transrodnih i nebinarnih osoba? Kvačica. I tako dalje. Tako nekako izgleda svakodnevica Ovalnog ureda, koji iz dana u dan erodira dosad čvrste mehanizme checks and balances američke demokracije i jača zakonodavnu moć predsjednika.
Donald Trump/Bloomberg Mercury
Iako se Trump još prije izbora u studenom distancirao od Projecta 2025, pa čak i izjavio da „dovraga nema pojma“ o čemu se radi, priručnik za republikanskog princa, koji je sa svojih 78 godina doduše daleko od mladenačke dobi Lorenza de Medicija, definira i njemu omiljeni način vladanja predsjedničkim dekretima. Nisu izostale ni carine, kao ni smanjenje poreza na dohodak najbogatijih i poreza na dobit poduzeća s 21 na 18 posto.
No Trump ne bi bio Trump kad ne bi nadmašio samog sebe. Tijekom prvog mandata, 2017. godine, prvog dana predsjednikovanja potpisao je tek jednu takvu uredbu, a do kraja prvih sto dana njih još 32. U drugom mandatu ih je već prvog dana potpisao gotovo sto, a do kraja početne faze vladavine, prema nekim procjenama, bit će ih dvjesto.
Njegova zakonodavna izdržljivost nevjerojatna je i zbunjujuća čak i za iskusne poznavatelje američke politike. No njegov "bombastični dolazak u Bijelu kuću", kako je prvih nekoliko tjedana oluje izvršnih uredbi opisao politolog i ekonomist Bogomil Ferfila, već ograničavaju tamošnji sudovi. Savezni sudac je, primjerice, blokirao izvršnu uredbu o premještanju transrodnih zatvorenica u muške odjele i ukidanju zdravstvene skrbi za transrodne zatvorenike, navodeći da je riječ o kršenju ustavne zabrane okrutnog i neuobičajenog kažnjavanja.
Najnovije, sudska vlast blokirala je i njegov plan da otpusti 2200 zaposlenika Savezne agencije za međunarodnu pomoć (engl. United States Agency for International Development – USAID). Neustavnom je proglašena i uredba kojom je Trump proglasio da novorođena djeca nedokumentiranih imigranata ne mogu steći američko državljanstvo.
Trump je pao i na ispitu iz geografije. Senat američke savezne države Aljaske odbio je promjenu imena najvišeg vrha Sjeverne Amerike s autohtonog naziva Denali na Mount McKinley. To bi za njega moglo biti posebno gorko iskustvo, jer je preimenovanje vrha svojevrsna posveta njegovu velikom uzoru, predsjedniku Williamu McKinleyju koji je još krajem 19. stoljeća pokušao zaštititi i ojačati američko gospodarstvo uvođenjem carina. Iako u tome nije uspio, Trumpa to ne sprječava u gotovo tinejdžerskoj fascinaciji tim drastičnim trgovinskim mjerama.
Ferfila objašnjava da su sličnosti između Trumpovih najava i izvršnih uredbi očekivane i logične. U Trumpovu rezidenciju na Floridi već su se prije inauguracije slijevali njegovi podupiratelji i financijeri, rekao je za Bloomberg Adriju poznavatelj američkih prilika, "pri čemu je Trumpov tim bilježio njihove želje". Dodao je i prvo pravilo realne politike, koje je zasigurno razumio i Machiavelli – da novac diktira političku agendu, osobito u SAD-u. "U SAD-u vrijedi pravilo da, ako kandidatu doniraš novac, nakon izbora očekuješ protuusluge", objašnjava Ferfila.
Pred Trumpom 2.0 nitko nije siguran, nigdje na svijetu. Odmah nakon preuzimanja vlasti, enfant terrible međunarodne zajednice obećao je da će SAD ponovno postati "rastuća država koja širi svoje teritorije". Vrlo brzo na red su došli američki susjedi i najbliži trgovinski partneri. Trump se prvo dosjetio pripojenja Kanade. Sjevernim susjedima zaprijetio je ekonomskom silom u obliku carina ako Ottawa ne pristane postati 51. savezna država SAD-a. Vrijedi istaknuti još jednu paralelu s njegovim uzorom McKinleyjem: on je 1890. godine uveo 50-postotne carine pokušavajući na isti način prisiliti Kanadu na priključenje. Naravno, nije uspio – baš kao što vrlo vjerojatno neće ni Trump.
