.webp){kind=icon}
Otkako su u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) nedavno dana prva odobrenja kripto-ETF-ovima, odnosno fondovima temeljenim na kriptovalutama za trgovanje na burzi, kriptotržište je dobilo ozbiljan zamah. Virtualne valute postaju sve više dio stvarnosti u SAD-u, ali i u Europskoj uniji. Doduše, u zemljama poput Njemačke još uvijek postoje konzervativniji i birokratski složeniji propisi koji usporavaju njihov prodor, pa je tako Binance, najveća svjetska platforma za razmjenu kriptovaluta, povukla zahtjev za dobivanje licence u Njemačkoj.
No gdje je tu Adria regija? Kako kriptovalute prolaze u našem kraju? Koliko su se države u regiji regulatorno pripremile za prodor tržišta digitalne imovine? I što kripto može donijeti regiji?
U razgovoru za Bloomberg Businessweek Adriju Ivan Andrejević iz tvrtke CTB Crypto & Consulting kaže da regija najviše zaostaje po stopi prihvaćanja digitalne imovine. Dok u Europskoj uniji oko šest posto stanovništva koristi kriptovalute, u Srbiji je ta stopa tek u začetku i iznosi samo dva posto.
"Iako postotak usvajanja nije zadovoljavajući, interes za kripto porastao je nakon što je Srbija 2021. bila među prvima u svijetu koja je donijela prilično liberalan Zakon o digitalnoj imovini", kaže Andrejević. Dodaje da se sada čekaju izmjene i dopune tog zakona kako bi digitalna ekonomija mogla još više procvjetati.
Srbija je prva donijela Zakon o digitalnoj imovini. Slovenija i Hrvatska vode po stopi prihvaćanja kriptovaluta među stanovništvom. Ljubljana je najpogodniji europski grad za kriptoplaćanja, a u Kranju je podignut prvi spomenik bitcoinu na svijetu. Slovenija se također smatra poreznom kriptooazom.
No kako sredovječnim menadžerima ili vlasnicima kapitala objasniti što su kriptovalute kada se mnogima čini da je to nešto između kladionice i neke vrste piramidalne štednje, koje se u Srbiji sjećaju po bankama Dafine Milanović i Jezdimira Vasiljevića? Je li kripto zaista suvremena verzija bajke o lakoj zaradi?
Andrejević kaže da je tu zapravo riječ o "sasvim normalnom generacijskom jazu" te da je slična situacija bila kada je došlo do naglog prelaska s gotovine na elektronički način plaćanja. Prema njegovim riječima, već 20 godina živimo u svijetu digitalnog bankarstva, a kripto je samo još jedan proces ubrzanja toga i još jedan korak prema sigurnosti temeljenoj na tehnologiji blockchaina.
"Velika većina kriptovaluta su, slobodno možemo reći, mladi startupi temeljeni na samoj tehnologiji. Kao što u tradicionalnom financijskom sustavu za dionice imamo IPO (engl. initial public offering – inicijalna javna ponuda), tu imamo ICO (engl. initial coin offering – inicijalna ponuda novčića), gdje startup svojim investitorima može izdati određeni broj novčića ili tokena, koje će investirati u razvoj same ideje", objašnjava Andrejević. Dodaje da investitorima uvijek preporučuje da, kako bi najbolje razumjeli investiciju u konkretni token ili kriptovalutu, "moraju razmišljati u smjeru da će to njihov susjed jednog dana koristiti" te da vide kakvom se to tehnologijom bave konkretni startupi na blockchainu. "Investiramo u tu evoluciju tehnologije."
Ivan Andrejević, osnivač grupe Crypto Traders Balkan | Bloomberg Businessweek Adria
I dok je trgovina kriptovalutama i tokenima najsličnija tradicionalnoj trgovini i investiranju u dionice kompanija, Andrejević dodaje da ni najveći kritičari svijeta kriptovaluta, poput Jamieja Dimona iz banke JP Morgan, nisu odoljeli kriptu. Tako je JP Morgan među prvih pet investitora koji su otvorili "banku" u okviru projekta Decentraledland na blockchainu, koji omogućuje da se kriptovalutom mana može investirati, pa čak i kupiti nekretnina.
