Norveška je 2017. postavila cilj: zabrana prodaje osobnih automobila s pogonom na fosilna goriva do 2025. godine. U to je vrijeme to zvučalo kao puka maštarija, odnosno pokušaj "smekšavanja" slike vlade na čelu s Ernom Solberg, konzervativnom zagovarateljicom naftne industrije poznatom pod nadimkom "Čelična Erna". Rok se približio, a Norveška je nadomak ostvarenju svojeg cilja.
Istina je da je Norveškoj u ostvarenju tog cilja pomogla zarada od izvoza fosilnih goriva, koja je 2023. iznosila 104 milijarde eura. Međutim, riječ je o znatnom postignuću s obzirom na pad prodaje električnih vozila u Europi. Prodaja u SAD-u stagnira, a povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika mogao bi ugroziti daljnji napredak na tom tržištu. Harald Andersen, čelnik Norveškog udruženja za uvoz automobila, izjavio je da je norveški cilj u početku bio upravo "utopijski". "Postavili smo ambiciozne ciljeve, no ti su ciljevi popraćeni dobrim politikama", zaključio je.
Ta je nordijska zemlja prodaju električnih automobila potakla uglavnom poticajima, počevši još davne 1994. godine. Norveški električni automobilčić Think City, predstavljen na Zimskim olimpijskim igrama u Lillehammeru te godine, oslobođen je plaćanja poreza na cestovna motorna vozila. Uslijedile su dodatne povlastice za vlasnike električnih automobila, uključujući besplatna parkirna mjesta, pristup trakovima za autobuse i oslobođenje od plaćanja cestarina, cestovnih pristojbi i poreza na dodanu vrijednost.
Iako je Norveška nedavno ukinula neke od tih povlastica, pa tako vlasnici skupljih modela od 2023. moraju plaćati dio poreza na dodanu vrijednost, one najvažnije još su na snazi. Zahvaljujući toj politici, električna vozila danas vladaju norveškim prometnicama. Autoservisi stoga ulažu u osposobljavanje radnika, a radionice se prilagođavaju za rad s visokonaponskim baterijama. Benzinske postaje poput lanca Circle K uklanjaju benzinske pumpe i zamjenjuju ih električnim punionicama, a operatori električne mreže preplavljeni su zahtjevima za visokonaponskim priključcima za punjenje baterija.
Električni automobili prvo su osvojili veće gradove poput Osla i Bergena, ali danas ih se može naći čak i na udaljenom arktičkom arhipelagu Svalbardu, kao i u Kirkenesu, naselju udaljenom nekoliko kilometara od granice s Rusijom. Prema podacima norveške Cestovne federacije za rujan, električni automobili predstavljali su barem 90 posto prodaje novih automobila u svakom norveškom okrugu – a u nekim gradovima čak do 98 posto. Ipak, električni automobili danas predstavljaju tek četvrtinu automobila na norveškim prometnicama, a brojku od 50 posto vjerojatno neće doseći u sljedećih pet godina.
Na norveškom tržištu trenutačno se nudi oko 170 modela električnih automobila. Najprodavaniji su Teslini automobili, a slijede Toyota i Volkswagen. Kineski proizvođači Xpeng, BYD i Nio bore se za prevlast u centru Osla, a trgovci nastoje privući nove kupce besplatnim hot dogovima i obiteljskim izletima na farmu s alpakama.
Druge zemlje koje nastoje prijeći na električna vozila trebale bi se ugledati na norvešku strategiju, koja se temelji na poticajima za vlasnike električnih automobila, a ne na zabranama prodaje automobila s unutarnjim izgaranjem. Benzinci će se prodavati i sljedećih godina, zbog poticaja i olakšica, odnosno ulaganja vlade, električni automobili puno su isplativiji.
Električni su automobili u početku privlačili samo ekološki osviještene Norvežane, no taj se trend danas mijenja zahvaljujući napretku tehnologije i izgradnji novih punionica, izjavila je Christina Bu, glavna tajnica Udruženja za električna vozila. Vozači električnih automobila nekad su čuvali stare benzince i dizelaše u rezervi, što danas više nije slučaj za gotovo dvije trećine kućanstava koja posjeduju električno vozilo. "Ljudi mi dolaze oduševljeni i tvrde da prije nisu željeli električni automobil, ali sad su ponosni vlasnici", zaključuje Bu. "Druge zemlje mogu se ugledati na nas."
.webp){kind=icon}