Nakon što je najavio uvođenje 25-postotnih carina na robu iz najvećih američkih trgovinskih partnera Kanade i Meksika, McKinleyjev nasljednik u posljednji je trenutak odlučio odgoditi njihovu primjenu za mjesec dana – u zamjenu za strožu kontrolu ilegalne migracije, kaže Ferfila. "Carine su Trumpov pokušaj da prisili susjedne zemlje na jači nadzor granica i smanjenje ilegalnih prelazaka", pronicljivo sažima analitičar, objašnjavajući taktiku carina kao pregovaračkog oružja za postizanje alternativnih ciljeva.
Bloomberg Businessweek
Zanimljiv je i pogled ekonomista Mitje Kovača, koji Trumpovu transakcijsku taktiku prijetnji carinama stavlja u kontekst teorije pregovora. S te perspektive, takva prijetnja može biti iznimno učinkovito pregovaračko sredstvo – ako je vjerodostojna, a „Trumpova prijetnja carinama upravo jest takva, uz to što je on iznimno nepredvidiv, što je, prema teoriji igara, još jedan ključ uspješnog postizanja ciljeva“, smatra Kovač.
Njegove teritorijalne ambicije, osim Kanade, uključuju i Panamski kanal, kroz koji godišnje prolazi pet posto globalne trgovine – osobito one između SAD-a i Azije. "Panama je izdala naše povjerenje, američki brodovi plaćaju previsoke naknade za prolaz Panamskim kanalom, dok kineski ne. Kina kontrolira kanal, i to nije u redu. Sad ćemo ga uzeti natrag", najavio je Trump, ne isključujući mogućnost uporabe sile.
No ponovno se pokazalo da je Trump lukavi pregovarač. Nakon što je njegov državni tajnik Marco Rubio početkom veljače posjetio tu srednjoameričku zemlju, tamošnji predsjednik Raúl Mulino izjavio je da se Panama ne odriče kontrole nad kanalom, ali da njegova vlada neće obnoviti memorandum s Kinom o njezinu sudjelovanju u inicijativi Pojas i put (Yídài yílù). Time je Trump ostvario važnu geopolitičku pobjedu u svojoj viziji SAD-a kao neokolonijalne sile.
U tom kontekstu, značajnu ulogu u njegovim planovima jačanja SAD-a igra i Grenland, zbog svoje jedinstvene geografske pozicije u Atlantiku – prepunom ruskih brodova i podmornica, kako je sam Trump naglasio. Grenland je ključan i zbog svojih prirodnih resursa, koji su temelj Trumpove vizije američke energetske i gospodarske samodostatnosti. S takvim ambicijama, američki predsjednik i "vođa slobodnog svijeta", kako Amerikanci vole isticati, sve se više približava neoimperijalnim vizijama ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog čelnika Xi Jinpinga, koji smatraju da je obnova bivših carstava moguća samo prisvajanjem tampon-zona i interesnih područja susjednih i, paradoksalno, prijateljskih država.
Trump želi da ga povijest pamti kao velikog mirotvorca, vođu koji završava, a ne započinje ratove. No nakon 45-minutnog telefonskog razgovora s danskom premijerkom Mette Frederiksen, u kojem je kombinacijom prijetnji i ponuda pokušao iznuditi prepuštanje drugog najvećeg otoka na svijetu, takav scenarij djeluje malo vjerojatnim. Američke aspiracije za novim teritorijima dodatno potpiruju goleme rezerve minerala, od kojih su mnogi rijetki i strateški ključni. Grenland, koji je, prema riječima premijera Mútea Egedea, "spreman pregovarati s Trumpom pod vlastitim uvjetima", posjeduje čak 25 od 34 minerala koje Europska komisija klasificira kao kritične.
Bloomberg Mercury
Možda će Trump osigurati svoj status velikog mirotvorca sklapanjem ukrajinskog mira, no čini se da će i taj dogovor biti na štetu europskih saveznika i same Ukrajine. Neposredno prije 61. Minhenske sigurnosne konferencije, Trump je povukao (pre)smion potez – podigao je slušalicu i, prvi put od 2022., nazvao Kremlj. Tamo je s Putinom, kao u najmračnijim danima hladnog rata, počeo pregovarati o ukrajinskom miru. S obzirom na to da za pregovaračkim stolom neće biti EU, a da će Rusija, prema svemu sudeći, zadržati okupirana područja na račun ukrajinske suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, vrlo je vjerojatno da će taj mir više nalikovati zamrznutom sukobu. „Ako nisi za stolom, onda si na jelovniku“, izjavio je geopolitički i sigurnosni stručnjak Klemen Grošelj, komentirajući sumornu stvarnost europske (ne)sigurnosti. A da cilj opravdava sredstvo, podsjećao je još jedan majstor realne politike – Machiavelli.
