Žeđ za napojnicama svađa konobare, poreznike i goste

U neuspješnim pokušajima da se nakon završenog studija na Fakultetu političkih nauka u Beogradu zaposli u struci, dvadesettrogodišnji Dragan privremeno rješenje pronašao je u ugostiteljstvu. No, kako kaže, to mu se privremeno rješenje "osladilo", jer kao konobar u popularnim beogradskim restoranima i kafićima uspijeva zaraditi znatno više nego kao pripravnik politologije. Ali ne zbog velike plaće, već zbog mogućnosti da, kaže, "ubije na bakšišu". 

"U dobrim mjesecima uspijem dobiti svotu dvostruko veću od svoje službene plaće, a to je nešto više od 500 eura", kaže Dragan koji želi da njegovo prezime ostane anonimno jer su "porezni inspektori krenuli u lov na naš bakšiš" i ne bi želio izgubiti posao u jednom luksuznom beogradskom restoranu. "No moram reći da nije tako svaki mjesec, jer ima i 'sušnih' mjeseci kada moja dnevna napojnica jedva pokrije cigarete i doručak u pekari. I, naravno, ne bih imao dobar bakšiš da radim u nekom udaljenom kafiću."

Prema njegovim riječima, ako konobari u Srbiji stvarno moraju plaćati porez od 20 posto na napojnice, onda će to većinu njih samo otjerati, barem sezonski, na rad u inozemstvo. 

"Ako nam stvarno uzmu bakšiš, onda se meni i mnogim drugim konobarima više isplati otići u Hrvatsku ili Sloveniju, barem sezonski. Tamo tijekom ljeta mogu dobiti smještaj i hranu, pristojnu plaću i dobru napojnicu od stranih turista. Plus ću imati priliku kupati se u moru", kaže Dragan i dodaje da neki njegovi kolege već uvelike traže angažmane na moru, među ostalim i zbog "lova na bakšiš". 

Jednostavno, novčani iznos koji ljudi dobrovoljno dodaju cijeni određene usluge kao izraz zadovoljstva i nagrade za trud postao je velika tema diljem Europe. Bilo da koristite tursku riječ bakšiš, talijansku manča, njemačku trinkgeld, englesku tip ili riječ slovenskog porijekla napojnica, odnosno napitnina, žeđ za njom nikad nije bila veća. I to ne samo žeđ konobara, frizera ili taksista već i vlasnika ugostiteljskih objekata, poreznih inspektora, IT developera aplikacija za bezgotovinsko plaćanje, pa čak i gostiju. 

Posljednjih se godina od Skandinavije do Adria regije razbuktala rasprava o tome ima li država pravo oporezivati napojnice, je li napojnica isto što i service charge iskazan na fiskalnom računu te mogu li ugostitelji prisiliti gosta da plati napojnicu pri plaćanju bankovnom karticom. 

Od kartica i aplikacija do provizija i poreza 

Upravo je značajan porast bezgotovinskih plaćanja nakon pandemije doveo do toga da konobari dobivaju sve manje napojnica u gotovini, pa ne mogu izbjeći prijavljivanje tog novca poreznoj upravi kao prihoda, kao što su prije tradicionalno izbjegavali. U većini europskih zemalja, pa tako i u Adria regiji, taj dodatni prihod uglavnom se računa kao dio plaće, pa na njega treba platiti porez, a u mnogim zemljama i doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Čak i u zemljama u kojima nije bilo jasno po kojoj se stopi oporezuju napojnice, do svojevrsnog pojašnjenja došlo se upravo zbog bezgotovinskog plaćanja. 

"Nevjerojatno je kako je lov na napojnice počeo u slično ili isto vrijeme u mnogim zemljama", kaže za Bloomberg Businessweek Adria Milan Trbojević, porezni savjetnik i osnivač računovodstvene agencije Knjiški moljac. 

