Kada je Zagrepčanin vodičkih korijena Neb Chupin došao u SAD kao student treće godine Fakulteta strojarstva, nije ni sanjao da će jednog dana biti simbol uspjeha hrvatskih proizvoda na američkom tržištu. Njegovi američki počeci su bili skromni, počeo je raditi u tvrtki za selidbe, no uslijedilo je zaposlenje na poziciji dizajnera u MIT Plasma Fusion Centeru, a zatim je radio i kao viši mrežni dizajner u telekomunikacijskoj tvrtki Nextel. Američki san bio je nadohvat ruke, ali Chupin je znao da put do uspjeha mora sam utrti.
Njegova poduzetnička avantura započela je ne tako uspješno s uvozom hrvatskih čokolada i maslinovih ulja, ali je pravi preokret uslijedio kad je otkrio potencijal džema od smokava. Njegova tvrtka Hermes International, koju je osnovao s partnericom Maiom Magee, specijalizirala se za proizvodnju i distribuciju ekoloških džemova i namaza pod brendom Dida Boža. Umjesto da ih pozicionira na police s džemovima, promovirali su ih u Americi pod drugim brendom Dalmatia kao izvanredan dodatak sirevima, stvarajući potpuno novi segment na tržištu.
Nakon otvaranja prvog vlastitog pogona u Hrvatskoj 2005. godine, tvrtka je nastavila rasti, šireći svoje kapacitete s novim pogonom u Sračincu. Danas su džemovi Dida Boža prepoznati i cijenjeni širom svijeta, dostupni od SAD-a i Kanade do Japana i Australije, a prošle godine stigli su i na police Brazila i Južne Koreje.
U razgovoru za Bloomberg Adriju, Chupin je otkrio kako je Hermes International prošle godine postigao značajan rast, kako pristupa širenju na nova tržišta dok istodobno jača brend na domaćem tlu i zadržava domaću radnu snagu. Također, potvrdio je nove filmske projekte budući da su uz poduzetništvo njegova velika strast gluma i produkcija.
Kako je u prošloj godini poslovala tvrtka Hermes International?
Svake godine radimo velika ulaganja i cilj nam je osim rasta, proširenje asortimana i praćenje inovacija na tržištu. Prošle godine su u Dida Boža obitelj stigla dva nova proizvoda, Jaffa eko namaz od smokve, naranče i kakaa i eko borovnica. Velika promjena dogodila se i u pakiranju. Pakiranja velikih, konvencionalnih obiteljskih džemova zamijenili smo novim, elegantnijim i praktičnijim pakiranjem. Uvijek kažem kako bez ulaganja i truda nema ni rasta, zato se možemo pohvaliti da je Hrvatska prošle godine rasla 26 posto i nadamo se daljnjem širenju tržišta i upoznavanju novih kupaca s Dida Boža pričom i proizvodima.
U SAD-u imate vrlo dobro razrađen biznis. Koliki udjel u prihodima ima tržište SAD-a?
Poslovanje u Americi i dalje zauzima najveći dio našeg poslovanja, ali svake godine otvaramo nova tržišta i širimo priču kako u Hrvatskoj tako i diljem Europe. Prehrambena industrija je zaista zanimljiva i u njoj se kao i u većini industrija očekuju stalne promjene i inovacije, a izazov su i stalne turbulencije koje su događaju u svijetu.
Prateći potrebe tržišta i naših potrošača mogu reći da se ideje i poslovi razvijaju izrazito dobro. Amerika zauzima otprilike 75 posto udjela u našim prihodima i ona ima već razrađeno tržište u kojem smo moja poslovna partnerica Maia i ja uložili velike napore i trud kako bi sve funkcioniralo. Uz 200-tinjak distributera koji rade na tom području i plasiraju naše proizvode, posao funkcionira zaista odlično.
Gdje se sve u Americi mogu pronaći vaši proizvodi? Jeste li nedavno nešto novo predstavili tom tržištu?
Proizvodi se mogu pronaći u cijeloj Americi u više od 30 tisuća trgovina. Neki od poznatih i najvećih lanaca su Whole Foods, Publix, Kroger Albertsons, Safeways… U svim tim trgovinama naši proizvodi se nalaze na odjelu delikatesa, sireva i vina.
Nedavno ste otvorili i dva nova tržišta. Zašto baš Brazil i Južna Koreja?
Prošle godine smo krenuli raditi s Brazilom, Južnom Korejom i čak s UAE-om. Kako su naši proizvodi veoma popularni u SAD-u, naravno da ih i ljudi iz drugih zemalja žele i na taj način se polako širimo po cijelom svijetu.
Koje tržište je zahtjevnije, američko, europsko ili azijsko?
Teško mi je odgovoriti na ovo pitanje jer svaka država ima svoje pravne regulative, a u drugu ruku svako tržište ima svoje preferencije, izazove s kojima se susrećemo, ali i zahtjeve. Kako je svako tržište posebno za sebe, tako su i kultura te prehrambene navike njihovih potrošača različite. Zanimljivo je vidjeti koliko se okusi i potražnja za određenim proizvodima razlikuju.