No ukrajinski mir i grenlandske teritorijalne ambicije sa zahtjevom za povećanje obrambenih izdataka europskih članica NATO-a na pet posto BDP-a bili su tek uvod u preuređenje povijesno sigurnosno i gospodarski kritičnog transatlantskog saveza s Europom. Mnogo tvrđi orah bit će pregovori oko najavljenih carina na europske proizvode i usluge, koje je Trump obznanio ubrzo nakon pregovora s Meksikom i Kanadom.
Američki predsjednik pripisao je najavljeno povećanje carina velikom trgovinskom deficitu SAD-a s EU-om te izjavio kako bi Europa trebala uvoziti više američkih automobila i poljoprivrednih proizvoda. Trump je upozorio da će uvođenje carina „sigurno uslijediti“, iako ih zasad, osim na čelik i aluminij, još nema. No čak i te carine nisu ograničene samo na europske čeličane, već će od ožujka vrijediti za uvoz iz cijelog svijeta, što će najviše pogoditi kineske proizvođače.
U travnju će uslijediti drugi val carinskog rata. Tada će SAD započeti s uvođenjem recipročnih carina kojima će izjednačiti stope koje njihovi trgovinski partneri primjenjuju na američki uvoz. „Carine za EU uvest ćemo jer su nas zaista iskoristili. Ne kupuju naše automobile, ne kupuju naše poljoprivredne proizvode. Gotovo ništa ne uzimaju od nas, a mi od njih uzimamo sve“, kritizirao je Bruxelles Trump. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uzvratila je Washingtonu porukom da „kada postanemo meta nepravednih ili arbitrarnih mjera, Europska unija odgovorit će odlučno“.
Njegovo obrazloženje tek je djelomično točno. Trump je prilikom najave carina za EU izjavio da je razlog trgovinski deficit od 300 milijardi dolara, no podaci Europske komisije pokazuju da je taj deficit prošle godine iznosio znatno manje – 235 milijardi eura. Transatlantska trgovina dosegla je rekordnih 1,3 bilijuna eura u 2022. godini. Europski izvoz u SAD je pretprošle godine iznosio 592 milijarde dolara, dok je američki uvoz u EU dosegao 723,3 milijarde dolara. SAD je također najvažniji trgovinski partner EU-u u sektoru usluga, s trgovinskom razmjenom koja je 2022. dosegnula više od 500 milijardi eura, pokazuju službeni podaci Komisije.
Prema svemu sudeći, riječ je o još jednoj Trumpovoj pregovaračkoj igri. "Trumpova taktika jasna je", kaže Ana Bojinović Fenko, profesorica europske politike s Katedre za međunarodne odnose na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. „On kreće s agresivnim uvjetima, najavi drastične mjere kako bi prestrašio sugovornika, a zatim na kraju dobije 10 posto od onoga što je prvotno tražio.“ Stručnjakinja za vanjsku politiku dodaje da je Trump „majstor kaosa“.
Nedugo zatim, na redu je bila Kina, koja je trajna smetnja SAD-u. Iako je Trump na svoju inauguraciju pozvao kineskog predsjednika Xija, na ceremoniju je poslao izaslanika. Trump je potom na kineski uvoz uveo dodatne 10-postotne carine. Za razliku od Meksika, Kanade i EU-a, u ovom slučaju carine su uvedene bez pregovora s čelnikom druge najveće svjetske ekonomije.
Politolog i profesor Tomaž Deželan s Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani još je prilikom inauguracije izjavio da Xijevo nepojavljivanje „naznačuje što kineski vođa misli o Trumpu“. Njegov kolega s Katedre za teorijsku i analitičku politologiju Blaž Vrečko Ilc pozicionirao je Trumpov poziv u kontekst resetiranja odnosa između velikih sila. Prema njegovim riječima, to odražava „svijest o korjenitim promjenama u globalnim odnosima, gdje je veza SAD –Kina od ključne važnosti“.
Predstojnica Katedre za međunarodnu ekonomiju i poslovanje na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Katja Zajc Kejžar slaže se s opažanjem da Trump već na početku mandata koristi taktiku zloupotrebe carina za postizanje različitih ciljeva, uključujući geopolitičke. "Trump koristi carine kao prijetnju za ostvarivanje ne samo ekonomskih već i geopolitičkih i strateških ciljeva", ocijenila je ekonomistica nakon uvođenja carina na kineski uvoz. Dodaje i da "tu taktiku primjenjuje i prema svojim saveznicima", pa ostaje pitanje kakvi će biti dugoročni učinci.