Ističe da je u Srbiji jedna tvrtka za razvoj aplikacija za bezgotovinsko plaćanje usluga i napojnica u ugostiteljstvu od nadležnog ministarstva zatražila mišljenje o oporezivanju napojnica te da je tek tada Ministarstvo financija u svom biltenu objavilo da se napojnice svrstavaju u kategoriju drugog dohotka te da se, prema Zakonu o porezu na dohodak građana, oporezuju po stopi od 20 posto. Kad se tome doda da tvrtka, čija je aplikacija, za svoje usluge naplaćuje proviziju od 15 posto od iznosa napojnice, ugostiteljima je ova digitalna napojnica znatno smanjena. 

"Ali problem nije samo u tome što vam uzmu toliki novac nego i u tome što bi po pravilima tvrtka koja upravlja aplikacijom trebala potpisati nekakav ugovor s tim konobarima. A srbijanski Zakon o radu nalaže da to mora biti na papiru", ističe Trbojević i dodaje da bi to značilo da bi tvrtka u čijem je vlasništvu aplikacija morala zaposliti dodatni kadar koji bi vodio administraciju za nekoliko stotina konobara. "Vjerujem da i u Ministarstvu znaju da je sve ovo neprimjenjivo, ali nisu mogli donijeti drugačije mišljenje jer zakon propisuje pravila za prihode 'iz svih izvora', a to vrijedi i za napojnice."

Bloomberg Businessweek Adria

Ovaj računovođa ističe kako ne čudi što mnogi konobari tada pokušavaju izbjeći porez i proviziju na način da gost karticom bezgotovinski plati cjelokupni iznos usluge i napojnicu, a onda oni iznos napojnice uzmu iz blagajne u gotovini, kako bi na kraju dana knjigovodstveno sve bilo u redu. 

No, time ugostitelji u Srbiji riskiraju puno veće kazne poreznih inspektora, koji, ako pronađu višak u blagajni, mogu novčano kazniti, pa čak i zatvoriti restoran ili kafić. 

"Ako porezni inspektori kontroliraju, uvijek pronađu višak novca u džepovima konobara, jer se pod blagajnom sada podrazumijeva sav novac koji se nalazi u džepovima konobara, novčanicima i ladicama u restoranu", ističe za Bloomberg Businessweek Adriju Georgi Genov, predsjednik Poslovnog udruženja hotelijerstva i ugostiteljstva HORES, dodajući da učestalost ovih kazni praktički ovisi samo o učestalosti inspekcijskih kontrola. "Zato od 2018. godine predlažemo da se davanje napojnica jasno uredi zakonom. Nažalost, još uvijek nema volje Vlade Srbije da se ovaj problem riješi. Ponovno ćemo tražiti da prihvate naš prijedlog."

Posljednjih godina u javnosti je kružilo nekoliko prijedloga, među kojima je i da se porez na napojnicu ograniči tako da se napojnica ne oporezuje ako iznosi do 10 posto vrijednosti usluge, kao i da se evidentira na fiskalnom računu. Prema Genovljevim riječima, sav prihod od napojnica iznad zakonom neoporezivog limita oporezivao bi se kao i ostali prihodi, kako bi se izbjegao rizik od zlouporaba. 

"Naš zahtjev je da se sve riješi kao u Hrvatskoj, gdje je utvrđen godišnji neoporezivi limit dohotka od napojnica po zaposlenom. A aplikacija nije sustavno rješenje, već alat kojim se može bezgotovinski naplatiti napojnica", kaže Gonev i dodaje da je kod aplikacije sporno i to koliko napojnica ide direktno na konobarov račun jer se postavlja pitanje "gdje su ostali budući da su radnici u kuhinji, barmeni i drugi također odgovorni za kvalitetu pružene usluge". 

Nova pravila u Hrvatskoj 

I Udruženje konobara i barmena Srbije ističe da je njihov zahtjev da se riješi pitanje napojnica, kao i da je "20 posto poreza mnogo". 

"Reguliranje bakšiša je jedini način da sačuvamo radnike. Inače, svi odoše", kažu u udruzi. 

Njihovi kolege iz Udruge konobara i barmena Hrvatske godinama su od vlasti zahtijevali isto i prošle godine je postignuto rješenje, čime je Hrvatska postala prva zemlja u Adria regiji koja je uvela poseban porezni tretman za napojnice i neoporezivi iznos.  

