Svijet postaje sve zaduženiji i podjeljeniji

Gospodarska priča 2024. koja se čini sve optimističnijom, priča je o svijetu koji ide prema laganom prizemljenju. Nažalost, taj isti svijet postaje sve opasniji, podjeljeniji, zaduženiji i nejednakiji. 

Razlozi su za kratkoročni optimizam jasni. Otporno američko gospodarstvo othrvalo se očekivanjima da će rafal povećanja kamatnih stopa od Federalnih rezervi izazvati recesiju. Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je zapalo u krizu krajem prošle godine, već ponovno raste, a njemački industrijski sektor pokazuje znakove preokreta. Čak i u Kini, opterećenoj dugovima, domaći turisti potrošili su više po putovanju tijekom praznika lunarne Nove godine nego 2019., prvi put od pandemije, a kineske tvornice bruje malo glasnije. 

Ta dinamična priča odrazit će se na očekivane ažurirane prognoze rasta za većinu velikih gospodarstava koje će pružiti Međunarodni monetarni fond (MMF). MMF sad očekuje da će globalno gospodarstvo u ovoj godini narasti 3,2 posto, što je istovjetno prognozma s kraja 2023. godine.

Ipak, ako pogledamo dublje od kolektivnog olakšanja jer kampanja središnjih banaka za suzbijanje inflacije nije iziskivala veće troškove, situacija više ne ulijeva toliko povjerenja. Ono što se nalazi ispod površine je svijet prožet političkim i geopolitičkim rizicima, kao što se može vidjeti prema eskalaciji napetosti između Izraela i Irana – uz gospodarske posljedice koje sve ugrožavaju. 

Svijet kreće u 'rekonfiguraciju'

Carlos Cuerpo, koji je u prosincu preuzeo dužnost španjolskog ministra gospodarstva, smatra da "slika nije tako ružičasta" za globalno gospodarstvo koje sada kreće u veliku "rekonfiguraciju" potaknutu geopolitikom i tehnološkim promjenama. Navodi da je španjolsko gospodarstvo izašlo iz pandemije u dobrom stanju i počelo se baviti dugoročnim strukturnim problemima. No stvari izvan granica Španjolske čine se daleko neizvjesnijima. "Kratkoročno gledano, sigurno gledam s više optimizma na Španjolsku nego na ono što se događa na globalnoj razini, pa čak i na razini EU-a", kaže. 

Ono što zabrinjava tvorce politika poput Cuerpa jest činjenica da rekonfiguracija globalne ekonomije, tijekom koje se zemlje organiziraju u geopolitičke blokove i upravljaju tehnološkim izazovima kao što je umjetna inteligencija, prijeti sporijem ukupnom rastu, a dobici se koncentriraju u rukama nekoliko pobjednika iz bogatog dijela svijeta. U pet godina prije pandemije globalni rast u prosjeku je iznosio respektabilnih 3,4 posto. Međutim, MMF sad upozorava da će stopa ekspanzije u sljedećih pet godina vjerojatno biti najslabija u više od tri desetljeća. 

Bloomberg Economics

Usred oružanih i trgovačkih ratova predvodnici poslovanja i ulagatelji suočavaju se s krajem ere u kojoj su niske prepreke trgovini i pojava nove srednje klase u gospodarstvima u razvoju poticale odluke o ulaganjima. Sad razmišljaju o budućnosti u kojoj proizvodnja i prodaja dolaze s bližih tržišta. Siromašne zemlje pogođene su šokovima od klimatskih promjena, velikim dužničkim opterećenjima koja smanjuju državnu potrošnju i naglim povećanjima cijena hrane, djelomično izazvanima ratom u Ukrajini. Ta kombinacija potiče val migracija koji je uzdrmao politiku u bogatijim zemljama. 

Globalno gospodarstvo trenutačno je "na svojevrsnom idealnom mjestu, ali ne baš solidnom", kaže Maurice Obstfeld. Nekadašnji glavni ekonomist MMF-a i savjetnik američkog predsjednika Baracka Obame sad je zaposlen u Institutu Peterson za međunarodnu ekonomiju. Neke od stvari koje brinu Obstfelda, osim klimatskih promjena, ratova i sve većih geopolitičkih podjela, odnose se na to hoće li nove tehnološke revolucije poput umjetne inteligencije uvećavati imovinske balone koji će na kraju puknuti. 

Čak i na Wall Streetu, gdje je oduševljenje transformativnim mogućnostima umjetne inteligencije dovelo do rasta indeksa S&P 500 za više od osam posto od početka godine, neki su ekonomisti oprezni kad je riječ o široj slici. Analitičari Citigroupa predviđaju anemičan rast globalnog gospodarstva od 2,1 posto ove godine i ostaju pesimistični u pogledu nadolazećih poteškoća zbog niza razdoblja visokih kamatnih stopa.