Njezin kolega ekonomist Uroš Delević sa Sveučilišta Greenwich u Ujedinjenom Kraljevstvu slaže se s procjenom o "kaznenim" carinama protiv Kine, no smatra da je glavni cilj globalnog carinskog rata koji vodi SAD oslabljivanje njezine najveće konkurencije. Kina se trenutačno nalazi u vrlo osjetljivom položaju. "Carine su očajnički pokušaj da se ugrozi rastući tehnološki napredak Kine", zaključuje stručnjak.
S aspekta slabljenja Kine, uvođenje 10-postotnih carina na opći uvoz i dodatnih 25 posto na čelik i aluminij predstavlja iznimno dobro tempiranu ekonomsku bombu. Iako je azijski div završio godinu s prognoziranim (otprilike) petpostotnim rastom BDP-a, pritišću ga kriza na tržištu nekretnina i slaba domaća potrošnja. Ona iznosi 56 posto, što je znatno manje od svjetskog prosjeka od 76 posto.
Prema anketi Reutersa, carine će ove godine smanjiti kineski BDP na 4,5 posto, a iduće godine čak na 4,2 posto. Ne radi se samo o dodatnim 10-postotnim carinama koje uvodi SAD već i o carinama EU-a na kineske električne automobile, koje dosežu i do 45 posto. Bloomberg procjenjuje da će dodatne američke carine pogoditi robnu razmjenu između dviju suparnica u iznosu od 525 milijardi dolara. Istovremeno, 25-postotne carine na čelik i aluminij najviše će pogoditi kineske proizvođače, koji se zbog stagnacije nekretninskog sektora i građevinarstva suočavaju s viškovima kapaciteta. Ti su se viškovi posljednjih godina dijelom rješavali upravo izvozom.
Iako je Trump dosad carinske prijetnje realizirao isključivo protiv Kine, svijet se, prema ocjeni Zajc Kejžar, već nalazi usred globalnog trgovinskog rata. Pogođene zemlje, poput Kine, koja ima snažnu ekonomsku moć, uzvratile su SAD-u protumjerama na određene proizvode. To je, prema definiciji, carinski rat, tvrdi stručnjakinja.
Posljedice spirale carinskog sukoba, koja će rezultirati „smanjenjem opsega međunarodne trgovine i padom blagostanja za sve sudionike“, kako navodi Zajc Kejžar, osjetit će europske države čak i ako se carine protiv EU-a ne uvedu. One su zbog slabog gospodarskog rasta Unije posebno osjetljive na Trumpove „ekonomske bombe“, smatra Aleš Lokar, voditelj upravljanja dioničkim investicijama u Generali Investmentsu.
To bi za EU moglo biti iznimno rizično u trenutku kada se vlade ključnih zemalja poput Francuske i Njemačke suočavaju s proračunskim, ekonomskim i političkim previranjima. „Carine će negativno utjecati na europsko gospodarstvo, o tome nema dileme“, uvjeren je Lokar. „Ako budu između 10 i 25 posto, što se očekuje, njihov će utjecaj na europski BDP rezultirati padom između 0,5 i 0,8 posto“, objašnjava. Uvođenje carina teško bi pogodilo izvozno orijentirano europsko gospodarstvo i dodatno pojačalo njegovu nekonkurentnost. Budući da je rast europskog BDP-a jedva pozitivan, čak i polovični pad od 0,5 posto mogao bi gurnuti EU u recesiju.
Carine na kinesku robu, a potencijalno i na meksičku i kanadsku, zajedno će utjecati na trgovinsku razmjenu vrijednu 1,4 bilijuna dolara. To je, prema izračunima Tax Foundationa, tri puta više od 380 milijardi dolara trgovinske razmjene koja je bila pogođena carinama tijekom Trumpova prvog mandata. „Carinski čovjek“, kako su ga prozvali američki mediji, u svom je prvom mandatu u lipnju 2018. uveo 25-postotne carine na više od 800 kineskih proizvoda, uključujući solarne panele i bijelu tehniku. Peking je tada odgovorio recipročnim carinama od 25 posto na 128 proizvoda, među kojima su bili soja i dijelovi za zrakoplove.
