.webp){kind=icon}
Financijsko tržište ključni je dio svake ekonomije i pruža mogućnosti za ulaganje i trgovinu različitim instrumentima. Bloomberg Adria vam u seriji članaka približava osnove ekonomije i financija, a sada se fokusiramo na dionice, obveznice i robe. Te tri vrste financijskih instrumenata imaju značajnu ulogu u globalnoj ekonomiji.
Što su dionice?
Dionice, poznate i kao akcije, predstavljaju vlasnički interes u tvrtki. Kada kupite dionice određene tvrtke, postajete njen dioničar i imate pravo na dio njenih profita putem dividendi, kao i pravo glasanja na godišnjim skupštinama.
Dionice se najčešće prodaju i kupuju na burzi, gdje se trguje dionicama različitih tvrtki. Investiranje u dionice može donijeti zaradu kroz rast vrijednosti dionica ili isplatu dividendi koje tvrtka dodjeljuje svojim dioničarima.
Kako se ulaže u dionice?
Burza Euronext u Parizu | Bloomberg
Postoji nekoliko načina za ulaganje u dionice. Prvi korak je otvaranje investicijskog računa kod brokerske kuće koja omogućuje trgovinu dionicama. Nakon otvaranja računa, možete istraživati različite tvrtke i njihove dionice kako biste odabrali one u koje želite investirati.
Oni koji ulažu na burzi najčešće analiziraju financijske pokazatelje tvrtke, njezinu povijest poslovanja i trenutne tržišne trendove prije donošenja investicijskih odluka. Također, mnogi diversificiraju portfelj, odnosno ulažu u dionice različitih tvrtki kako bi smanjili rizik.
Osim toga, mnogi ulažu u cijele skupove dionica iz burzovnih indekasa kako bi njihovo ulaganje pratilo trend tržišta.
Što su burzovni indeksi?
Burzovni indeksi pokazatelji su performansa određenih skupina dionica na burzi. Oni pružaju uvid u ukupno kretanje tržišta ili specifičnog sektora. Tri najpoznatija burzovna indeksa su S&P 500, američki burzovni indeks koji prati performanse 500 najvećih tvrtki na američkom tržištu, Euro Stoxx 50, europski burzovni indeks koji prati performanse 50 najvećih tvrtki iz eurozone, i Nikkei 225, japanski burzovni indeks koji prati performanse 225 najvećih tvrtki na Tokijskoj burzi.
Burza u Frankfurtu i njemački indeks DAX | Bloomberg
Drugi poznati svjetski indeksi su američki Nasdaq 100 (većinski tehnološke tvrtke) i Dow Jones Industrial Average, zatim njemački DAX, francuski CAC 40 te britanski FTSE 100.
Pored tih globalnih indekasa, svaka zemlja ima svoje referentne indekse koji prate performanse domaćih tvrtki na lokalnim burzama. Na primjer, u Srbiji postoji indeks Belex15, u Hrvatskoj indeks CROBEX, u Sloveniji indeks SBITOP, u Bosni i Hercegovini indeks SASX-10, a u Sjevernoj Makedoniji indeks MBI-10.
Koje su najpoznatije burze za trgovanje dionicama?
Najpoznatije burze za trgovanje dionicama u SAD-u su New York Stock Exchange (NYSE) i Nasdaq. Na NYSE-u se trguje dionicama velikih tvrtki poput Applea, Microsofta i Coca-Cole. Na Nasdaqu se nalaze tehnološke tvrtke poput Amazona, Mete i Googlea.
U Europi, najpoznatije burze su London Stock Exchange (LSE), Euronext i Deutsche Börse. LSE je jedna od najvećih burzi na svijetu i na njoj se trguje dionicama tvrtki poput HSBC-a, British Petroleuma i GlaxoSmithKlinea. Euronext je sveeuropska burza koja obuhvaća burze u Amsterdamu, Parizu, Bruxellesu i Lisabonu. Na njoj se trguje dionicama tvrtki poput L'Oréala, Totala i ING-a. Deutsche Börse njemačka je burza na kojoj se trguje dionicama tvrtki poput Siemensa, Volkswagena i Deutsche Banka.