Do 1. siječnja ove godine u Hrvatskoj se prihod od napojnica tretirao kao i u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji ili Bosni i Hercegovini. Ako se napojnica plaćala bezgotovinski, onda se na nju nije plaćao porez na dodanu vrijednost (PDV), već se oporezivala kao plaća, što znači da se na nju plaćao porez na dohodak te doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Drugim riječima, za 10 eura manče konobari su na svoj račun dobili tek četiri eura. S druge strane, napojnice davane u gotovini završavale su u džepovima konobara, a da država u njih nije zavukla svoje prste. 

Porezna reforma, koja je stupila na snagu ove godine, omogućila je, ne samo konobarima već i frizerima, kozmetičarima, vozačima i svim drugim profesijama koje primaju napojnice u gotovini ili bezgotovinski, da im godišnje napojnice u ukupnom iznosu do 3360 eura budu neoporezive. Na sve napojnice iznad tog godišnjeg iznosa plaća se porez na dohodak od 20 posto, ali se ne plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. 

Prema novim pravilima, ugostitelji u Hrvatskoj moraju fiskalizirati primljenu napojnicu u gotovini u roku od 48 sati od izdavanja inicijalnog računa prijavom putem elektroničkog naplatnog uređaja uz prilaganje fiskalnog računa. Ova birokracija stvara poteškoće iako ugostitelji uglavnom pozdravljaju ovu poreznu reformu. 

"S obzirom na to da se evidencija vodi odmah po izdavanju računa, objektima koji često imaju pojačan promet u večernjim satima je to veliki izazov, rekla je Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) koje je uz udruge inzistiralo na sustavnom rješenju napojnica. 

Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti u HGK | HGK

Prvi podaci Porezne uprave Hrvatske pokazuju da novi sustav još nije zaživio. Naime, objavljeno je da je u prva tri mjeseca zabilježeno tek manje od jedan posto fiskaliziranih napojnica na račune plaćene u restoranima i kafićima. Poznavatelji prilika ističu da je to nevjerojatno malo te da očito konobari i ugostitelji nisu prijavili sve napojnice. 

Barmeni i vlasnici restorana izbjegavaju javno komentirati ovaj podatak, no u neslužbenim razgovorima ukazuju na previsoke bankovne provizije za kartično plaćanje, kao i da je neoporezivi godišnji limit od 3360 eura po zaposleniku prenizak za, primjerice, restorane na dubrovačkom Stradunu gdje će tamošnji konobari tu granicu sigurno prijeći već sredinom ljeta. 

I dok se nameće pitanje hoće li inspektori krenuti u masovni lov na konobare i njihove nefiskalizirane napojnice, Tabak ističe da bezgotovinska naplata napojnica donosi brojne novitete te zahtijeva prilagodbe i fazu uhodavanja. 

"Nažalost, danas još uvijek ima ugostitelja koji zaziru od kartičnog plaćanja. Razlozi su različiti, od loše internetske veze, nepovoljne provizije do činjenice da do sada nisu mogli dobiti napojnicu", napominje Tabak i dodaje da ovo strukovno udruženje planira kampanju o prednostima i mehanizmima bezgotovinskog plaćanja napojnica, ali i razgovore s bankama i kartičarskim kućama u nastojanju da se smanji dio provizije za prikupljanje napojnica. "Želimo svima u sektoru olakšati implementaciju i ne želimo da nam se ponovi nedavni primjer iz Rumunjske, gdje je uvođenje napojnica putem kartičnog plaćanja, bez ikakve edukacije, rezultiralo odbijanjem obavljanja takvih transakcija uopće."

A kako je u Rumunjskoj, Bugarskoj, Italiji... 

U zemljama Adria regije vlasti već godinama nastoje poboljšati punjenje državne blagajne oporezivanjem napojnica. U Rumunjskoj se o tome prvi put razgovaralo početkom 2015., kada je vlada donijela hitnu uredbu kojom su prisilila kompanije da registriraju napojnice na posebnom fiskalnom računu i na njih plaćaju porez od 16 posto. Ali, samo nekoliko tjedana kasnije Vlada je ukinula tu mjeru, među ostalim i zbog nespremnosti porezne uprave da kontrolira te prihode. 