U slučaju da Trump svoje prijetnje doista i realizira, EU priprema paket ciljanih recipročnih protumjera, slično kao što je to učinila Kina. „Ključno oružje koje EU ima na raspolaganju utjecaj je na regulaciju IT sektora“, kaže glavni ekonomist Gospodarske komore Slovenije Bojan Ivanc, govoreći o protumjerama koje bi EU mogao primijeniti. „U IT sektoru SAD tradicionalno ostvaruje visok suficit s EU-om“, objašnjava Ivanc europsku prednost, dok istovremeno upozorava da je EU, s trgovinskim suficitom od 235 milijardi dolara, ranjiv kada je riječ o robnoj razmjeni. „Suficit u trgovini robom samo je jedna strana medalje, dok je deficit u razmjeni usluga druga“, sažima Ivanc međusobne ranjivosti.
Rok Potočnik, viši upravitelj imovine u NLB Skladima, predviđa da će trgovinski rat „donijeti dodatnu neizvjesnost u poslovanje i planiranje poduzeća“. Umjereni optimizam pronalazi u nadi da će carine na europski izvoz biti niže od onih koje plaćaju europski konkurenti, prvenstveno Kina, te pokušava zadržati pozitivan pogled na poteze nepredvidivog američkog predsjednika.
To je ujedno razlog za poruku Katje Zajc Kejžar, koja tvrdi da trgovinski ratovi završavaju bez pobjednika. No Trump računa na to da će se Sjedinjene Američke Države na kraju zadržati na vrhu, dok će njihovi konkurenti biti oslabljeni. „S njim nije moguće samo razgovarati. Svaki susret je natjecanje: ti ili ja“, rekla je legendarna njemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu za njemački Der Spiegel. "Za njega su sve države konkurenti, a uspjeh jedne znači neuspjeh druge", dodala je ikona njemačke politike.
Trump, međutim, i dalje tvrdi da su carine univerzalni lijek za sve probleme koji pogađaju SAD. „Carinama ćemo obogatiti Amerikance, stoga osnivam Ured za vanjske prihode, koji će prikupljati carine iz stranih izvora“, najavio je kao temelj nadolazeće „zlatne ere američkog gospodarstva“. Ipak, stručnjaci i gospodarstvenici sumnjaju da će mu to poći za rukom.
Umjesto procvata najmoćnijeg svjetskog gospodarstva, predviđaju mu teška vremena. "Američka industrija zbog carina neće postati konkurentnija na međunarodnoj razini jer će zbog domaće carinske zaštite dugoročno gubiti", skeptičan je slovenski ekonomist Matej Lahovnik.
"Carine su mehanizam za uspostavu trgovinske ravnoteže, ali ne vode do veće konkurentnosti lokalnih proizvođača niti do bolje dostupnosti proizvoda za potrošače", slaže se ekonomist Delević. Smatra da će carine samo dodatno produbiti dohodovnu nejednakost u zemlji u kojoj jedan posto stanovništva već kontrolira 40 posto nacionalnog dohotka.
Porezna rasterećenja bogatijih slojeva i carine mogli bi dodatno narušiti taj omjer, zbog čega Trump podsjeća na poznatog antijunaka iz stripa Alan Ford, koji u Adria regiji uživa kultni status. Superhik, kako mu je bilo ime, imao je slogan: „Kradem siromašnima da bih dao bogatima!“ „Nejednakost ugrožava održiv rast BDP-a jer slabi ljudski kapital“, objašnjava ekonomist, ističući Trumpovu kratkovidnost. „Učinak carina može biti pozitivan ako su privremeno usmjerene na određene sektore radi zaštite od dampinga cijena, ali to ovdje nije slučaj“, dodaje.
Trump, međutim, ne planira uzimati samo siromašnima već i strancima. „Uzet ćemo im tvornice i vratiti ih u SAD“, poručio je na jednom od predizbornih skupova. No u američko ekonomsko uskrsnuće na temelju carina sumnja i Bojan Ivanc, koji kaže da one „neće imati značajan učinak na američko gospodarstvo, jer se najveći dio dodane vrijednosti stvara kroz poslovne interakcije unutar SAD-a. Uvoz u SAD čini tek 14 posto BDP-a“, naglašava.
Ipak, neki gospodarstvenici u Adria regiji u Trumpovu protekcionizmu vide priliku. Predsjednica uprave Luke Koper Nevenka Kržan izjavila je za slovensko izdanje Bloomberg Adrije da jadranska luka nije ovisna o pretovaru robe iz Sjeverne Amerike, što bi za njih moglo predstavljati priliku. "Možda će se zbog toga ojačati trgovina EU-a s Azijom, Afrikom i Latinskom Amerikom, gdje je Koper najbliža veza sa središnjom Europom", objasnila je. Mogu li carine čak poboljšati poslovanje Luke? "Nastojat ćemo iskoristiti pozitivne posljedice tih mjera", najavila je Kržan.