"U tom su virtualnom svijetu mnogi veliki brendovi, ali je tamo i onaj najveći kritičar postavio svoju banku", ističe taj konzultant za kretanja na kriptotržištu.
Slovenija kao kriptoporezna oaza
Budući da je kriptoposlovanje i dalje povezano s brojnim nepoznanicama u regulativi, ne samo u Adria regiji već i širom svijeta, svaki investitor se, među ostalim, odmah zapita koliki porez mora platiti na dobit ostvarenu trgovinom tokenima i kriptovalutama. I tu postoje drastične razlike. Od toga da su neke europske zemlje već proglašene poreznim oazama za kripto, dok se u nekima dobit na kriptu oporezuje kao da je u pitanju dodatni prihod, tako da stopa oporezivanja doseže i do 50 posto.
U Njemačkoj se kratkoročna dobit od trgovine kriptovalutama, rudarenje, oročavanje ili naplata usluga u kriptu oporezuju tako što svi prihodi ulaze u individualne prihode, koji se u ovisnosti o ukupnom godišnjem bruto iznosu oporezuju stopama koje idu čak do 45 posto za iznose iznad 278 tisuća eura. Doduše, tu je dodatnih 5,5 posto solidarnog poreza za istok Njemačke, što fizičkim osobama praktički polovi ukupne prihode. Oni čiji je prihod manji od 10,9 tisuća eura ne plaćaju porez.
Međutim, Njemačka je svakoga tko kriptovalutu zadrži u svom posjedu duže od godinu dana oslobodila poreza.
Po pitanju poreza na kripto, u svakoj zemlji Adria regije, kao i u Europskoj uniji, na snazi su različita porezna pravila, baš kao što su često različite i regulative. Jedan od prvih ovlaštenih računovođa u Srbiji koji se specijalizirao za kripto Miloš Praštalo objašnjava da, zahvaljujući uredbi MiCA (Markets in Crypto-Assets), na razini Europske unije, Slovenija i Hrvatska regulatorno i u praksi prilično napreduju u tom području, iako je Srbija među prvima u Europi donijela Zakon o digitalnoj imovini.
Miloš Praštalo, osnivač agencije MNP Advisory | Bloomberg Businessweek Adria
Slovenija je jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj nije potrebno plaćati porez na dobit od prodaje kriptovaluta. Primjer: ako ste kupili bitcoin 2019. i prodali ga 2024. čak i za profit od milijun eura, oslobođeni ste plaćanja poreza. No pazite, to vrijedi samo ako investitor ne trguje kriptovalutama. U slučaju da izvrši veliki broj transakcija godišnje, porezna uprava može shvatiti da se radi o obavljanju trgovačkih aktivnosti. U tom slučaju, investitor se oporezuje.
"Nekada se u Srbiji na bitcoine i tokene plaćao veliki porez. To je bio porez na ostale prihode i minimalna stopa bila je 20 posto. Sada se plaća porez od 15 posto na kapitalnu dobit na razliku između nabavne i prodajne vrijednosti, kao kod dionica i vrijednosnica", kaže Praštalo i dodaje da čak i u slučaju gubitaka vrijedi podnijeti poreznu prijavu jer taj gubitak može prenijeti u sljedeće knjigovodstvene godine. Kriptovalute u većini zemalja nisu službeno sredstvo plaćanja, već sredstvo razmjene za fiat novac ili za neko drugo dobro.
U Srbiji su od poreza na kapitalnu dobit oslobođeni oni koji kriptovalute čuvaju više od 10 godina, međutim, postoje inicijative da se to razdoblje, kao u Hrvatskoj, smanji na dvije godine.
Porez na prihode od kripta u Crnoj Gori iznosi 15 posto, dok u Sjevernoj Makedoniji, koja također ima kriptomjenjačnice, ali ne i regulativu, iznosi 10 posto. I u Hrvatskoj je porez na kapitalnu dobit nominalno 10 posto, ali je, ovisno o mjestu prebivališta, povećan za određeni postotak.
