.webp){kind=icon}
Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini pokazala je znake oporavka u aprilu na mjesečnom nivou, međutim, na godišnjem nivou i dalje blježi pad. Glavni razlozi za ovu situaciju su smanjena proizvodnja električne energije i pad u eksploataciji ruda i kamena.
Damir Miljević, stručnjak za energetsku tranziciju i član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET), za Bloomberg Adriju objašnjava razloge pada proizvodnje u energetskom sektoru. Miljević ističe da je osnovni problem zastarjelost termoelektrana u Bosni i Hercegovini, što rezultira brojnim tehničkim problemima. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, koja upravlja sa dvije velike termoelektrane, suočava se s problemima u rudnicima i nedostatkom uglja. Pored toga, tehnički problemi u termoelektrani Gacko dodatno opterećuju proizvodnju električne energije.
Bloomberg Adria
"Kombinacija ovih faktora dovodi do smanjenja proizvodnje električne energije. Ipak, zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora je stabilna i raste, što donekle ublažava situaciju,“ navodi Miljević. On dodaje da Bosna i Hercegovina trenutno ima dovoljno električne energije za svoje potrebe, ali ostaje pitanje koliko će biti u stanju da zadrži svoj izvozni potencijal, s obzirom da je izvoz električne energije bio značajan dio privrede.
Na pitanje koliko nedovoljno dobra energetska tranzicija utječe na slabiji ekonomski rast BiH, Miljević objašnjava da je glavni problem u percepciji energetske tranzicije kao prijetnje, a ne razvojne šanse. "Nažalost, karakteristično za Bosnu i Hercegovinu, kao i za većinu zemalja Zapadnog Balkana, je to što se energetska tranzicija doživljava kao pretnja, umjesto kao prilika za razvoj," kaže Miljević. On dodaje da zbog straha od promjene, posebno zbog velikog broja radnika zaposlenih u rudnicima i termoelektranama, energetska tranzicija nije prepoznata kao ključ za treću industrijsku revoluciju, koja bi mogla da pokrene cijelu ekonomiju.
Miljević zaključuje da zemlje Zapadnog Balkana, s izuzetkom Severne Makedonije, beleže slabe rezultate u energetskoj tranziciji, što predstavlja značajan izazov za njihov budući ekonomski razvoj.
Bosna i Hercegovina se suočava sa ključnim izazovima u svojoj industrijskoj proizvodnji, a rješenja se možda kriju u modernizaciji energetskog sektora i pravilnom shvatanju energetske tranzicije kao prilike za ekonomski rast.
