.webp){kind=icon}
Opet se mnogo govori o državnom dugu, što vraća sjećanja na 2013. godinu, kad su države iz tzv. skupine PIIGS bile na rubu bankrota, a najviše pogođena bila je Grčka. Tada je tu državu bogate povijesti napustilo pola milijuna ljudi. Otišli su trbuhom za kruhom. Kakav je ondje život danas?
"Hvala Bogu da smo ostali u Europskoj uniji (EU)", komentira razdoblje kad je Grčka bila na rubu bankrota 35-godišnja Anastasia Vezyroglou. Sreli smo je u Ateni, ali inače živi u Solunu, gdje se bavi poljoprivredom. Na svojem obiteljskom gospodarstvu uzgaja pamuk, kukuruz, suncokrete, plavu djetelinu, bademe i ciklu. Nekih je usjeva zbog rata u Ukrajini prošle godine nedostajalo, napominje.
"Imala sam dobru godinu", zadovoljno se smiješi Anastasia, koja je, uz obiteljski posao, uspješna mlada poduzetnica.
Život u Grčkoj danas je posve drukčiji nego prije deset godina. "Gotovo smo već preboljeli krizu. Stanje više nije loše kao nekad. Prije više godina mnogi moji poznanici otišli su iz Grčke na rad u inozemstvo, uglavnom u Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, jer ovdje nije bilo poslovnih prilika. Sad se vraćaju", kaže Anastasia.
Na atenskom trgu Sintagma, gdje je prije više od deset godina bilo središte pobune Grka protiv mjera štednje zloglasne "trojke", sada se vikendima okupljaju mladi ulični glazbenici i od turista, koji u proljetnim mjesecima šeću među suvenirnicama, pokušavaju zaraditi poneki euro. Dok se o trojki prije deset godina mnogo govorilo, danas više nema govora o tome.
Trojka je tada bio zajednički naziv za tri međunarodne ustanove koje su nastojale riješiti financijske poteškoće europskih država – Europsku središnju banku (ECB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Europsku komisiju. Najviše su poteškoća imale države iz tzv. skupine PIIGS – Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska.
Prošlo je 15 godina od zadnje financijsko-ekonomske krize koja je buknula 2008. i veći dio svijeta gurnula u recesiju. Grčka je od 2009. godine preživjela dužničku krizu, mjere štednje i pandemiju, a sad se s ostatkom Europe nosi s posljedicama rata u Ukrajini i šire energetske krize. Iako trenutačne i nedavne krize otežavaju oporavak gospodarstva i javnih financija, Grke ohrabruje optimizam i mišljenje da je Grčka usprkos svemu na putu prema boljoj budućnosti.
Prošlo je pet godina otkako je država uspješno stupila iz posljednjeg, trećeg programa financijske pomoći i mjera štednje koje su zahtijevali Europska komisija, ECB i MMF. Te su mjere grčko gospodarstvo na više godina gurnule u recesiju, što je sa sobom donijelo porast nezaposlenosti i beskućništva, pa je u napuštenim atenskim zgradama sve više ljudi skvotiralo. Prema podacima Eurostata, 2016. godine trećina Grka živjela je u siromaštvu.
"Grčka se u zadnje tri godine, usred pandemije i rata, i financijski i općenito izrazito oporavila. Prihvaćamo dogovor s EU-om u vezi s potporom za naše programe, za koje dobivamo novac i sredstva za oporavak. Grčka je ostvarila napredak u svim industrijama", rekla nam je grčka zastupnica u Europskom parlamentu Eliza Vozemberg.
Brojke su manje optimistične
Iako su nam sugovornici optimistični, grčko je gospodarstvo još uvijek značajno opterećeno. Pokazatelji koji su početkom globalne financijske krize 2008. godine najviše zabrinjavali trojku još se nisu vratili na pretkrizne razine ili su se čak pogoršali.
