Ulazak na tržište rada dolazi sa zdravom mješavinom nervoze, uzbuđenja i pritiska. Trenerica za razvoj karijere i izvršno upravljanje iz New Yorka, Aileen Dresner, prvo zaposlenje opisuje riječima: „Početak vašeg prvog posla uzrokovat će nelagodu, čak i ako je to najsavršenije okruženje.“ Prelazak s fakulteta gdje ste naučili kako uspjeti u određenom ekosustavu i završili na vrhu hranidbenog lanca u svijet rada gdje ste opet na početku, može biti itekako uznemirujuće.
Neugoda ne mora nužno značiti sindrom varalice, već često samo znači kako radite nešto novo. Ključ je u prihvaćanju načina razmišljanja početnika i iskorištavanju inherentnih prednosti takvog razmišljanja. Sean Twersky, viši potpredsjednik za operacije u tvrtki za pravnu tehnologiju Steno, koji je upravljao i bio mentor bezbrojnim početnicima i zaposlenicima na početku karijere kaže: „Uobičajena zabluda je: 'Moram djelovati i brzo dokazati da zavrjeđujem povjerenje.' Međutim, ljudi vam iskazuju veliko razumijevanje i ne očekuju da znate sve. To je vaša prilika da zaista budete kao spužva.“
Iako se zaposlenje u 2026. s punim radnim vremenom čini osobito teško ostvarivim, a umjetna inteligencija doima spremnom promijeniti prirodu rada, stručnjaci kažu kako strategije za uspjeh na početnoj poziciji ostaju uglavnom nepromijenjene. Evo njihova najboljeg savjeta za one koji tek počinju; za diplomante 2026.
Usredotočite se na ono što možete kontrolirati
Od novih zaposlenika se ne očekuje da posjeduju stručnost u određenom području, stoga usmjerite svoju energiju na vrline koje su izvan područja struke, a to su profesionalnost i marljivost. Dolazite na posao (radne sastanke) na vrijeme. Zapisujte bilješke na sastancima. Izvršite zadatak kada ste rekli da ćete ga izvršiti. I nipošto ne zanemarujte „dosadne stvari“, kako kaže Dresner, jer imaju ogroman utjecaj na to kako vas kolege i/ili nadređeni doživljavaju na radnom mjestu.
Vikki Pachera, voditeljica tvrtke za zapošljavanje rukovoditelja s radnim iskustvom u Appleu i Hewlett-Packardu, savjetuje kako je nužno „pročitati“ okolinu. Nadalje, savjetuje kako je potrebno obratiti pažnju na sve detalje, od „površnih stvari poput odjeće koju ljudi nose do međuljudskih odnosa, jer su mnoge organizacije zapravo politički strukturirane.“
Obraćanje pažnje na sitnice može imati velik utjecaj, posebno kada se pokušava shvatiti na koji način ljudi vole komunicirati. Joseph Fuller, profesor na Poslovnoj školi Sveučilišta Harvard, prisjeća se primjera na prethodnom poslu u konzultantskoj tvrtki za menadžment kada PowerPoint prezentacije mlađeg partnera nisu bile privlačne klijentu. Partner je shvatio kako je klijent više orijentiran na dopise, pa je sadržaj prezentacija tako i preoblikovao nakon čega je sve išlo „kao podmazano“. Alexander Wah, koji se pridružio banci nakon što je diplomirao 2019., imao je slično otkriće na svom prvom poslu što ga je potaknulo da sastavi vodič za individualne formatirane preferencije svojih nadređenih. „Svaki put kada bih nešto isporučio svakom od svojih nadređenih, prethodno bi u vodiču provjerio njihove preferencije“, kaže Wah, sada osnivač i glavni investicijski direktor tvrtke Prince Capital zadužen za nadzor pripravnika i savjetovanje radnika na početku karijere.
„Naučite se munjevito brzo učiti“, dodaje Twersky. Biti agilan velika je kompetitivna prednost kada se poslovno okruženje brzo mijenja. Ističe, tako, kako je prije deset godina glavni savjet bio „naučite programirati, a danas kada imate brojne AI alate, oni to mogu djelomično učiniti umjesto vas“. I u ovom dijelu zaključuje riječima: „Nitko ne zna što dolazi. Nitko ne zna što donosi budućnost. Najvažnija stvar koju možete učiniti jest biti koristan, a da biste to bili, morate biti sposobni nešto brzo naučiti.“
Baš kao što su milenijalci donijeli intuitivno savladavanje društvenih mreža, postoji skupina studenata koji su jednako bliski AI temeljenim sustavima kao i mi, kaže Wah. Upoznavanje s najnovijim tehnikama učinkovitosti može vam pomoći da se istaknete, pa čak vas dovesti u poziciju da učite kolege starije od sebe.