Burza u Maleziji | Bloomberg
U Aziji, poznate burze uključuju Tōkyō Shōken Torihikijo/Tokyo Stock Exchange (Tosho/TSE), Shànghǎi Zhèngquàn Jiāoyìsuǒ/Shanghai Stock Exchange (上证所/SSE) i Stock Exchange of Hong Kong (SEHK). TSE je najveća burza u Aziji i na njoj se trguje dionicama tvrtki poput Toyote, Sonyja i Honde. SSE je najveća burza u Kini i na njoj se trguje dionicama tvrtki poput PetroChine, Industrial and Commercial Bank of Chine (ICBC) i China Construction Banka. SEHK je jedna od vodećih burzi u Aziji, a na njoj se trguje dionicama tvrtki poput Tencent Holdingsa, Alibabe i HSBC-a.
Kako se zarađuje od dionica?
Zarada od dionica može se ostvariti na nekoliko načina. Nekoliko osnovnih načina da se zaradi od dionica su rast vrijednosti dionica, dividende, reinvestiranje dividendi i trgovanje vrijednostima dionica.
Rast vrijednosti dionica (kapitalni dobitak)
Kupovinom dionica po određenoj cijeni i prodajom po višoj cijeni možete ostvariti kapitalni dobitak. Kada vrijednost dionica poraste, možete prodati dionice i ostvariti profit. Ta strategija naziva se "kupi i zadrži" (engl. buy and hold) i podrazumijeva dugoročno ulaganje u dionice, očekujući da će njihova vrijednosti tijekom vremena rasti.
Dividende
Mnoge tvrtke isplaćuju dividende svojim dioničarima kao dio profita koje ostvaruju. Dividende se obično isplaćuju tromjesečno, polugodišnje ili godišnje. Kupovinom dionica tvrtke koja redovito isplaćuje dividende možete ostvariti prihod u obliku tih isplata. Dividendni prihodi mogu biti posebno privlačni investitorima koji traže stabilan prihod.
Reinvestiranje dividendi
Umjesto da povlačite novac od isplaćenih dividendi, možete ih reinvestirati kupovinom dodatnih dionica iste tvrtke. To vam omogućuje da koristite kamatne principe kamate i povećate broj dionica koje posjedujete tijekom vremena, što potencijalno povećava i ukupan prihod od dionica.
Trgovanje dionicama
Aktivni trgovci mogu zarađivati od dionica kupovinom i prodajom dionica na kratkoročnoj osnovi. Ta strategija naziva se trgovanje ili špekulacija na dionicama. Trgovci pokušavaju iskoristiti kratkoročne fluktuacije cijena dionica kako bi ostvarili profit. Ta vrsta trgovanja zahtijeva pravilno praćenje tržišta i analizu tehničkih i fundamentalnih faktora koji utječu na cijene dionica.
Kretanje cijena na burzi | Bloomberg
Što su obveznice?
Obveznice su dugoročni financijski instrumenti koje izdaju vlade, korporacije ili drugi entiteti radi prikupljanja kapitala. One predstavljaju obećanje izdavatelja da će vratiti pozajmljeni novac s kamatama u određenom razdoblju. Obveznice se smatraju dugoročnim instrumentima jer imaju duži rok dospijeća od dionica, obično od nekoliko godina do nekoliko desetljeća.
Kada kupite obveznicu, praktički pozajmljujete novac izdavatelju obveznice. U zamjenu za pozajmljeni novac, izdavatelj vam plaća redovite kamate tijekom razdoblja trajanja obveznice. Kamate se obično isplaćuju jednom godišnje ili polugodišnje, a iznos kamate određen je fiksnom kamatnom stopom ili promjenjivom kamatnom stopom koja se može vezati za referentnu kamatnu stopu, kao što je LIBOR (London Interbank Offered Rate) ili SOFR koji ga mijenja.
Obveznice se računaju u sigurnije ulaganje | Depositphotos
Koje vrste obveznica postoje?
Postoji nekoliko vrsta obveznica, uključujući državne obveznice koje izdaje vlada kako bi financirala državne projekte i infrastrukturu, one obično imaju niski rizik jer su podržane poreznim prihodima zemlje, zatim korporativne obveznice koje izdaju ih privatne tvrtke kako bi financirale svoje poslovanje, proširile se ili refinancirale postojeće dugove, one mogu imati različite razine rizika, ovisno o financijskoj stabilnosti izdavatelja, te municipalne obveznice koje izdaje lokalna vlast ili općina kako bi financirala projekte od javnog interesa, poput izgradnje škola, bolnica ili infrastrukture, a kamate na njih često su oslobođene od poreza.