Ono što mogu sigurno reći je da je neovisno o razlikama na tržištu najbolje prihvaćen i top seller među našim proizvodima kraljica smokva koja se uklopila i prilagodila svakom nepcu. Nekada pojedini okusi idu samo na neka tržišta, a na drugima se ne prodaju jer tamo nisu traženi i prihvaćeni. Primjerice, azijsko tržište je jako izazovno, jer stanovnici nemaju naviku jesti sir ni slatke proizvode, ali i to se polako mijenja. Amerika je potpuno drugačija i tamo imamo džem od dunje te smokvu čili koji inače nisu za ostala tržišta.
Koliki vam je općenito udjel retaila, a koliko ostalih kanala prodaje? Prije nekoliko godina ste rekli kako se veliki potencijal krije u HoReCa-i. Kako danas stojite u tom segmentu?
HoReCa segment u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godine zaista raste. Gledajući retail, zauzima otprilike devet posto od ukupnog prometa. Ono što je bitno istaknuti kada smo krenuli u širenje HoReCa segmenta je da se tada dogodila pandemija i stopirala tržište. Srećom i našim trudom ugostitelji su prepoznali kvalitetu Dida Boža proizvoda i upustili se u zajedničku priču.
Ono što je bitno naglasiti je da veliki broj ugostitelja sve više želi domaćim i stranim turistima ponuditi pravo tradicionalno iskustvo i autohtonost hrvatskih tradicionalnih proizvoda. Meni kao vlasniku je zaista bitna zastupljenost u tom segmentu jer svaki turist ili domaći posjetitelj koji u hotelu za doručak ili u restoranu isproba Dida Boža proizvod samim time postaje i naš novi potencijalni kupac. Puno puta su nam se znali javiti kupci koji su imali priliku isprobati proizvod u Hrvatskoj na odmoru i na taj smo način ostvarili inozemnu suradnju. Sada nakon par godina širenja HoReCa segmenta možemo se pohvaliti s prisutnošću u više od 60-ak HoReCa kanala, od kojih su nekoliko grupacija koje imaju od 10 do 30 objekata.
Po čemu biste rekli da se vaši proizvodi razlikuju od ostalih na tržištu? Zbog čega ste se uspjeli pozicionirati na tržištima u kojima ste prisutni, u čemu je ključ tog uspjeha?
Kao tvrtka uglavnom smo bazirani na ekološkim, netretiranim i prirodnim proizvodim bez glutena i za svakog ljubitelja zdrave prehrane nudimo širok asortiman džemova i namaza rađenih od prvoklasnog organskog voća. Krajnjem potrošaču kroz dodir prirode, tradicije i vrhunske kvalitete želimo pružiti jedinstveno iskustvo i okuse koji će ga vratiti u djetinjstvo i sve lijepe trenutke. Priča koju želimo ispričati kroz Didine staklenke je "zdrava, domaća i hrvatska" priča. Uz raznolikost proizvoda cilj nam je osigurati i dostupnost proizvoda, laku kupnju i pravovremenu informiranost kupcima. Iz tog su razloga svi proizvodi osim u retail lancima i HoReCa kanalima dostupni i na Dida Boža web shopu.
Kvalitetu zadržavamo upotrebom eko sirovine, prve klase voća i u strogo kontroliranim uvjetima. Bitno je naglasiti da usavršavamo strojeve, proširujemo liniju, skladište, educiramo zaposlenike, što sve dovodi i do veće energetske učinkovitosti. Ključ uspjeha je i ljubav prema onome što radite i zaista je bitna u ovo današnje vrijeme jer je kupci prepoznaju u svakoj staklenci naših proizvoda. Sada sam Vam previše odao, a kažu da majstori ne otkrivaju sve svoje tajne, pa ćemo nešto ostaviti i za drugi put.
Kako biste ocijenili Hrvate po pitanju kupovine ekoloških proizvoda? Je li se konačno i kod nas probudila svijest o važnosti takvih proizvoda?
S velikim optimizmom mogu odgovoriti na ovo pitanje. Rastom našeg prometa, ali i sve većom ponudom ekoloških proizvoda na policama svjedoci smo da i u Hrvatskoj sve više raste svijest o zdravijem življenju i važnosti zdrave prehrane. Osobe koje paze na prehranu odlučuju se za drugačiji stil i samim time bolju kvalitetu života. Iako su svakim danom vidljive promjene u svijesti proizvođača, smatram da je i dalje problem kod većine tvrdnja kako je eko proizvod puno skuplji pa nisu spremni odvojiti novac za isti. Sama edukacija potrošača o zdravoj prehrani je zaista bitna, ali još nije dovoljno zanimljiva na našim prostorima.
Cijene sirovina iznova rastu, kao i drugih troškova. Kako taj rast utječe na cijenu vaših proizvoda? Jeste li dizali cijene ili to tek planirate učiniti?