Bloomberg
Njegujte različite vrste međuljudskih odnosa na poslu
Jedan savjet za pronalaženje vlastitog stava u novom okruženju posve je jasan, a taj bi bio da steknite prijatelje. Kolege kojima se možete povjeriti ne samo da čine posao ugodnijim već su to i vaši bitni saveznici. Prijatelji s posla mogu biti vaši objektivni i pouzdani slušatelji te oni koji će vam dati povratne informacije ili informacije za koje niste znali, poput šaputanja o predstojećim otkazima, kaže Pachera, specijalist za zapošljavanje rukovoditelja.
Prijatelji s posla ne moraju biti samo ravnopravni kolege. Naime, Twersky je posvjedočio kako je najvrjednije odnose gradio s kolegama koji su bili na višim pozicijama od njegove i kaže: „Oni su bili u istoj toj poziciji; oni su jednako postupili i donedavno su bili u vašoj koži.“ To vam može pomoći uočiti potencijalna minska polja koja trebate izbjegavati. Kako se njihove mreže kontakata šire tijekom godina, tako se šire i vaše. Gotovo je svaki novi posao dobio na preporuku nekoga s kim je prethodno radio.
Slično tome, Dresner je doživjela prekretnicu u dvadesetima kada je pronašla „uzor“ – pet godina stariju kolegicu s kojom je radila i u koju se mogla ugledati, pa kaže: „Vidjela sam kako funkcionira, vidjela sam kako se ponaša, vidjela kako živi svoj život, i ja sam htjela sve to.“ Bilo je to kao da joj je kolegica pokazivala mapu puta.
Također je vrijedno imati tradicionalnog mentora koji vam može pomoći u donošenju odluka. Kad s nekim „nađete zajednički jezik“, iskoristite tu priliku i ostanite u kontaktu te se potrudite osobno sastati, kaže Jose Salinas, generalni direktor tvrtke Citigroup ujedno i suvoditelj jednog od njihovih programa za gradnju rane karijere. Osim što savjetuje traženja mentora unutar svoje tvrtke i područja djelovanja, također predlaže mentorstvo izvan tih okvira. Neke od najvrjednijih smjernica koje je Salinas dobio kada je razmišljao o karijeri na međunarodnoj razini došle su od njegova bivšeg profesora na poslovnoj školi i njegova oca, liječnika. Naime, kaže sljedeće: „Netko tko ne radi u vašoj industriji razmišljat će o izazovu koji predlažete iz potpuno drugačije perspektive.“
Bez obzira na vrstu poslovnog odnosa koji pokušavate uspostaviti, početna pozicija je vrijeme za njegovanje odnosa, kaže Twersky. „To je kao interes. S vremenom se samo gomila, a na svom prvom poslu upravo imate ono što vam je za to potrebno, a to je mnogo vremena za razvijanje odnosa.“
Vodite popis svakodnevnih postignuća
Kao dijete, Twersky je gledao kako njegov otac na kraju svakog radnog dana vadi dnevnik i zapisuje zadatke koje je tog dana obavio. Sjeća se kako je pitao svog oca, računovođu, zašto tako vjerno izvodi ovu vježbu. „Da zapamtim“, odgovorio mu je otac.
Desetljećima kasnije, vođenje tjednog dnevnika zadanih ciljeva i napretka provjerena je navika od koje nije odustao tijekom cijele svoje karijere, od poslova savjetnika, preko rukovodeće pozicije u startupu Instacart do trenutačne izvršne pozicije. Ovaj popis mu je bio od pomoći kada se zalagao za povišice i promaknuća, kao i kada se prijavljivao za nove pozicije.
Pronađite bilo koju metodu koja vam odgovara, bilo da se radi o pisanju u klasičnu bilježnicu ili diktiranju u aplikaciji. Pachera potiče nove diplomante da detaljno prouče ovu praksu, i to sa što više detalja, tim bolje. Isticanje opipljivih rezultata poput smanjenje troškova proizvoda za deset posto pregovaranjem ili samostalno dovršavanje projekcije proračuna korisno je za upamtiti kao što može poslužiti i kao referenca na razgovorima za novi posao. „Uči vas da razmišljate kroz postignuća“, rekla je.
Ne zaboravite bilježiti mala postignuća zajedno s velikima i nemojte ih umanjivati, kaže Dresner. Ta mala postignuća mogu biti toliko obična, poput toga kako ste se ponašali na sastanku ili odgovorili na teško pitanje. Taj trag empirijskih dokaza gradi samopouzdanje i može biti svjetionik pri snalaženju na nepoznatom terenu ili suočavanju sa sumnjom. U konačnici, to je podsjetnik i zaključuje riječima: „To je osoba kakva želim biti.“
.webp){kind=icon}
