Vještačka inteligencija i budućnost upravljanja rizicima u bankarstvu

Predsjednik Udruženja profesionalnih rizik menadžera u BiH (UPRMBiH) i član Uprave Sparkasse Bank BiH Igor Jokić govori o utjecaju vještačke inteligencije na bankarski sektor, novoj paradigmi upravljanja rizicima i predstojećoj konferenciji „Bankarstvo u eri vještačke inteligencije: Prilike i izazovi“, koja 28. novembra u Sarajevu okuplja vodeće stručnjake iz regije i Evrope.

Promo

Kako promjene koje donosi AI oblikuju bankarsku industriju i njene usluge u najširem smislu?

Vještačka inteligencija (AI) nije samo tehnološka inovacija -- ona je globalna revolucija koja mijenja gotovo svaku industriju, pa tako i bankarsku. AI već mijenja način na koji banke razumiju klijente, upravljaju rizicima i donose odluke. Transformacija se događa u brzini i kvalitetu analize podataka, rješavanjem upita u realnom vremenu putem automatiziranih asistenata, personaliziranim uslugama i efikasnijim poslovnim procesima.

AI također otvara vrata većoj finansijskoj inkluziji – omogućavajući procjenu kreditne sposobnosti i za one klijente koji nemaju tradicionalnu kreditnu historiju, čime se širi dostupnost finansijskih usluga i jača društvena uloga bankarskog sektora.

S druge strane, ova promjena zahtijeva i novi način razmišljanja: pomak od statičnih modela prema dinamičnom učenju i odlučivanju u realnom vremenu. To znači da bankarstvo ulazi u fazu u kojoj su tehnologija, znanje i etika podjednako važni faktori stabilnosti. U tom spoju ljudi ostaju ključ jer će sposobnost da interpretiramo podatke i donesemo odgovorne odluke i dalje razlikovati dobre od najboljih banaka.

U kojem smjeru će se razvijati funkcija upravljanja rizicima u bankarstvu pod utjecajem AI tehnologija?

Iako će vještačka inteligencija donijeti velike promjene paradigmi, fundamentalna misija rizik menadžera ostaje ista -- zaštita kapitala banke i osiguranje njene finansijske stabilnosti.

Međutim, AI era će promijeniti način na koji se ta misija ostvaruje: uloga se transformira iz pretežno reaktivne u izrazito prediktivnu i proaktivnu.

Vještačka inteligencija, osim što optimizira repetitivne i statističke poslove i preusmjerava resurse na dublje analize, donosi i suštinsku promjenu – strateško promišljanje koje, umjesto da se fokusira na sadašnjost ili prošlost, omogućava upravljanje rizicima orijentirano ka budućnosti. Generativni AI može osloboditi resurse koji se danas troše na dijagnostiku i utvrđivanje uzroka događaja, te otvoriti prostor da se efikasnije bavimo predviđanjem onoga što možemo očekivati.

Ovakve prediktivne prakse i alati postoje i sada, ali uz AI tehnologije oni mogu postati znatno napredniji, sofisticiraniji i efikasniji, što uz adekvatnu primjenu donosi višestruke prednosti. Prije svega za kvalitet aktive i stabilnost banaka, jer bolje predikcije znače pravovremenije prepoznavanje ranih upozoravajućih signala, mitigaciju i zaštitu od budućih nastajućih rizika, što i jeste srž risk menadžmenta.

Time se otvara prostor da uloga risk menadžera unutar bankarskih organizacija dobije novu, savjetodavnu dimenziju prema prodajno orijentiranim funkcijama, da se perspektive približe i da se sinergija unutar banke dodatno ojača. Takva cjelovitija i egzaktnija slika rizika sadašnjosti i budućnosti može pomoći u razvoju novih proizvoda, unapređenju savjetovanja klijenata i stvaranju kvalitetnijeg korisničkog iskustva.

Istovremeno, AI donosi i nove vrste rizika – od rizika modela, gdje algoritmi mogu donijeti pogrešne odluke, do etičkih izazova poput diskriminacije, netransparentnosti i potrebe za još većim fokusom na kvalitetu podataka.

Banke će morati razviti jasne interne okvire za upravljanje AI tehnologijama – uključujući procese validacije modela, kontinuirano i sistematično upravljanje podacima, i usklađenost s regulatornim zahtjevima. AI governance će postati sastavni dio risk funkcije, a saradnja s regulatorima i stručnim zajednicama bit će ključna za očuvanje povjerenja i stabilnosti.

Naravno, sve ovo traži ozbiljnu pripremu i ulaganja. Rizik menadžeri će morati jačati vlastite kompetencije, imati viši stepen razumijevanja na koji način modeli rade, ali i pažljivu kontrolu i mitigaciju rizika koje ovakve inovacije mogu nositi sa sobom. Tome se mora posvetiti najviši nivo pažnje, možda čak i viši nego u bilo kojoj drugoj oblasti, jer mehanizmi upravljanja rizicima predstavljaju stub stabilnosti bankarskih sistema, i tu ne smije biti kompromisa.

U svakom slučaju, da rizici koje AI može generirati ne bi nadmašili njene koristi neophodno je razviti i adekvatan zakonski okvir koji će postaviti jasne granice i pravila za korištenje algoritama u finansijskom sektoru. Takav okvir mora obuhvatiti pitanja transparentnosti, zaštite podataka, odgovornosti za odluke koje AI donosi, kao i sprječavanja diskriminacije i zloupotrebe.