I 14 godina nakon početka dužničke krize, grčki je javni dug na visokih 180 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U 2009. i 2010. godini dug je iznosio više od 120 posto BDP-a, što je dvostruko više od europske granice od 60 posto, prema Paktu o stabilnosti i rastu. Grčka je i danas najzaduženija država EU-a, a slijedi je Italija s gotovo 150-postotnim javnim dugom. Na globalnoj je razini prvi Japan s dugom od više od 260 posto BDP-a.
Javni dug se zbog globalne financijske krize u više europskih država povećao, zbog čega su trebale spašavati svoje financijske sektore. U Grčkoj je dug u udjelu BDP-a bio najveći, zbog čega je država imala i izražen proračunski deficit. Još je 2004. tadašnja grčka vlada priznala kako je prilikom prelaska na euro 2001. navela niže razine deficita od stvarnih. To se ponovilo 2010. godine, kad su Grci izvijestili o deficitu od 3,7 posto BDP-a, dok je europski statistički ured Eurostat tu brojku ispravio naviše, najprije na 12,7, a kasnije na 13,6 posto.
Državne obveznice su nakon tih podataka oštro pale, što je Grčkoj uzrokovalo visoke troškove zaduživanja, tako da je teško dolazila do dodatnih sredstava za otplatu starih dugova. Osim toga, kao članica eurozone, Grčka nije mogla regulirati vlastitu monetarnu politiku jer ju je određivao ECB.
Grčka je između 2010. i 2015. godine primila tri paketa financijske pomoći (eng. bailout) ukupne vrijednosti više od 300 milijardi eura, a 2018. zaključila je i posljednji program mjera štednje, kojim je nastojala zakrpati rupu u proračunu.
Porast javnog duga u udjelu BDP-a nakon krize prvenstveno je posljedica pada grčkog BDP-a u tom razdoblju. Još je 2022. godine BDP bio približno 25 posto niži od pretkrizne razine. Kriza je bila gora od očekivane – BDP se od 2009. do 2012. godine snizio za 17 posto, umjesto prognoziranih 5,5 posto, a stopa nezaposlenosti bila je 25-postotna umjesto očekivanih 15 posto. Trenutačno je stopa nezaposlenosti u Grčkoj viša od 11 posto, što je približno dvostruko više
od europskog prosjeka.
Čak se i godinama nakon gospodarske agonije na brojnim Grcima može vidjeti stoički stav po pitanju stanja u državi – ili barem za turiste stave umirujuću masku.
Možda ih antičke zgrade podsjećaju na dugovječnost grčke kulture. "Vrlo nova zgrada, stara je samo dvije tisuće godina", rekao nam je atenski taksist mašući rukom naslonjenom na otvoreni prozor prema antičkom panatenejskom stadionu
Kallimarmaro, pored kojeg smo prošli na putu u centar.
Kriza kao prilika
Prošle smo godine, za vrijeme visokih cijena plina i rata u Ukrajini, često slušali o tome kako je kriza prilika za napredak, odnosno da energetsku krizu možemo iskoristiti za zelenu tranziciju. Međutim, Grci su prilike prethodne krize, pandemije koronavirusa, počeli koristiti za oporavak gospodarstva. Naime, EU je za države članice u okviru programa NextGenerationEU namijenio više od 800 milijardi eura povratnih i nepovratnih sredstava, pored čega je Grčka primala kohezijska sredstva. U 2022. godini je u okviru kohezijskog programa primila 1,6 milijardi eura za klimatsku i energetsku tranziciju.
Grčki plan oporavka i otpornosti, koji je Europska komisija odobrila u lipnju 2021. godine, Grčkoj dodjeljuje 17,8 milijardi eura subvencija i 12,7 milijardi eura zajmova za provedbu 106 investicija i 68 reformi na području zelene tranzicije i digitalizacije. Europski mehanizam predviđa završetak programa do kolovoza 2026. i povećanje grčkog BDP-a za između 2,1 i 3,3 posto te otvaranje 62 tisuće novih radnih mjesta.