Četiri godine kasnije, vlada u Bukureštu ponovno je planirala uvesti poseban porez na napojnice od 10 posto umjesto oporezivanja svake napojnice plaćene karticom kao dijela zarade, što je iznosilo gotovo 60 posto. Tek u trećem pokušaju, 2023. godine, ovaj je porez uveden u Rumunjskoj s očekivanjem da će znatno povećati godišnji prihod državne blagajne, jer se procjenjuje da su zaposlenici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu u Rumunjskoj na ruke godišnje dobivali napojnice u ukupnom iznosu i do 304 milijuna eura. Novim zakonom propisano je da napojnica ne smije biti veća od 15 posto računa za uslugu, pri čemu mora biti izražena unutar fiskalnog računa, bez obzira na to je li plaćena karticom ili gotovinom. 

Deposit Photos

Sa sličnim prijedlogom izašla je prošle jeseni aktualna bugarska vlada želeći oporezovati napojnice s 10 posto i time nadoknaditi manjak u blagajni koji je nastao kada je u vrijeme pandemije koronavirusa smanjila PDV za ugostiteljstvo na samo devet posto. Međutim, nadjačao je otpor ove grane gospodarstva koja godišnje ima oko 2,3 milijarde eura prometa. 

Osim konobara, taksista, frizera te udruga ugostitelja i hotelijera, među protivnicima poreza na napojnice našli su se i neki ekonomisti. Profesor ekonomije na Sveučilištu u Sofiji Krasen Stančev izjavio je za bugarske medije da su napojnice dar mušterije konobaru, da ne podliježu porezu i da ih je najbolje plaćati u gotovini. Unatoč inzistiranju premijera Nikolaja Denkova, parlamentarni Odbor za proračunska pitanja odbio je prijedlog da Bugarska uvede "danak na bakšiš". 

Italija je od 1. siječnja 2023. uvela porez od pet posto na sve primljene napojnice u sektoru ugostiteljstva i turizma, čime su vlasti pokušale izaći u susret ugostiteljima među kojima je zavladala panika da će ostati bez velikog broja zaposlenih jer je Vrhovni sud Italije 2021. odlučio da se napojnice moraju oporezivati ​​kao da su dio plaće. Presuda suda uslijedila je nakon što se jedan zaposlenik luksuznog hotela na Costa Smeraldi na Sardiniji žalio da ga je porezna uprava optužila za utaju poreza jer nije prijavio napojnice u ukupnom iznosu od nevjerojatnih 83.650 eura kao prihod u 2007. godini. 

Nasuprot tome, na sjeveru Europe vlasti uglavnom ne odustaju od potpunog oporezivanja napojnica, koje su uglavnom već fiskalizirane jer je udio bezgotovinskog plaćanja ogroman. No, u Švedskoj je konobarima u svojevrsnu pomoć priskočila aplikacija za bezgotovinsko plaćanje Kasscentralen koja je modificirana tako da se kod plaćanja karticom od gosta praktički traži da odluči hoće li dati 5, 10 ili 15 posto napojnice. Ova promjena u funkciji naplatnog terminala utjecala je na povećanje iznosa napojnica u Švedskoj za čak šest puta, što je razveselilo konobare, državu i Kassencentralen. Na društvenim mrežama samo se pojedini gosti bune i ističu da "nismo mi Amerika" i da "u Švedskoj postoje kolektivni ugovori" te da konobari "žive od plaće, a ne od napojnica". 

Adria regija još je daleko od Švedske, ali kako ističe računovođa Trbojević, sve zemlje čim vide da imaju mogućnost ubirati poreze, naravno da će to i učiniti. 

"Čini mi se da je lov (država u Adria regiji) na napojnice unaprijed izgubljena bitka", kaže i dodaje da poreznici teško mogu kontrolirati mnoge propise pa je sve utemeljeno na strahu. "Malo njih će uhvatiti, ali one koje uhvate strogo će kazniti za primjer drugima."

Prema riječima konobara Dragana iz Beograda, za većinu konobara "gotovina će ostati kralj dobre napojnice".