Kako možemo vidjeti svakim se danom suočavamo s rastom cijena u svim kategorijama. Zbog poskupljenja sirovine, repromaterijala i energenata rastu i troškovi koji direktno utječu na cijenu samog proizvoda. Ono što mogu reći kako u Hermesu za sada neće biti većih promjena i poskupljenja, a nadam se da će se i tržište s vremenom stabilizirati. Vjerujem kako veliki broj potrošača možda nije znao da su Dida Boža obiteljska pakiranja od 660 do 700 grama jeftinija po kilogramu s obzirom na većinu konkurentskih proizvoda na policama.
Dida Boža brend opravdava cijenu za bogat okus i kvalitetu koju nudi. Velik broj potrošača možda ne zna, ali eko sirovina je znatno skuplja, ishođenje raznih certifikata i proizvodnja po posebnim pravilima direktno utječe na cijenu, a da ne spominjemo direktan rast cijena i trgovačke marže na koje mi kao proizvođači ne možemo previše utjecati.
Kako stojite po pitanju radne snage? Jeste li zbog nedostatka radnika zapošljavali strane radnike?
Mislim da je pitanje radne snage u Hrvatskoj sve veći problem koji samo raste. U Hermesu je većina zaposlenika u stalnom radnom odnosu, a zna se dogoditi da sezonski uzmemo malo veći broj zbog povećane potražnje i povećanog opsega posla. Našim zaposlenicima nudimo sigurnost po pitanju stalnog zaposlenja.
Tvrtka Hermes i dalje zapošljava lokalno stanovništvo na području Varaždinske županije gdje nam je i sjedište tvrtke i pogon. Neki radnici su s nama od samih početaka pa ih već smatram djelom vlastite obitelji. Za sada još možemo reći da naše potrebe pokrivamo na domaćem tržištu pa se nadamo da će se to nastaviti i dugi niz godina.
Ono što mi kao tvrtka nudimo jesu redovna financijska primanja, godišnji bonusi, napredak i nadamo se ugodno okruženje. Kolektivne odmore radimo dva puta godišnje jer znamo da je motivacija zaposlenicima ne samo financijskoga tipa, nego kroz odmor i kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Trudimo se biti primamljiv poslodavac kako bi zadržali dobrog i pouzdanog radnika, jer ih je u današnje vrijeme sve teže naći i zadržati.
U što ste sve u prethodnoj godini investirali? Kako će ta ulaganja utjecati na rast i razvoj vaše tvrtke? Je li riječ o ulaganju iz vlastitih sredstava?
Prije nekoliko godina investirali smo u novu tvornicu u Sračincu iznosa od 2,5 milijuna eura. Mogu reći kako svake godine radimo na poboljšanju proizvoda, inovacijama, ali i novim projektima. Također smo uložili velika sredstva u izgradnju skladišnih prostora te uvođenje nove proizvodne linije koja je ove godine puštena u pogon i na taj način smo ubrzali procese proizvodnje.
Većina ulaganja ide iz naših vlastitih sredstava jer su EU fondovi u posljednje vrijeme nedostupni. Neprestano ulaganje u proizvode, opremu i proizvodni pogon nama je postala vrsta norma jer jedino na taj način možemo pratiti rast tržišta, optimizirati proizvodnju, potrošnju i omogućiti kvalitetniji te brži krajnji proizvod.
Jesu li na pomolu neke nove investicije? Imate li u planu predstavljanje novih proizvoda ili širenje na do sada neosvojena tržišta?
Planovi za širenje su uvijek aktualni i poželjni, ali gledamo da nam rast bude 20 do 30 posto godišnje. Imamo par proizvoda koje razvijamo u tajnosti, ali širenje u previše država odjednom moglo bi nam naškoditi.
Za kraj, hoćemo li vas uskoro opet gledati na velikom platnu? Ima li novosti u vašoj filmskoj karijeri?
Mogu reći kako imam dvije ljubavi po pitanju karijere i razvoja iste. U jednu ruku tu je moja poduzetnička kreativna strana i rad u prehrambenoj industriji koja je zaista moj san i koja me ispunjava, ali i tjera na svakodnevan rad i izazove. S druge strane tu je gluma koja je moja strast, koja me opušta i izaziva da budem neki drugi, bolji ja u raznim ulogama. Već dugi niz godina radimo na filmu The Islander koji bi uskoro trebao biti finaliziran, ali i dobiti nastavak.
Uz Islander radim na par novih projekata. U zadnje vrijeme glumio sam u filmu Mindcage koji je u produkciji Lions Gatea. U tom filmu sam stao leđa o leđa s poznatim glumcem Johnom Malkovichem s kojim mi je bilo izrazito zadovoljstvo i čast biti.
Kako sam u filmskoj industriji prisutan kao glumac jednako je tako bitno, ali i zahtjevno biti producent. Ove godine trebao bi i izaći srednjovjekovni film The Last Redemption.
Ovog mjeseca putujem u Los Angeles na snimanje velikog filma Lips like Sugar gdje će glumiti Owen Wilson i Woody Harrelson. Radi se o detektivskoj priči za vrijeme Olimpijskih igara. Imam jednu manju ulogu gdje glumim bivšeg ruskog sportaša koji iz frustracije nije išao na te iste Olimpijske igre 1984. godine u Los Angelesu zbog bojkota istočnog bloka.