Ciljevi plana su: poticanje dekarbonizacije grčkog gospodarstva, modernizacija i digitalizacija javne uprave, promidžba inovacija, primjena digitalne tehnologije i otpornost ključnih gospodarskih sektora te nadogradnja zdravstva, obrazovanja i dioničkog tržišta, pojašnjavaju u Europskoj komisiji.
Europska sredstva očito su se još prošle godine isplatila. Britanski časopis The Economist je Grčku zbog visoke stope rasta, niske inflacije, padajućeg omjera duga i BDP-a te poboljšanog burzovnog tržišta u prosincu proglasio najboljim gospodarstvom među 34 članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u 2022. godini. "Izrazito nas
veseli što naši napori i reforme imaju stvarni učinak. Raduje nas 2023. godina", objavio je na Twitteru grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.
Povratak kući
Anastasia Vezyroglou spominje kako ima više razloga za poboljšanje života desetljeće nakon krize. Naime, nakon promjene vlasti, vladajuća stranka desnog centra Nova demokracija (Néa Dimokratía) uspjela je otvoriti više radnih mjesta. Nova demokracija je vlast preuzela na izborima u srpnju 2019. godine, gdje je porazila vladajuću Syrizu. Vlada premijera Mitsotakisa je 2020. godine, između ostalog, uvela program subvencija za plaće nazvan ReBrain Greece, čime su pokušali vratiti obrazovane mlade ljude. Zemlju je za vrijeme krize napustilo gotovo pola milijuna ljudi.
Solunjanka Anastasia Vezyroglou | Bloomberg Businessweek Adria
Parlamentarni izbori u Grčkoj najavljeni su za 31. svibnja. Izgledi za budućnost, prema mišljenju eurozastupnice Vozemberg, ovise o njihovu ishodu. "Ako vlada ostane, svi će se programi nastaviti. U suprotnom u to ne bih bila toliko sigurna", pojašnjava pa dodaje kako to ne govori samo zato što je i sama članica vladajuće stranke.
"Prije nekoliko godina plaćali smo vrlo visoke poreze, više od polovice svojih prihoda. Sada plaćamo znatno manje, odnosno normalne poreze", dodaje Vezyroglou.
Neko je vrijeme, osobito oko 2015. godine, situacija bila nesigurna. Ljudi su na referendumu odbili treći paket pomoći koji je predviđao stroge mjere štednje, a vlada je pod vodstvom Syrize i premijera Alexisa Tsiprasa razmatrala istup iz eurozone i povratak grčkoj drahmi. Ljudi su gotovo svaki dan na ulicama prosvjedovali protiv trojke i mjera štednje.
Tada su neki čak špekulirali da bi euro mogao propasti. Pregovori na kojima je Syriza napokon prihvatila uvjete trojke su, između ostaloga, među europske političke zvijezde lansirali tadašnjega grčkog ministra financija Janisa Varoufakisa.
Europska parlamentarka Vozemberg napominje kako je i drugdje u Europi aktualno pitanje o budućnosti mladih jer nova generacija nije baš naslijedila "čaroban svijet". No čak je i ona kao politička predstavnica optimistična. "Moramo se potruditi i poticati mlade koji trenutačno nisu toliko optimistični. Njihova je narav optimistična, ali su im planovi za
budućnost trenutačno malo sivi", kaže.
"Nakon dugo vremena, mladi vjeruju da u Grčoj imaju budućnost", zaključuje naša mlada sugovornica Anastasia.
GRČKA DUŽNIČKA KRIZA (1981.–2018.)
Priredili smo pregled najznačajnijih događaja koji su uzrokovali i obilježili dužničku krizu u Grčkoj.
1981.: GRČKA SE PRIDRUŽUJE EUROPSKOJ EKONOMSKOJ ZAJEDNICI
Grčka postaje deseta članica Europske ekonomske zajednice, ustanovljene Rimskim ugovorom iz 1957. godine kao prostor slobodne trgovine. Radilo se o dijelu tržišta koje je prethodilo Europskoj uniji (EU).