Drugi se pak na Trumpove najave pripremaju prilagođavajući poslovanje. Slovenski proizvođač visokotehnoloških medicinskih laserskih sustava Fotona ističe da ih potencijalne carine zabrinjavaju jer bi mogle negativno utjecati na njihovo poslovanje. „Imamo određeni manevarski prostor kroz smanjenje marže, ali visoke carine ne možemo tako nadoknaditi“, objašnjavaju. Dodaju da bi im u tom slučaju konkurentnost na američkom tržištu pala, što bi moglo dovesti do manjeg obujma prodaje u SAD-u. Mnogo će ovisiti i o visini carina, sažimaju strategiju suočavanja s jednom od najvećih nepoznanica globalne ekonomije u iduće četiri godine.
I zemlje regije Adria izvan Europske unije bit će pogođene. Čak 70 posto srpskog izvoza ide u EU, zbog čega bi potencijalne carine na Srbiju imale dvostruki učinak. Pomoćnik direktora sektora za stratešku analizu Privredne komore Srbije Bojan Stanić objasnio je srpskoj redakciji Bloomberg Adrije da bi američke carine na uvoz iz EU-a dodatno smanjile konkurentnost Unije, a time i potražnju za proizvodima iz Srbije.
S druge strane, Srbiju bi mogle pogoditi i protumjere Bruxellesa, kao što se već dogodilo tijekom Trumpova prvog mandata. Tada je SAD uveo carine na uvoz metala, što je dovelo do toga da se višak kineskog čelika, koji je prvotno bio namijenjen američkom tržištu, preusmjeri u EU. Kao odgovor, Unija je uvela kvote na uvoz čelika, što je na kraju pogodilo i Srbiju. „Vjerujemo da će EU i sada na sličan način uvesti kvote za uvoz određenih proizvoda iz Srbije“, upozorio je Stanić, naglašavajući da problem za Srbiju „nije izravan izvoz u Ameriku, već izvoz u EU“.
U Hrvatskoj, gdje je prehrambena industrija vodeći izvozni sektor, Trumpov trgovinski rat s EU-om mogao bi najviše pogoditi proizvođače marmelade. Hrvati na američko tržište izvoze marmeladu u vrijednosti od 10,3 milijuna dolara. Od ukupno 683 milijuna dolara hrvatskog izvoza u SAD, jako bi bili pogođeni farmaceutski proizvodi (31,35 posto izvoza), strojevi (18,6 posto), oružje (17,9 posto) i električni strojevi (12,2 posto).
Bloomberg Businessweek
Jedan od najvećih proizvođača električne opreme u zemlji i značajan izvoznik na američko tržište je Grupa Končar, koja je u posljednjim godinama ostvarila impresivne poslovne rezultate. „Američko tržište važno je za segment proizvodnog programa u širem poslovnom području prijenosa i distribucije električne energije, no ukupno gledano, ne čini značajan dio izvoza. Izvoz na američko tržište vrijedan je 11,1 milijun eura, što u usporedbi s razdobljem prije pandemije predstavlja više nego udvostručenje“, priopćili su iz Končara. Budući da Trump odbacuje politiku zelenog prijelaza, to bi moglo negativno utjecati na veliki energetski projekt Greenlink Nevada u istoimenoj američkoj saveznoj državi.
Osim upitnog punjenja državne blagajne i džepova Amerikanaca, carine će utjecati i na monetarnu politiku američkih Saveznih rezervi (Fed). „Snažno gospodarstvo znači i pritisak na inflaciju“, kaže Domen Kregar, burzovni posrednik iz brokerske kuće Ilirika. Prema njegovim riječima, inflacija je i dalje „iznad dugoročnih ciljeva“ središnje banke Fed, ali bi mogla „ponovno postati problematična“.
Ekonomist Ivanc stoga predviđa da će carine „ponešto povećati cjenovne pritiske u američkom gospodarstvu, što će smanjiti vjerojatnost da će Fed sniziti ključnu kamatnu stopu“.
Očito je i Trump toga svjestan, barem sudeći prema njegovu pozivu predsjedniku Feda Jeromeu Powellu, kojem je sredinom veljače poručio da smanji kamatne stope jer to „ide ruku pod ruku s carinama“. Prvi čovjek američke monetarne politike na Trumpov je zahtjev, koji je djelovao kao provokacija s obzirom na predsjednikove predizborne najave da će Fed podrediti predsjedničkoj vlasti, hladnokrvno odgovorio kako Amerikanci mogu biti sigurni da će bankari „odluke donositi na temelju gospodarskih pokazatelja“.