Ekonomisti HSBC Holdingsa primjećuju da je došlo do porasta svjetske trgovine, ali upozoravaju na to da se "sve to događa u pozadini geopolitičkih sukoba i napetosti koje bi mogli uzrokovati daljnja iznenađenja". Ponovno je izgledna mogućnost da cijena nafte dosegne 100 dolara (92,81 eura) po barelu, a Bloomberg Economics predviđa da bi izravni rat između Izraela i Irana gurnuo svijet u recesiju. 

COVID-19 zustavio gospodarsko približavanje

Jedna zabrinjavajuća tvrdnja koja kruži na međunarodnim skupovima poput onog u Washingtonu jest da je kriza bolesti COVID-19 prijevremeno okončala desetljeća dugu eru gospodarskog približavanja, tijekom koje se jaz između bogatih i siromašnih nacija smanjivao. U 2022. godini 712 milijuna ljudi u svijetu živjelo je u ekstremnom siromaštvu, preživljavajući s manje od 2,15 dolara (dva eura) dnevno, što je 23 milijuna više nego 2019., prema podacima Svjetske banke.  

U razgovoru s osobljem i članovima odbora MMF-a 3. travnja direktorica fonda Kristalina Georgieva izjavila je da je zajednički bruto domaći proizvod 69 zemalja koje su kategorizirane kao zemlje s niskim dohocima sad deset posto manji nego što bi bio bez pandemije te da su njihova gospodarstva sputana troškovima otplate duga koji proždiru državne proračune. "Budući da je rast spor, njihove šanse za sustizanje zapravo su se pogoršale", rekla je Georgieva. "Imate zemlje koje se uistinu suočavaju sa životom ili smrću, gospodarskim i društvenim poteškoćama."

Branko Milanović, bivši dužnosnik Svjetske banke | Bloomberg Adria

Ekonomist Branko Milanović, bivši dužnosnik Svjetske banke koji je stručnjak za globalnu nejednakost, kaže da je prerano za donošenje zaključka o kraju gospodarskog približavanja. Bez obzira na to, uklanjanje nerazmjera između naprednih gospodarstava i onih u razvoju postalo je puno teže, kaže. Uspon Kine zaslužan je za brojne uspjehe na tom polju u proteklih 30 – 40 godina. Sad kad je Kina kategorizirana kao nacija s visokim srednjim dohotkom, kontinuirano poboljšanje tamošnjeg životnog standarda povećava nejednakost u svijetu, tvrdi Milanović. 

Za optimističan pogled na stanje sadašnjeg globalnog gospodarstva, kaže on, potrebno je vjerovati da se ratovi u Gazi i Ukrajini bliže kraju, da su SAD i Kina nadišle međusobnu napetost i da će Rusija postati manje agresivnom na svjetskoj pozornici. Bilo koja od tih bila bi "grandiozna" pretpostavka, kaže Milanović. 

Novi trgovinski ratovi na pomolu

Ako ništa drugo, pokazatelji upućuju na to da se spremaju novi trgovinski ratovi. Peking se služi svim dostupnim sredstvima kako bi podržao proizvodnju i izvoz električnih vozila i solarnih panela te uhvatio korak s vodećom tehnologijom poluvodiča. To je zaprepastilo SAD i druge industrijalizirane zemlje, koje ulažu milijarde dolara u programe usmjerene na smanjenje ovisnosti o Kini. 

"Kina je prevelika da bi izvozom postigla brzi rast", upozorila je američka ministrica financija Janet Yellen tijekom svog posjeta ranije ovog mjeseca. "Ako su politike usmjerene samo na generiranje ponude, a ne i na generiranje potražnje, doći će do prelijevanja na globalnoj razini."

Yellen se barem u javnosti suzdržala od prijetnji u svrhu poticanja promjene ponašanja u Kini. Ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, sljedeći ministar financija možda neće biti tako pristojan. Bivši predsjednik iznio je ideju o nametanju carina od 60 posto na kinesku robu, dovoljno da se učinkovito prekine bilateralna trgovina, prema izračunima koje pruža Bloomberg Economics. 

Europska unija pokrenula je istragu kineskog izvoza električnih vozila, iako tamošnji političari i dalje gunđaju zbog napora Bidenove administracije da poveća proizvodnju plug-in automobila u SAD-u. U Washingtonu također postoji zabrinutost da kineski proizvođači automobila i drugih proizvoda otvaraju tvornice u Meksiku kako bi zaobišli američka ograničenja koja se primjenjuju na proizvode iz Kine. 

Industrijske politike djelomično motivirane povećanim skepticizmom o dobrobitima globalizacije uzele su maha u bogatim zemljama, a to će se vjerojatno odraziti na siromašne nacije, koje su u priličnom broju imale velike koristi od širenja prekograničnih opskrbnih lanaca. Subvencije bogatog dijela svijeta za poticanje ulaganja kod kuće mogle bi značiti manje ulaganja u podsaharsku Afriku i druga mjesta koja se nadaju da će privući proizvodnju i rast.