1992.: OSNIVA SE EUROPSKA UNIJA I UVODI NOVA VALUTA
Dvanaest država članica Europske ekonomske zajednice potpisuje Ugovor iz Maastrichta i osniva EU. Osim zajedničke vanjske politike i pravosudne suradnje, ugovor uvodi ekonomsku i monetarnu uniju (EMU) koja postavlja temelje za uvođenje eura. Euro je 1999. uveden kao obračunska valuta u 11 članica EU-a. Novčanice i kovanice eura kreću u optjecaj tri godine kasnije. Grčka ima teškoće i ne može uvesti euro jer ne ispunjava fiskalne kriterije: inflaciju nižu od 1,5 posto, proračunski deficit niži od tri posto i dug u bruto domaćem proizvodu (BDP) manji od 60 posto.
Bloomberg Businessweek Adria
2001.: GRČKA SE PRIDRUŽUJE EUROZONI
Grčka ipak usvaja euro. Međutim, prilikom ulaska u eurozonu prilaže netočne i nepotpune proračunske podatke – proračunski deficit joj je znatno viši od tri posto, a stopa duga prelazi 100 posto BDP-a.
Depositphotos
2004.: OLIMPIJSKE IGRE I FISKALNI NADZOR
Grčka organizira ljetne Olimpijske igre 2004. godine, a one koštaju više od devet milijardi eura. To dovodi do daljnjih poteškoća – rasta deficita na 6,1 posto i udjela duga u BDP-u na 110,6 posto. Neodržive financije Europsku komisiju tjeraju na uvođenje fiskalnog nadzora nad državom 2005. godine.
2007.: POČETAK SVJETSKE FINANCIJSKE KRIZE
Kriza u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) prelazi u svjetsku financijsko-gospodarsku i
kreditnu krizu koja traje sve do 2009. godine. Troškovi zaduživanja rastu, pa financiranje
presušuje, Grčka više ne može otplaćivati svoj rastući dug.
2009.: ISTINA O GRČKOM PRORAČUNU
Vođa socijalističke stranke Pasok Georgios Papandreouosvaja državne izbore i postaje premijer. Proračunski deficit raste na 15,4 posto. Troškovi zaduživanja Grčke znatno rastu.
2010.: PRVA POMOĆ GRČKOJ
Kako bi izbjegli bankrot, Međunarodni monetarni fond (MMF) i EU odlučuju Grčkoj osigurati 110 milijardi eura pozajmica. Grčka se obvezuje na mjere štednje, uključujući smanjenje potrošnje i povećanje poreza za 30 milijardi eura. Europska središnja banka (ECB) pokreće program otkupa obveznica opterećenih zemalja poput Grčke na sekundarnom tržištu, kako bi se osnažila njihova tržišna sigurnost i spriječilo daljnje širenje državnog duga po cijeloj eurozoni. Financijski ministri dogovaraju se za paket pomoći vrijedan 750 milijardi eura.
2011.: GRČKI REFERENDUM O POMOĆI
Grci prosvjeduju zbog mjera štednje. Premijer Papandreou (na slici lijevo) prisiljen je na
ostavku, a ekonomist Loukas Papademos imenovan je na čelo vlade jedinstva s nalogom daljnjeg provođenja mjera štednje i strukturnih reformi.
Bloomberg Businessweek Adria
2012.: NOVI PAKET POMOĆI GRČKOJ
VELJAČA: Ministri financija Grčkoj odobravaju drugi paket pomoći EU-a i MMF-a vrijedan
130 milijardi eura. Dogovor uključuje 53,5-postotan otpis duga (eng. haircut) za privatne vlasnike grčkih obveznica. Grčka zauzvrat do 2020. godine svoj udio duga u BDP-u treba sniziti sa 160 na 120,5 posto. Radi se o najvećem takvom prestrukturiranju duga u povijesti.
OŽUJAK: EU prihvaća fiskalni pakt Svih 25 članica EU-a, osim Ujedinjenog Kraljevstva i Češke, zahtijeva strožu proračunsku disciplinu u EU-u.