Šta u praktičnom, operativnom smislu znači “AI-driven risk management” i kako će on usmjeriti razvoj struke?

U bankarstvu “AI-driven risk management” označava prelazak iz svijeta statičnih pravila i historijskih podataka u eru dinamičnog učenja i predviđanja u realnom vremenu. To nije futuristički koncept, već skup praktičnih operativnih promjena koje osiguravaju kvalitetniju zaštitu finansijskih institucija.

AI vođeno upravljanje rizicima se u trenutnim praksama najčešće ogleda u preciznijim i sofisticiranijim procjenama rizika, kao i u automatiziranjem odlučivanju o kreditnim zahtjevima klijenata. AI modeli analiziraju hiljade mikrovarijabli – daleko iznad klasičnih pokazatelja – kako bi stvorili mnogo precizniju sliku kreditne sposobnosti klijenta. To banci omogućava proaktivno reagiranje i ranije identificiranje slabosti u portfelju, značajno poboljšavajući preciznost određivanja cijena kredita i smanjujući gubitke.

Nadalje, AI je revolucionirao detekciju prevara u realnom vremenu. Umjesto detekcije prevara nakon što su se dogodile, modeli mašinskog učenja neprekidno uče o novim obrascima i anomalijama. Sposobni su analizirati milione transakcija u milisekundama i blokirati sumnjive aktivnosti prije izvršenja, efektivno držeći korak s naprednim kibernetičkim kriminalom.

Također, u području sprječavanja pranja novca (AML), AI drastično smanjuje broj “lažnih uzbuna”. Filtriranjem i analizom podataka visokom preciznošću, fokusira analitičare rizika samo na slučajeve koji uistinu zahtijevaju ljudsku intervenciju, čime se drastično povećava efikasnost i osigurava usklađenost s brzim regulatornim promjenama.

Ovakva transformacija zahtijeva i evoluciju struke. Risk menadžeri će morati razvijati vještine iz oblasti analitike, razumijevanja algoritama i rada s podacima. U budućnosti će se formirati interdisciplinarni timovi koji povezuju finansije, tehnologiju i regulativu, čime se funkcija upravljanja rizicima pozicionira kao strateški partner u razvoju poslovanja.

Koju ulogu u svemu tome ima Udruženje rizik menadžera BiH?

Udruženje profesionalnih rizik menadžera BiH ima ključnu ulogu u promoviranju najviših standarda i najboljih praksi upravljanja rizicima u bankarstvu. Njegova misija je da kontinuirano podiže nivo stručnih znanja i kompetencija u struci, te da bude relevantan partner regulatorima, bankama i drugim finansijskim institucijama u oblikovanju politika i regulative.

Udruženje također nastoji stvarati ambijent u kojem se razmjenjuju iskustva i vodi stručni dijalog između svih aktera koji utječu na stabilnost finansijskog sistema -- banaka, finansijskih institucija, realnog sektora, regulatora, akademskih i stručnih zajednica. Samo kroz takvu saradnju moguće je osigurati da sektor upravljanja rizicima u BiH i regiji ostane moderan, kompetentan i proaktivan.

Upravo s tim ciljem, Udruženje 28. novembra u Sarajevu organizira Treću regionalnu konferenciju pod nazivom „Bankarstvo u eri vještačke inteligencije: Prilike i izazovi“, koja će okupiti vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti bankarstva, privrede, zakonodavstva i tehnologije.

Šta očekujete od tog događaja?

Treća regionalna konferencija Udruženja profesionalnih rizik menadžera „Bankarstvo u eri vještačke inteligencije: Prilike i izazovi“ okupit će regionalne i međunarodne biznis lidere i eksperte kako bi otvorili ključna pitanja i razmijenili iskustva o prilikama i izazovima koje AI tehnologije donose bankarstvu, posebno u oblasti risk menadžmenta.

O vještačkoj inteligenciji se mnogo govori u segmentima prodaje, IT-a, komunikacija i korisničke podrške, ali daleko manje u domeni rizika – što je razumljivo, jer je riječ o najsofisticiranijoj funkciji bankarskog sistema, odgovornoj za očuvanje kvaliteta aktive, otpornost banaka i stabilnost sektora. Međutim, ova tema više nije budućnost, ona je već prisutna, i vrijeme je da se o njoj razgovara otvoreno i stručno.

Naš cilj nije samo da informiramo, nego da pokrenemo dijalog, razmijenimo znanja i povežemo ljude koji mogu doprinijeti tome da bankarski sektor što spremnije i kompetentnije uđe u eru vještačke inteligencije.

Koje poruke smatrate ključnima za budućnost upravljanja rizikom u BiH i regiji?

Ključna poruka je „znanje je naša prva linija odbrane“. U eri vještačke inteligencije, sposobnost razumijevanja tehnologije, ali i njenog odgovornog, etičkog i svrhovitog korištenja, postaje presudna za stabilnost finansijskog sistema.

Drugo, moramo jačati struku kroz saradnju, razmjenu iskustava i otvoren dijalog. Unutar banaka, ali i između banaka, regulatora, akademske zajednice i IT sektora. AI ne poznaje institucionalne granice, pa ih ne bi trebao poznavati ni naš pristup rizicima.

I treće, budućnost upravljanja rizicima leži u spoju ljudske prosudbe i tehnološke snage. Samo kombinacija znanja, integriteta i naprednih alata može osigurati da bankarstvo ostane sigurno, odgovorno i usmjereno ka razvoju realne ekonomije.