Burza Euronext | Bloomberg
Kako se ulaže u obveznice?
Ulaganje u obveznice također zahtijeva otvaranje investicijskog računa kod brokerske kuće koja omogućuje trgovinu obveznicama. Investitori mogu kupovati pojedinačne obveznice direktno na primarnom tržištu ili putem sekundarnog tržišta. Da bi se procijenio rizik obveznice, može se gledati kreditni rejting izdavatelja. Kao i kod dionica, diversifikacija portfelja obveznicama smanjuje rizik.
Kako se zarađuje od obveznica?
Investitori mogu zarađivati od obveznica na nekoliko načina. Prvi je kroz kamatne prinose. Kada kupite obveznicu s fiksnom kamatnom stopom, primate redovite isplate kamata tijekom trajanja obveznice. Drugi način je prodaja obveznice prije dospijeća. Ako cijena obveznice poraste na sekundarnom tržištu, možete je prodati po višoj cijeni i ostvariti kapitalnu dobit. Važno je napomenuti da vrijednost obveznice može varirati ovisno o promjeni kamatnih stopa i kreditne sposobnosti izdavatelja.
Moody's je jedna od agencija koja objavljuje kreditni rejting | Depositphotos
Koje su najpoznatije državne obveznice?
Državne obveznice su popularne su kada sigurne i pouzdane. Državne obveznice izdaju vlade koje obično imaju sposobnost ispuniti svoje financijske obveze i redovito isplaćivati kamate. Investitori često traže državne obveznice kao utočište za svoj kapital i stabilan izvor prihoda. Kreditni rejting države, politička stabilnost, ekonomska snaga i politika središnje banke faktori su koji mogu utjecati na popularnost i povoljnost državnih obveznica. Državne obveznice imaju različite rokove dospijeća. Među njima se tradicionalno nalaze američke, njemačke, britanske i japanske državne obveznice.
Američke državne obveznice (U.S. Treasury Bonds, Treasuries) smatraju se jednim od najsigurnijih oblika investicija. Izdaje ih američka vlada kako bi financirala svoje projekte i dugove. Te obveznice imaju visok kreditni rejting i nisku stopu rizika od neispunjenja obveza, što ih čini privlačnim za investitore koji traže utočište za svoj kapital. Američke državne obveznice nude različite rokove dospijeća, kao što su 10-godišnje, 30-godišnje i 100-godišnje obveznice.
Njemačke obveznice (Bunds) izdaje njemačka vlada. Njemačka ima reputaciju financijske stabilnosti i pouzdanosti, zbog čega su njemačke obveznice popularne među investitorima. Te obveznice poznate su po svojoj niskoj kamatnoj stopi i kvaliteti, a često služe kao referentne točke za procjenu kreditnog rejtinga drugih europskih državnih obveznica.
Britanske državne obveznice (Gilts) izdaje britanska vlada. One su popularne jer se smatraju relativno sigurnim investicijama. Britanske obveznice posebno su privlačne za investitore koji traže stabilan prihod i diversifikaciju portfelja.
Japanske državne obveznice (Nihonkokusai/Japanese Government Bonds/JGBs) izdaje japanska vlada. Japanski državni dug jedan je od najvećih u svijetu, ali japanske obveznice smatraju se relativno sigurnim investicijama. Japanske državne obveznice imaju nisku kamatnu stopu, što ih čini atraktivnima za investitore koji traže stabilan prihod. Te obveznice imaju različite rokove dospijeća i mogu biti od jedne do 30 godina.
Ministarstvo financija SAD-a Roberta Millsa iz 1842. | Bloomberg
Što je rok dospijeća obveznice?
Rok dospijeća obveznice razdoblje je u kojem investitor koji posjeduje obveznicu ima pravo na povrat glavnice, tj. iznos koji je uložen u obveznicu. Rok dospijeća predstavlja krajnji datum kada će izdavatelj obveznice isplatiti glavnicu investitoru.
