Iran prebacuje rat na infrastrukturu i prijeti cijenom nafte od 200 dolara

Američko-izraelsko bombardovanje Irana i iranski uzvratni udari na Izrael i zemlje u okruženju izazvali su globalni poremećaj na tržištu nafte i gasa, natjeravši predsjednika Donalda Trumpa da najavi da će SAD ponuditi finansijsko osiguranje i vojnu pratnju brodovima koji prevoze energente kroz Hormuški moreuz, čije je suštinsko zatvaranje dovelo do skoka svjetskih cijena nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG).

Međutim, Iran je pojačao napade, ne samo na Izrael i američke baze širom Bliskog istoka, već i na ekonomske objekte u ovoj regiji, pa čak i u pravcu Evrope i Kavkaza.

"Rekli smo neprijatelju da ako pokuša nauditi našim glavnim centrima, pogodit ćemo sve ekonomske centre u regiji", rekao je savjetnik glavnokomandujućeg Iranske revolucionarne garde Ebrahim Jabari u iranskim medijima, dodajući da će biti napadnut svaki brod koji pokuša proći uskim Hormuškim moreuzom između Irana i Arapskog poluostrva. "Prolaz je zatvoren. Ako neko pokuša proći, heroji Revolucionarne garde i redovne mornarice će zapaliti te brodove."

Kao dio svoje odmazde za izraelsko i američko bombardovanje u kojem su ubijeni iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei i drugi visoki zvaničnici, Iran proteklih dana raketama i dronovima-kamikazama gađa američke ambasade i vojne baze u regiji, ali i infrastrukturu arapskih susjeda, kao što su naftna i gasna postrojenja, luke, aerodromi, strane misije, pa čak i znameniti hoteli.

Nakon šest dana rata, postaje očigledno da u okviru svoje odmazde Teheran namjenski cilja infrastrukturu ključnu za svjetsku proizvodnju i dopremanje energenata.

"Također ćemo napasti naftovode i nećemo dozvoliti da ijedna kap nafte napusti regiju. Cijena nafte će dostići 200 dolara u narednim danima", rekao je Jabari u objavi na Telegram kanalu Iranske revolucionarne garde. "Amerikanci, s dugovima hiljada milijardi dolara, zavise od nafte regije, ali treba da znaju da do njih neće stići ni kap nafte."

Mamutski posao za Amerikance

Uprkos tome što su pred Hormuškim moreuzom zaustavljeni tankeri s naftom, koji prevashodno idu u Kinu, Indiju i Japan, kao tankeri s LNG-jem za Evropu, globalni skok cijene nafte je itekako pogodio i SAD, i to u godini kada slijede izbori za Kongres SAD-a i kada se Trumpova administracija suočava s kritikama da je carinama dovela do skoka inflacije, a sada ratom i do poskupljenja nafte i naftnih derivata.

Zbog toga ne čudi što je Trump objavio da će SAD osigurati nesmetani protok brodova kroz ovaj strateški važan tjesnac koji povezuje Zaljev s Indijskim okeanom.

Bloomberg

"Naredio sam Američkoj korporaciji za finansiranje razvoja (DFC) da odmah, po veoma razumnoj cijeni, da osiguranje od političkog rizika i garancije za finansijsku sigurnost cjelokupne pomorske trgovine, posebno energenata, kroz Zaljev", napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social, ističući da će ovo osiguranje od rizika biti dostupno za sve brodske rute. "Ako bude potrebno, američka mornarica će početi pratiti tankere kroz Hormuški moreuz, što je prije moguće. Bez obzira na sve, SAD će osigurati slobodan protok energije u svijet."

Ova objava stiže u trenutku kada cijena sirove nafte neumitno raste i taj skok je već prešao 15 procenata u odnosu na cijenu prije početka američko-izraelskog napada na Iran.

Iranska revolucionarna garda je jučer objavila i da je pogodila američki naftni tanker u sjevernom Persijskom zaljevu.

"Ovo pokazuje da je uvijek moguće prouzrokovati štetu iz Irana koristeći relativno jednostavna i jeftina sredstva, kao što su dronovi, mali brodovi i rakete", rekao je za njemačku televiziju Welt Nico Lange, stručnjak za pomorsku sigurnost, ističući da je riječ o veoma asimetričnom ratu između zapadnog "veoma skupog oružja" i iranskog "jeftinog naoružanja". "Mamutski posao je pred američkom mornaricom (ako će štititi brodove u Hormuškom moreuzu)."

Alternativni put za zaljevsku naftu

Zasad je saobraćaj Hormuškim moreuzom kao vitalnom trgovinskom arterijom, kojom prolazi i do 20 procenata svjetske nafte i LNG-ja, i dalje obustavljen. Osim toga, iranski dronovi su pogodili rezervoar za gorivo u Omanu, dio skladišta nafte u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kao i postrojenja za preradu gasa, zbog čega je katarska državna kompanija QatarEnergy saopćila da će obustaviti proizvodnju nekih supstanci, uključujući ureu, polimere, metanol i aluminij, što poprilično pogađa svjetsku proizvodnju đubriva.

