.webp){kind=icon}
Sa drumskim saobraćajem koji čini oko 15 odsto emisija gasova staklene bašte, teško je zamisliti način na koji će svijet dostići svoje neto nulte klimatske ciljeve, osim ako ljudi ne odustanu od automobila na benzin i dizel.
Dugi niz godina vlade su nudile velikodušne subvencije kako bi podstakle vozače da pređu na električna vozila. Kako su cijene padale i tehnologija se poboljšavala, tako su automobili s nultom emisijom prelazili iz niche kategorije u mainstream. Proizvođači automobila počeli su da obnavljaju fabrike i nude širi izbor električnih vozila kako bi zadovoljili potražnju, a cijene tih vozila približavale su se cijenama automobila koji koriste fosilna goriva; djelovalo je da bi era motora s unutrašnjim sagorijevanjem mogla da se završi ranije nego što se očekivalo, međutim...
Ove godine, tranzicija EV tržišta se koleba. Vlade smanjuju finansijske podsticaje za kupce električnih vozila, rast prodaje se zaustavlja, a automobilska industrija preispituje neke od investicionih planova zasnovanih na brzom prelasku na električnu energiju.
Šta je pošlo po zlu?
Iako Kina nastavlja da bilježi zdrav rast, potražnja u Evropi i Sjevernoj Americi je smanjena. Prema BloombergNEF-u, prodaja potpuno električnih vozila i plagin hibrida koji se takođe mogu pokretati na benzin ili dizel - bila je više nego duplirana u 2021, a porasla je čak 62 odsto u 2022. Međutim, taj rast je usporen na 31 odsto prošle godine.
Kina je bila glavni pokretač, sa 59 odsto globalne prodaje, isključujući komercijalna vozila. U Evropi i SAD-u, prelazak na EV je, zapravo, krenuo unazad, pošto su automobili koji koriste fosilna goriva imali veći udio u ukupnoj prodaji.
Bloomberg Mercury
Tržišni udio automobila na baterije u Evropi se smanjio na 14 odsto u avgustu sa nešto više od 15 odsto od prije godinu dana. U Njemačkoj, najvećem tržištu na Starom kontinentu, prodaja električnih vozila pala je za 69 odsto.
J.D. Power predviđa da će modeli na baterije činiti devet odsto prodaje u SAD-u ove godine, što je manje u odnosu na prethodnu procjenu od 12,4 odsto. Neki proizvođači automobila u Evropi sada upozoravaju da bi mogli dobiti kazne vrijedne milijarde evra ako ne budu mogli da ispune ambiciozne klimatske ciljeve EU, zbog pada prodaje EV.
Bloomberg Mercury
Šta uzrokuje usporavanje?
Kada je nastupio prvi talas električnih vozila, proizvođači su bili u mogućnosti da vozačima ponude jedinstvenu priliku da budu "rani" korisnici ovih vozila, nadograđujući ih tehnološkim uređajima i funkcijama koje utiču na nivo reputacije. Ali vozači koje je trebalo kasnije privoljeti - bili su svjesniji troškova.
Uz to, veća je vjerovatnoća da će (vozači) biti skeptični prema tehnologiji i oprezni pri kupovini EV-a ako nisu sigurni da ima dovoljno stanica za punjenje na putevima. To je posebno izraženo u SAD-u, gdje su lokacije za punjenje električnih vozila grupisane u gradovima i duž istočne i zapadne obale. U Evropi se pad prodaje poklopio s ukidanjem vladinih subvencija. Bez njih, električna vozila ostaju preskupa u poređenju s "klasičnim" automobilima.
U prosjeku, potpuno električna vozila su 30 odsto skuplja u Evropi i 27 odsto u SAD-u. Moguće je pronaći i jeftinije modele, ali mahom u Kini. Ipak, evropske vlade i SAD nastoje da zaštite domaće proizvođače automobila, te uvode tarife i druga ograničenja kako bi spriječile prodor kineskih proizvođača EV, poput BID Co.
Bloomberg
Šta ovo usporavanje znači za industriju?