Prava kriptoplaćanja samo u Hrvatskoj i Sloveniji
"Zasad u Srbiji nitko nema dozvolu za business-to-consumer kriptoplaćanja", kaže Praštalo. Kada kriptomjenjačnice dobiju tu dozvolu, postavit će, na primjer, u supermarketima svoje uređaje, poput POS terminala, na kojima ćete moći platiti kriptovalutama. No prodavač neće dobivati kriptovalutu, već će se istog trenutka razmijeniti u fiat valutu, ističe Praštalo. To već postoji u Hrvatskoj, gdje dozvolu ima Electrocoin koji se povezao s Konzumovim supermarketima i ostalim maloprodajama, dok u Sloveniji dozvolu ima GoCrypto.
U Srbiji nitko nema dozvolu za business-to-consumer kriptoplaćanja. Kada kriptomjenjačnice dobiju tu dozvolu, postavit će, na primjer, u supermarketima svoje uređaje, poput POS terminala, na kojima ćete moći platiti kriptovalutama. No prodavač neće dobivati kriptovalutu, već će se istog trenutka razmijeniti u fiat valutu, ističe Praštalo. To već postoji u Hrvatskoj, gdje dozvolu ima Electrocoin koji se povezao s Konzumovim supermarketima i ostalim maloprodajama.
Slovenija se nalazi na popisu zemalja pogodnih za kriptoinvesticije, a Ljubljana se proglašava europskim gradom najpogodnijim za korisnike kriptovaluta, budući da u njemu više od 130 kompanija na više od 580 mjesta omogućuje kriptoplaćanja. Teorija je jedno, a praksa drugo. Uglavnom, trgovci kažu da su takva plaćanja rijetka. "Kada cijena bitcoina poraste, pojavi se kupac koji plaća kriptovalutama", rekao nam je trgovac koji prodaje telefone.
U Srbiji licencu za rad trenutačno imaju dvije kriptomjenjačnice – Crypto12 i ECD, dok je prve tokene izdala tvrtka Finspot koja ulagačima u njihov token godišnje isplaćuje fiksnu kamatu.
Za razliku od Srbije, u Bosni i Hercegovini ne postoji specijalna regulativa za virtualne valute ali postoje kriptomjenjačnice, kao što su Balkan Crypto Exchange (BCX) i Adriatic Crypto Exchange (ACX). Kako za Bloomberg Businessweek Adriju kaže operativni direktor ACX-a Nikola Maričić, to što su u BiH pojmovi virtualne valute i pružatelja usluga povezani samo u zakonima o tržištu vrijednosnica i o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma "stvara određenu razinu pravne neizvjesnosti, na kojoj trebamo raditi, te da zajedno razvijamo i tržište i regulativu, ali to građanima ipak omogućuje trgovanje i investiranje na tržištu virtualnih valuta".
Operativni direktor ACX-a Nikola Maričić | Bloomberg Businessweek Adria
"Globalno kriptotržište odlikuje ogromna veličina, popularnost i likvidnost, a taj trend prati i kriptotržište u Bosni i Hercegovini koje je u usponu, s rastućim brojem aktivnih korisnika i generalnim interesom javnosti za blockchain tehnologije", kaže Maričić. U BiH je porez 10 posto i, kako kaže Praštalo, kriptotržište tamo funkcionira kao što je u Srbiji funkcioniralo do usvajanja zakona 2021. godine.
Ukazuje da i Crna Gora ima veliki potencijal, ali i dalje nema regulativu jer donošenje propisa otežavaju česte promjene vlasti. "Crna Gora imala je tzv. Direktorat za blockchain i kriptovalute koji je trebao napraviti regulatorni okvir za digitalnu imovinu. Došlo je do promjene političke situacije i taj direktorat je ukinut, a potencijal je ogroman", kaže. Porez na prihode od kripta u Crnoj Gori iznosi 15 posto, dok u Sjevernoj Makedoniji, koja također ima kriptomjenjačnice, ali ne i regulativu, iznosi 10 posto. I u Hrvatskoj je porez na kapitalnu dobit nominalno 10 posto, ali je ovisno o mjestu prebivališta povećan za određeni postotak.