Obično se rok dospijeća obveznice izražava u godinama. Na primjer, obveznica može imati rok dospijeća od pet, 10, 30 godina itd. Tijekom razdoblja od kupovine obveznice do njena dospijeća, investitor ima pravo na redoviti primitak kamata koje se isplaćuju sukladno uvjetima izdavatelja.
Rok dospijeća obveznice ima važnu ulogu u investicijskoj strategiji. Kratkoročne obveznice s kraćim rokovima dospijeća obično nose manji rizik od promjena kamatnih stopa i inflacije, ali imaju niže prinose u usporedbi s obveznicama s dužim rokovima dospijeća. S druge strane, obveznice s dužim rokovima dospijeća imaju veći potencijal prinosa, ali podliježu većem riziku od promjena kamatnih stopa tijekom dužeg razdoblja.
Što su robe?
Robe (engl. commodities) predstavljaju osnovne sirovine koje se koriste u industriji i trgovini. Najčešće sirovine su nafta, plin, metali (poput zlata, srebra i bakra), poljoprivredni proizvodi (poput pšenice, kukuruza i soje) i druge robe poput kave, šećera i pamuka. Robe se često smatraju važnim pokazateljima kretanja svjetske ekonomije jer njihove cijene mogu utjecati na cijene krajnjih proizvoda i inflaciju.
Skladište nafte | Bloomberg
Kako se trguje robama?
Trgovanje robama može se odvijati na nekoliko načina.
Prvo, fizičko trgovanje podrazumijeva direktnu kupovinu i prodaju fizičkih roba. Na primjer, naftu se može kupiti i prodati naftnim kompanijama, a metali se mogu trgovati putem specijaliziranih rafinerija i trgovaca.
Drugi način je trgovanje robama na burzi putem financijskih instrumenata kao što su terminski ugovori, opcije ili ETF-ovi (engl. exchange-traded funds).
Gdje se trguje robama?
Nafta, plin i zlato su među robama kojima se najviše trguje na svijetu.
LME | Bloomberg
Najpoznatije burze na kojima se trguje robama kao što su nafta, plin i zlato su NYMEX (New York Mercantile Exchange), CME (Chicago Mercantile Exchange), ICE (Intercontinental Exchange), LME (London Metals Exchange), COMEX (Commodity Exchange) i London Bullion Market.
Što su terminski ugovori?
Terminski ugovori financijski su instrumenti koji investitorima omogućuju kupnju ili prodaju određene količine sirovina po unaprijed određenoj cijeni u budućnosti. Terminski ugovori imaju standardizirane specifikacije, kao što su količina, kvaliteta, rok dospijeća i mjesto isporuke sirovine. Trgovanje terminskim ugovorima odvija se na organiziranim burzama i zahtijeva otvaranje posebnog investicijskog računa. Terminski ugovori pružaju mogućnost hedginga rizika od promjene cijena sirovina ili špekulacije o njihovu kretanju.
Što su opcije?
Opcije na financijskim tržištima ugovori su koji investitorima daju pravo, ali ne i obvezu kupnje ili prodaje određene količine određene imovine (najčešće dionica) po unaprijed dogovorenoj cijeni (poznatoj kao štrajk cijena) u određenom razdoblju. Kupovina opcije daje investitoru pravo da kupi imovinu (pozivna opcija), dok prodaja opcije daje investitoru obvezu da proda imovinu (putna opcija). Opcije se koriste kao sredstvo za hedging rizika, špekulaciju na kretanje cijena imovine i za generiranje dodatnih prihoda kroz premije opcija.
Što su ETF-ovi?
ETF je financijski instrument koji se koristi za ulaganje u različite vrste imovine, kao što su dionice, obveznice, sirovine ili indeksi, putem burze. ETF-ovi su popularni među investitorima zbog svoje likvidnosti, diversifikacije i transparentnosti.
ETF-ovi funkcioniraju tako da prate određeni indeks ili košaricu imovine. Na primjer, ETF koji prati S&P 500 indeks će imati portfelj koji se sastoji od dionica koje čine taj indeks, a cilj mu je reproducirati performanse tog indeksa. Drugi ETF-ovi fokusiraju se na određene sektore, geografska područja ili strategije ulaganja.