 Eswar Prasad, stručnjak za trgovinu sa Sveučilišta Cornell i Instituta Brookings | Bloomberg Adria

"Siromašnije i manje razvijene zemlje mogle bi izvisiti u pogledu dobrobiti globalizacije dok se velika gospodarstva okreću sebi i dok se trgovinski i financijski tokovi fragmentiraju i smanjuju u skladu sa sve dubljim geopolitičkim rascjepima", kaže Eswar Prasad, stručnjak za trgovinu sa Sveučilišta Cornell i Instituta Brookings. 

Jedna od glavnih sila koja potiče useljavanje u Europu i SAD  sve je veći jaz između gospodarskih prilika koje se nude u dijelovima podsaharske Afrike, Srednje Amerike i Azije i onih koje su pri ruci stanovnicima najbogatijih svjetskih gospodarstava. "Siromašnim ljudima diljem svijeta postaje sve teže i teže i teže. To će dovesti do imigracije. A to će dovesti do društvenih nemira", rekao je novinarima zamjenik iračkog premijera Fuad Hussein tijekom posjeta Washingtonu 26. ožujka. 

Gomilanje dugova

Vlade, poduzeća i ulagatelji imaju još jednu brigu: ovo je trebala biti godina smanjenja kamata. Umjesto toga, neke središnje banke u naprednim gospodarstvima primjenjuju oprezniji pristup s obzirom na izvješća koja ukazuju na dugotrajne cjenovne pritiske. Na primjer, zbog nedavnog porasta inflacije u SAD-u, neki dužnosnici Federalnih rezervi sugeriraju da bi sa smanjenjem stopa mogli pričekati do sljedeće godine. 

Rezerviranost središnjih banaka imat će posljedice na svijet koji grca u dugovima. Prema MMF-u, neke zemlje s niskim dohotkom troše 13 posto svog BDP-a na troškove otplate duga, odnosno četiri puta više od udjela BDP-a (3,1 posto) koji će ove godine otići na kamate na dug savezne vlade SAD-a. Ujedinjeni narodi procjenjuju da 3,3 milijarde ljudi živi u zemljama u kojima vlade troše više na kamate nego na obrazovanje ili zdravstvo. 

Dug se neprestano gomila. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj predviđa da će ukupni državni dug koji je izdalo samo njezinih 38 bogatih zemalja članica ove godine porasti za dva bilijuna dolara (1,86 bilijun eura) na ukupan rekordni iznos od 56 bilijuna dolara (51,97 bilijuna eura).

"Još uvijek se šlepamo misleći da je sve besplatno i da zato možete sve učiniti u isto vrijeme, a nismo ni svjesni da ćemo morati pristati na neke kompromise", kaže Harold James, povjesničar na Sveučilištu Princeton. 

Harold James, povjesničar na Sveučilištu Princeton | Bloomberg Adria

U nedavnom dokumentu MMF-a tvrdi se da je pojava povezujućih gospodarstava kao što su Meksiko, Maroko i Vijetnam, koja djeluju kao poveznice između supersila, donijela određenu otpornost trgovinskim mrežama. U Hladnom ratu 20. stoljeća nesvrstane su zemlje samo gledale svoja posla. U verziji iz 21. stoljeća vjerojatnije je da će arbitrirati geopolitiku radi gospodarske prednosti i povezivanja blokova, zaključili su istraživači MMF-a. 

Pronalaženje nove ravnoteže

Španjolski ministar gospodarstva Carlos Cuerpo kaže da čak i svijet koji se reorganizira u blokove može nastaviti trgovati i ulagati, sve dok zemlje poput njegove izbjegavaju iskušenja "jednostavnih protekcionističkih perspektiva". On želi proširiti veze s Latinskom Amerikom i konačno zaključiti trgovinski sporazum EU-a sa zemljama bloka MERCOSUR, predvođenima Argentinom i Brazilom. "Moramo nastupiti vrlo strateški u pogledu pozicioniranja kao zemlja ili kontinent."

Međutim, pronalaženje nove ravnoteže moglo bi biti nemoguće ako vlade još žustrije podrže gospodarski nacionalizam. Budući da Trump vodi u anketama pred predsjedničke izbore u SAD-u, a drugi populisti sve više jačaju u Europi, budućnost izgleda nesigurnije i potencijalno kaotičnije te ne daje baš veliku nadu onima koji priželjkuju međunarodni mir.

"Trenutačna geopolitika u kombinaciji s užasnom političkom situacijom u SAD-u ima stvarno zastrašujući potencijal", kaže Anne Krueger, bivša glavna ekonomistica Svjetske banke koja sada radi na Sveučilištu Johns Hopkins.