Međutim, postoje i alternativne rute kojim bi dijelom moglo da se zaobiđe blokada u Zaljevu. Konkretno, postoje saudijski i emiratski naftovodi do Crvenog mora i Saudijska Arabija je već saopćila da svoj izvoz preusmjerava tom rutom. Ali kapaciteti ovih cjevovoda su poprilično ograničeni, pa ne mogu nadomjestiti Hormuški moreuz kojim dnevno prođe 20 miliona barela sirove nafte. A pritom, oni su samo za naftu, dok za LNG iz Zaljeva uopće nema alternativne rute.

Bloomberg

 

Arapske sunitske monarhije zasad vojno ne odgovaraju šiitskom Iranu. Prema ocjeni evropskih analitičara, uprkos svojim suprotstavljenim polaznim tačkama i strukturama saveza, posljednjih godina sunitske zemlje su radile na normalizaciji odnosa s Teheranom, svjesne da bi ozbiljna destabilizacija ugrozila koheziju njihovih društava i njihovih ekonomija.

"Prisustvo tradicionalno marginaliziranih šiitskih zajednica, potreba da se održi imidž stabilnih i 'modernih' ostrva u regiji zahvaćenoj sukobima i njihova zavisnost od globalne ekonomije naveli su sunitske vladare da usvoje 'umjeren' stav prema Teheranu i da mjesecima vrše pritisak na Washington da ne popusti pred zovom sirene Izraela", ističe komentatorica italijanskog lista "Il Manifesto" Chiara Crusiati.

Međutim, iransko bombardovanje ciljeva u Zaljevu, prema ocjeni bugarskog komentatora Ognjana Daskareva, trenutno uništava iranske odnose sa svojim susjedima.

"U svom nemoćnom bijesu, mule čine kolosalan promašaj. Orkestrirali su masovni napad na sve zemlje Persijskog zaljeva s kojima imaju prešutni pakt o nenapadanju. To je izuzetno nerazumno, jer ako mule ostanu na vlasti, morat će nekako koegzistirati sa svojim susjedima", tvrdi za bugarski list "Trud" Daskarev, ističući da je samo na Ujedinjene Arapske Emirate ispaljeno oko hiljadu raketa i dronova.

Udar na gasovode i naftovode?

Da je Iran ozbiljan kada najavljuje širenje "vatre" na Evropu i cijeli svijet, svjedoči i to da je Turska oborila jednu raketu u blizini svoje teritorije. Osim toga, Azerbejdžan je jučer optužio Iran da je ispalio dva drona-kamikaze na njegovu teritoriju, pri čemu je jedan pogodio regionalni aerodrom u gradu Nakčivanu desetak kilometara od granice s Iranom, dok je drugi pao u blizini jedne škole.

Dvije osobe su povrijeđene, a azerbejdžansko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo iranskog ambasadora na razgovor da bi mu uputio oštar protest.

Bloomberg

"Azerbejdžanske vojne snage su dobile naređenje da pripreme i izvedu uzvratne mjere nakon iranskog napada na Nakčivan", rekao je predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev.

Zasad još nije jasno zašto su iranski borbeni dronovi pali u Azerbejdžan, ali mnogi stručnjaci i posmatrači ovaj incident ne vide samo kao izolovanu vojnu epizodu usred širih regionalnih tenzija, već kao politički signal koji pokreće brojna pitanja.

Nakčivan je glavni grad politički autonomne enklave Azerbejdžana, koja je od njega geografski odvojena i nalazi se stiješnjena između Armenije, Irana i Turske. Drugim riječima, pogođeni aerodrom je jedina veza s Bakuom, pa ovaj napad azerbejdžanske vlasti shvataju ozbiljno, budući da je tu taktiku koristila i Armenija kada su ove dvije države ratovale devedesetih godina prošlog vijeka.

Osim toga, upotreba dronova protiv civilne infrastrukture je u Bakuu i ostatku južnog Kavkaza shvaćena kao zabrinjavajući signal, budući da Iran prijeti svima koji pomažu Izraelu, a upravo iz Azerbejžana preko Gruzije ide naftovod iz kojeg se naftom u velikoj mjeri snabdijeva Izrael.

Bloomberg

Štaviše, proteklih dana se na društvenim mrežama pojavila informacija da su Iranci na gruzijskoj teritoriji izvršili napad na naftovod Baku-Tbilisi-Džejhan, u namjeri da unište izraelske zalihe nafte. Međutim, ovo se ispostavilo kao dezinformacija, ali je napad na Nakčivan podigao zabrinutost u Gruziji i Azerbejdžanu da je ovakav scenarij ipak moguć.

Štaviše, od Nakčivana do Igdira u Turskoj ide novi gasovod, koji od prošle godine gasom snabdijeva ovu azerbejdžansku enklavu, čime ona više nije zavisna od iranskih isporuka, a ojačan je politički i ekonomski utjecaj Ankare i turkofonih zemalja, među kojima su Azerbejdžan, Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan.

Predsjednik Turske Rejep Tayyip Erdogan, inače, nastoji biti mogući posrednik između SAD-a i Irana, pa Turska trenutno ne dozvoljava američkoj vojsci da koristi svoje baze u Turskoj za bombardovanje Irana. Zasad bez ljutite reakcije Donalda Trumpa.