Nekoliko proizvođača, kao što su GM, Ford, Mercedes-Benz, Volvo i Toyota, korigovalo je svoje ambicije u vezi s EV. Sveukupno, proizvođači s dugom istorijom proizvodnje vozila koja koriste fosilna goriva ciljaju prodaju od 23,7 miliona EV u 2030. godini, a to je tri miliona jedinica manje nego što su predviđali prošle godine, prema BloombergNEF-u.
Čak i Tesla, proizvođač koji je učinio mnogo da električna vozila postanu popularna među vozačima, više ne ističe svoj cilj o 20 miliona isporučenih EV godišnje do 2030. U SAD-u, Ford ukida potpuno električni troredni SUV i odgađa proizvodnju pikapa tzv. "sljedeće generacije", smanjujući svoju potrošnju na EV sa 40 odsto na 30 odsto godišnje.
Volkswagen takođe smanjuje proizvodnju. Naime, najveći evropski proizvođač automobila je u napetim pregovorima sa sindikatima oko mogućeg plana za zatvaranje dvije fabrike u Njemačkoj.
Kineski proizvođači stekli su prednost u EV tehnologiji i prestižu evropske brendove u Kini, najvećem svjetskom tržištu električnih vozila. Osim toga, uprkos tarifama, uspjeli su da se probiju na tržište Evrope gdje su donedavno bili slabo prisutni.
Prelazak na električna vozila je, inače, stub globalnih ambicija za suzbijanje klimatskih promjena, ali i veliki izazov za automobilsku industriju koja je ključna za mnoge ekonomije. Proizvođači automobila zapošljavaju stotine hiljada ljudi, kao i dobavljači (npr. proizvođači baterija) pogođeni ovim usporavanjem. Evropski proizvođač baterija koji najviše obećava Northvolt AB gubi 20 odsto svoje globalne radne snage: pauzirao je planove za širenje upravo zbog usporavanja potražnje.
Globalni pritisak na elektrifikaciju drumskog transporta doveo je evropske i američke proizvođače automobila u sukob s velikom konkurencijom iz Kine.
Zapadne vlade se sada suočavaju s dilemom: da li bi otvaranje vrata većem uvozu i proizvodnji kineskih električnih vozila i dijelova - pomoglo da cijene u Evropi i Sjevernoj Americi padnu i da se podstakne tražnja, budući da bi se na taj način potencijalno potkopali lokalni proizvođači. Drugim riječima, kineska dominacija bi bila dodatno učvršćena.
Za sada, vlade s obje strane Atlantika nameću dodatne uvozne barijere kako bi zaštitile svoje industrije okrenute čistoj tehnologiji.
Prednost Kine u pogledu cijena je upadljiva: cijena baterija je u toj državi pala na 126 dolara po kilovat-satu na osnovu prosječne zapremine; SAD je skuplji 11 odsto, a u Evropi 20 odsto, prema BloombergNEF-u. U međuvremenu, kineski proizvođači već predstavljaju novu generaciju baterija od natrijuma, kojeg ima u većim zalihama od litijuma i manje je sklon zapaljenju.
Ima li olakšanja na vidiku?
Možda. Neke vlade, uznemirene zbog aktuelnog pada potražnje za električnim vozilima, sada vagaju da li da vrate svoje finansijske podsticaje za kupce. Pritom, sav posao koji su proizvođači automobila obavili kako bi rekonfigurisali svoje fabrike za proizvodnju EV - znači da su sve bliže ponudi šireg izbora pristupačnijih modela kako bi privukli neodlučne kupce.
U Evropi, sedam novih električnih modela koji koštaju manje od 25.000 evra (27.810 dolara) moglo bi da se pojavi na tržištu ove i sljedeće godine, uključujući novi Renault 5 i Citroen e-C3 kompanije Stellantis NV, prema Transport & Environmentu.
U tom optimističnom scenariju, električna vozila bi mogla da "zgrabe" oko 24 odsto evropskog tržišta automobila sljedeće godine. To bi bio veliki skok u odnosu na 12,5 odsto tržišnog udjela EV u zemljama EU tokom prvih sedam mjeseci ove godine, prema mjerenju Evropskog udruženja proizvođača automobila.
