U emisiji Zoom In razgovarali smo o tome kako festivali postaju ključni pokretači ekonomije i aduti regionalnog razvoja. U fokusu su nam, između ostalog, bila dva istaknuta događaja: Sarajevo Film Festival (SFF), Dubrovačke ljetne igre, ali i generalno festivali i organizacija festivala u Srbiji.
Sarajevo Film Festival, osnovan 1995. godine, izrastao je u centar filmske industrije u regiji, privlačeći svjetske filmske stvaraoce i posjetitelje u Bosnu i Hercegovinu svakog ljeta. Osim što promovira kulturu i umjetnost, SFF je postao ključni generator ekonomske aktivnosti kroz turizam, ugostiteljstvo i infrastrukturne investicije.
Dubrovačke ljetne igre, tradicionalno održavane u predivnom Starom gradu Dubrovniku, predstavljaju simbol kulturnog naslijeđa Hrvatske.
Ovaj festival ne samo da privlači međunarodne umjetnike i publiku, već je ključan i za lokalnu ekonomiju, potičući turizam i trgovinu te promovirajući Dubrovnik kao svjetsku destinaciju.
U emisiji smo istražili kako ovi festivali ne samo da obogaćuju kulturnu scenu regije, već imaju i značajan utjecaj na ekonomiju, potičući zapošljavanje, investicije i promociju lokalnih poduzetničkih inicijativa.
Gostujući u emisiji, Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala, objasnio je značaj SFF-a, ali i drugih velikih festivala u regiji, kao značajnih pokretača ekonomije regije.
Bloomberg Adria
"Festivali kao ekonomski pokretači, ako gledamo šire okvire, nisu lideri na tržištu, ali ja smatram da je njihov simbolički značaj za ovakvu jednu regiju kakva mi jesmo, izuzetno bitan. Dakle, nečim što je kreativna ekonimija, ekonomija budućnosti na neki način, društveni događaji i događaji od kulturnog značaja prepoznaju se i kao generatori ekonomske i dodatne vrijednosti. Po tome vjerujem da jesu lideri, jer tu govorimo i o eknomiji znanja. A u regiji kao što je naša, kojoj to nije glavna karakteristika, to je od ogromnog značaja", kazao je Marjanović.
Ana Ilić, direktorica platforme "Srbija kreira" i "Ložionice", istakla je i obrazložila koliko je šteta što u regiji još uvijek nemamo realnu računicu, odnosno statistiku ekonomskih efekata svih ovih festivala, jer bi to mnogo pomoglo regiji.
"Mi smo kao platforma "Srbija stvara" počeli prikupljati te podatke, prvo za kompletnu muzičku industriju, a onda i za festivale. To nam je vrlo važno da bismo znali kakav je trend i kako još možemo unaprijediti ovu podindustriju krativne industrije i te ekonomije znanja. Za sada znamo da EXIT posjeti oko 200.000 ljudi, ove godine čak 220.000. Od tog broja je 18 posto stranih gostiju, oni ostvare oko 55.000 noćenja. U tom smislu nam je sada puno pomoglo i što je uspostavljena brza vozna linija između Beograda i Novog Sada, pa i Beograd može infrastrukturno podržati taj festival", kazala je Ilić te dodala da ono što dodatno znaju iz ovih istraživanja je da na jednom festivalu može biti zaposleno 6.000 ljudi i to tokom čitave godine, ne samo u vrijeme održavanja festivala, i raditi više od 100 različitih dobavljača, odnosno podizvođača, što su ogromni brojevi.
Bloomberg Adria
To pokazuje upravo strašan potencijal i utjecaj koji oni mogu imati na ekonomiju i društvo u regiji.
U prilog sve većoj posjećenosti festivala i dolasku gostiju iz regije i konkretno iz BiH ide i otvaranje direktne avionske linije Beograd – Mostar od maja, što je i brojnim ljubiteljima festivala i Srbije u vrijeme održavanja festivala omogućilo da za svega sat vremena budu u prijestolnici Srbije.
Govorili smo naravno i o brojkama, odnosno samoj organizaciji, konkretno Sarajevo Film Festivala, odnosno planiranju budžeta za organizaciju i održavanje najvećeg festivala u regiji, te na koji način se taj segment mijenjao u prethodnim godinama.
"Mislim da se mijenjalo prije svega razumijevanje šta znači organizacija festivala i na koji način ona utječe, ne samo na ekonomiju, nego i na društvo i kulturu. Ono šo je postalo jasno u prethodnih sedam godina jeste da su to jasno mjerljivi parametri. E ono što je bilo pitanje, jeste kojom metodologijom mjeriti takve stvari. Na svu sreću, UNESCO se bavi upravo time da definiše parametre za mjerenje utjecaja kulturnih događanja i festivala", kazao je Marjanović.
Pojasnio je da je prva studija koja je napravljena na osnovu SFF-a napravljena upravo 2017. godine o utjecaju društvenog, ekonomskog i kulturnog utjecaja i tada je postalo jasno da postoji konkretan budžet festivala koji se smatra direktnom potrošnjom za organizaciju festivala. Stvar koja je u ovom slučaju možda i najvažnija jeste slika, odnosno medijska vrijednost festivala i ono što donosi moć ili jednu kulturnu diplomatiju koja se kroz to vodi i koja generiše opipljivu, a opet dodatnu korist za zemlju.
Sam kulturni i društveni utjecaj festivala je nezanemariv i ne mogu se oni, upravo zbog toga, ni svesti samo na taj ekonomski utjecaj, nego ovo troje uvijek gledamo kao jednu cjelinu.
Direktorica platforme "Srbija kreira" Ana Ilić dala je jednu širu sliku na koji način zapravo sama platforma ocjenjuje u koje festivale ulagati i koji su vrijedni truda. Kazala je da puno pažnje obraćaju na one čija posjeta ostvaruje širi utjecaj na društvo, turizam, privredu i na koncu na podizanje kreativnih industrija, a koji daju neku dodatu vrijednost, koji donose nova znanja ili unose neke inovacije.
"U tom smislu, radimo i na jednom velikom projektu koji se zove Ložionica, jednom novom kreativnom centru u Beogradu, upravo da bismo zadovoljili i potrebu za postojanjem dodatnog prostora za održavanje ovakvih događaja kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru. Budući da u Beogradu postoje inovativni organizatori događaja i festivala, upravo će u Ložionici imati mogućnost to napraviti bez poteškoća. Ovdje će to moći napraviti za 11.000 posjetilaca na otvorenom, uz 700 sjedećih mjesta u našoj multifunkcionalnoj zatvorenoj sali i 1.100 stojećih mjesta u sali koja će biti tehnički vrlo opremljena i prilagodljiva", rekla je Ilić.
Infrastruktura sama po sebi je izuzetno važna za organizaciju festivala i događaja, gdje god se oni održavali. I sasvim je jasno da su festivali, kao aduti regije, značajni za dodatno ekonomsko jačanje zemalja regije, ali i da ima mnogo prostora za dodatni napredak, nadogradnju i iskorištavanje potencijala svake pojedinačne zemlje regije.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...