No Trumpova borba protiv inflacije i deregulacija ekoloških propisa radi eksploatacije naftnih resursa, koje je nazvao „tekućim bogatstvom pod našim nogama“, imat će značajan utjecaj na određene investicijske klase u nadolazećim mjesecima. Iako je Lokar iz Generali Investmentsa rekao da su njegova gotovo svakodnevna najavljivanja carina za investitore nepredvidiva, „zbog čega se teško možemo adekvatno pripremiti“, Trumpova namjera da deregulira pojedine sektore ipak će stvoriti određene investicijske prilike.
Analitičar tvrtke Acex Tilen Šarlah izjavio je za Bloomberg Adriju da će se pod Trumpovim vodstvom „ojačati očekivanja gospodarskog rasta, posebno u sektorima poput nafte, obrane i bankarstva“. Svoja predviđanja temelji na Trumpovu prvom mandatu, kada je takozvani „Trumpov efekt“ prvi put potaknuo rast burzi „zbog očekivanja ekspanzivne fiskalne politike“.
Broker Kregar tome dodaje i proizvodnju čipova te svemirsku tehnologiju, jer „nije tajna da SAD nastoji ojačati domaću proizvodnju poluvodiča, koji su trenutačno ključni za tehnološki razvoj“. Prema izvješću Bloomberga, najavljena je velika investicija vrijedna 500 milijardi dolara u razvoj umjetne inteligencije, koja bi trebala osigurati globalnu dominaciju SAD-a na tom području. To bi se postiglo osnivanjem zajedničke tvrtke koju bi činili Softbank, OpenAI i Oracle.
Ekonomist Lahovnik smatra da će Trumpovo odustajanje od politike zelenog prijelaza s jedne strane povećanje eksploatacije fosilnih goriva, a s druge dovesti do pojeftinjenja fosilnih goriva i nuklearne energije, što će industrijskim sektorima u SAD-u omogućiti niže cijene energije i niže ekološke naknade. „Zbog toga će industrijski sektori biti znatno konkurentniji“, predviđa stručnjak.
Kod sirovina će biti ključno pratiti i kretanje dolara, kaže Šarlah, budući da su sirovine „denominirane u dolarima“, a pad vrijednosti dolara „mogao bi značiti relativni rast cijena sirovina i obrnuto“. „Vrijednost dolara mogla bi porasti Trumpovom pobjedom, osobito ako ne dođe do većih promjena u fiskalnoj politici“, procijenio je Šarlah nakon Trumpove izborne pobjede.
Trumpove ambiciozne najave o povećanju eksploatacije mogle bi utjecati na veću potrošnju nafte, „što bi rezultiralo višom cijenom“, sažima stručnjak posljedice Trumpove energetske politike. Iako sve ne ovisi o potezima američke vlade, jer je „gospodarski ciklus ove godine još uvijek prilično neizvjestan“, smatra da bi na cijenu zlata mogla utjecati Trumpova realizacija obećanja o okončanju sukoba na određenim kriznim žarištima. Cijena zlata bi „tada mogla izgubiti zamah“, kaže analitičar.
„Predizborna retorika često se razlikuje od kasnijih stvarnih politika“, o praktičnim ograničenjima predizbornih obećanja političara rekao je Denis Mancevič, politolog i bivši diplomat. Među većim gubitnicima (ne)ostvarenih Trumpovih obećanja moglo bi se naći i tržište kriptovaluta.
Budući da je u svojim obećanjima na godišnjoj bitcoin konferenciji u srpnju spomenuo uspostavu „strateške državne rezerve bitcoina“, analitičari raspravljaju o tome bi li država to doista mogla učiniti. Menadžer portfelja na platformi za trgovanje kriptoimovinom Iconomi Marko Pavlović, međutim, nije zabrinut, jer „dugoročno možemo očekivati pozitivan trend“.
Predviđa veću volatilnost kriptovaluta, koja će biti posljedica „uvođenja regulacija s ciljem uređivanja tog područja u smislu zaštite investitora i sprečavanja pranja novca“. Dodaje da Trumpove izjave potvrđuju da će kriptoimovina tijekom njegova mandata „biti vrlo osjetljiva na geopolitička zbivanja“.