RUJAN: ECB predstavlja neograničen plan otkupa obveznica
Predsjednik ECB-a Mario Draghi najavljuje program za otkup državnih obveznica opterećenih država eurozone na sekundarnom tržištu. Čuvena izjava da će ECB "za očuvanje eura učiniti sve što je potrebno" trebala bi smiriti tržišta. ECB uspijeva sniziti troškove zaduživanja perifernih država.
STUDENI: Eurozona revidira grčki paket pomoći
Ministri financija eurozone i MMF dogovaraju izmijenjen plan pomoći Grčkoj koji predviđa da će država udio duga u BDP-u do 2020. sniziti na 124 umjesto na 120 posto, a do 2022. na manje od 110 posto.
2013.: GRČKI PARLAMENT RATIFICIRA MJERE ŠTEDNJE
Grčki parlament odobrava nove nepopularne mjere štednje. One uključuju otpuštanje gotovo 25 tisuća javnih službenika, snižavanje plaća, porezne reforme i druge proračunske rezove. Ratifikacija otvara vrata novoj tranši mjera pomoći vrijednih gotovo sedam milijardi eura. Ljudi na ulicama prosvjeduju.
Bloomberg Businessweek Adria
2014.: GRČKA SE VRAĆA NA MEĐUNARODNO OBVEZNIČKO TRŽIŠTE
Grčka se prvim izdanjem obveznica nakon četiri godine vraća na međunarodno financijsko tržište. Vlada petogodišnjim obveznicama prikuplja tri milijarde eura s prinosom manjim od pet posto.
2015.: GODINA PREOKRETA
SIJEČANJ: ECB najavljuje kvantitativno popuštanje
ECB suočen deflacijom i gospodarskom stagnacijom u eurozoni radi poticanja inflacije i rasta najavljuje program kvantitativnog popuštanja vrijedan 1,1 bilijun eura. ECB u okviru tog programa svaki mjesec otkupljuje 60 milijardi eura financijskih sredstava, uključujući državne obveznice. Prema ECB-ovim pravilima, grčke obveznice nisu prihvatljive.
Ljevičarska stranka koja se protivi štednji Syriza pobjeđuje prijevremene izbore. Premijer Alexis Tsipras najavljuje ponovne pregovore o uvjetima pomoći, otpisu duga i obnovi javne potrošnje.
Bloomberg Businessweek Adria
LIPANJ: Istječe grčki paket pomoći
Grčka vlada kasni s plaćanjem 1,6 milijardi eura MMF-u. Time postaje prva razvijena zemlja koja nije ispunila obveze prema MMF-u. Kako bi se spriječio odljev depozita (eng. bank run), bankovne isplate ograničene su na 60 eura na dan.
KOLOVOZ: Odobren treći paket pomoći
Vjerovnici EU-a u zamjenu za 86 milijardi eura pomoći, koja bi trebala biti razdijeljena do 2018. godine, od Grčke zahtijevaju poreznu reformu, smanjenje javne potrošnje, privatizaciju državne imovine i reformu radnog zakonodavstva.
Bloomberg Businessweek Adria
2017.: GRČKI VJEROVNICI PREPIRU SE OKO OTPISA DUGA
Kako bi spriječili krizu koja bi mogla ugroziti program pomoći vrijedan 86 milijardi eura, predstavnici EU-a pristaju na blaži proračunski cilj, ali odbijaju bilo kakav otpis duga.
2018.: GRČKA IZLAZI IZ POSLJEDNJEG PROGRAMA POMOĆI
Grčka prima posljednji zajam od europskih vjerovnika, čime završava program pomoći započet 2015. godine. Grčka EU-u i MMF-u duguje gotovo 290 milijardi eura. Dug iznosi 180 posto BDP-a. Grčka se radi financiranja tog duga obvezuje na proračunski suficit do 2060. godine, prihvaća daljnji financijski nadzor EU-a i uvodi dodatne mjere štednje.