Burzovni posrednik Kregar dodaje da je zasad jasno da je nova administracija „naklonjena“ kriptovalutama, ali da ostaje otvoreno pitanje što to znači u praksi. „Uvođenje strateške rezerve u bitcoinu vjerojatno je iznimno složeno s aspekta regulacije i institucionalnog okvira“, objašnjava stručnjak razloge kašnjenja u implementaciji ambicioznih najava.
Što se tiče reguliranja tržišta kriptovaluta, smatra da ključnu ulogu igra činjenica da je Trump zajedno sa Melanijom „osobno investiran u kriptovalute“. Izdavanje kovanica $trump i $melania od predsjedničkog para prije inauguracije, prema njegovim riječima, sugerira da „obitelj Trump ima velike apetite za profitom“.
Posebno poglavlje Trumpova mandata, koje će imati značajan utjecaj na svakodnevni život država Adria regije, pokušaj je ukidanja agencije USAID. Predsjednik je uvjeren da američki porezni obveznici ne bi trebali financirati strane države, dok bi Musk tu agenciju jednostavno ugasio, smatrajući da nije u skladu s američkim interesima.
Jednim potezom predsjednik je početkom veljače naložio zatvaranje ureda agencije u 130 zemalja i uklanjanje njezine mrežne stranice, dok je sve neesencijalne zaposlenike poslao na prisilni plaćeni dopust. Također, predsjedničkim dekretom od 20. siječnja na 90 dana je zamrznuta raspodjela oko 42,8 milijardi dolara američke pomoći inozemstvu, kojom upravlja agencija.
Zamrzavanje rada „skupine radikalnih luđaka“, kako je vodstvo agencije opisao na društvenoj mreži Truth Social, neravnomjerno će utjecati na zemlje Adria regije. Prije svega, postavlja se pitanje financiranja nevladinih organizacija i medija, no USAID sa svojim programima također značajno pridonosi političkoj stabilnosti i socioekonomskom razvoju država u regiji.
Središnji cilj agencije doista jest sprječavanje humanitarnih kriza koje bi se mogle pretvoriti u rizik za nacionalnu sigurnost SAD-a, ali istovremeno predstavlja važno oruđe američke vanjske politike, jer provodi njezinu meku moć. Kroz nju SAD širi svoj utjecaj, posebno u zemljama Globalnog juga i Adria regiji, gdje se nadmeće s povijesno uvjetovanim ruskim i sve snažnijim kineskim regionalnim utjecajem.
Slovenija će osjetiti najmanje posljedica jer, prema objašnjenju tamošnjeg ministarstva vanjskih i europskih poslova te ureda predsjednika vlade, ta zemlja nije korisnica američke pomoći u okviru USAID-a.
No, isto ne vrijedi za Srbiju. Ta je država do 2024. godine kroz programe pomoći primila oko 937 milijuna dolara za razvojne projekte. Primjerice, tijekom pandemije COVID-19 USAID je Srbiji osigurao više od devet milijuna dolara pomoći, uključujući nabavu medicinske opreme. Do 2021. godine USAID je uložio 882 milijuna dolara, što je dio ukupne američke pomoći Srbiji u vrijednosti od 1,2 milijarde dolara. U srpnju prošle godine agencija je najavila dodatnih 18 milijuna dolara razvojne pomoći Srbiji za unaprjeđenje postupaka javne nabave, pristupa pravosuđu, zaštitu okoliša i energetsku sigurnost.
Slični problemi nakon zamrzavanja programa agencije javljaju se i u Bosni i Hercegovini. USAID ondje podržava projekte jačanja demokracije, medija i gospodarskog razvoja te sudjeluje u jačanju institucija civilnog društva.
U projekte u BiH je od 1995. godine kroz program uloženo više od dvije milijarde dolara, navodi američko veleposlanstvo u toj zemlji. „Ta odluka mogla bi imati ozbiljne posljedice za nevladin sektor, koji zapošljava značajan broj ljudi, ponajviše mladih i visokoobrazovanih stručnjaka“, izjavila je za bosanskohercegovačku Bloomberg Adriju Mersiha Mima Mehić, direktorica tvrtke MojPosao.ba/Kolektiv. Dodala je da bi to moglo dodatno pogoršati ionako lošu situaciju na bosanskohercegovačkom tržištu rada i potaknuti odljev mozgova u inozemstvo.
Kako god bilo, činjenica je da Europljanima i građanima Adria regije u sljedećim godinama neće biti dosadno, jer će im svakodnevicu krojiti čovjek mnogih kontradiktornih lica, majstor kaosa – Donald Trump.
Bloomberg Mercury
.webp){kind=icon}
