text size
Znate li da su samo tri sekunde bez hlađenja nove generacije UI procesora dovoljne da pregori kritična infrastruktura bez koje pada internet? Dakle, samo te tri sekunde nas dijele od općeg kaosa koji bi nastao padom mreže svih mreža, a to najjasnije oslikava važnost podatkovnih centara za funkcioniranje biznisa, ali i svijeta oko nas.
Mreža podataka zapravo je krvožilni sustav gospodarstva, a da njihov protok i pohrana budu brzi i sigurni brinu se kompanije poput Vertiva s čijim smo članom Uprave i regionalnim direktorom prodaje za CEE regiju, Igorom Grdićem, porazgovarali o stanju u industriji i promjenama koje dolaze.
Temelji interneta
Na naše pitanje čime se konkretno Vertiv bavi, Grdić nam citira izjavu CEO-a kompanije da održavaju temelje interneta. Preciznije, dizajniraju, razvijaju i proizvode kritičnu infrastrukturu, odnosno sustave napajanja i hlađenja za podatkovne centre. Prije tri godine su u Rugvici otvorili pogon za proizvodnju modularnih podatkovnih centara za EMEA regiju.
Proizvodni pogon Vertiva u Rugvici
"Pojednostavljeno, to su moduli opremljeni kritičnom infrastrukturom za napajanje i hlađenje IT opreme. Proizvodimo standardizirana i custom made rješenja u koje klijenti moraju samo smjestiti svoje servere i sve je spremno za rad. U Rugvici najviše izrađujemo hibridni dizajn odnosno modularna rješenja koja mogu biti unutar zgrade ili stajati pokraj nje, odnosno cijela zgrada može biti sastavljena od njih", objašnjava Grdić.
Vertiv proizvodi sve segmente podatkovnih centara, a takvih je kompanija malo na svijetu. Da rade dobar posao, jasno pokazuju brojke. Globalno su imali 6,86 milijardi dolara prihoda u 2023., zapošljavali 27 tisuća radnika u 24 pogona, a dionica im je rasla preko 350 posto.
U Hrvatskoj im je bilanca također solidna. Godinu za godinom bilježe rast prometa i profita.
Grdić nam nije mogao otkriti konkretne brojke za 2023. jer se još čeka objava financijskog izvješća, ali naglašava da se uzlazni trend nastavlja jer potražnja za podatkovnim centrima konstantno jača, prvenstveno na krilima potražnje velikih tehnoloških tvrtki koje diktiraju tempo tržišta. A taj tempo je trenutno snažan i predvodi ga trend pripreme za umjetnu inteligenciju (UI) koja donosi pravu revoluciju u branšu.
"Žedna" industrija
Jedna od najvažnijih promjena je što zahtjevi za električnom energijom rastu više nego peterostruko, a moraju se razvijati i nove metode hlađenja vodom (engl. liquid cooling), odnosno plinom. Tu se vraćamo na onu rečenicu s početka o famozne tri sekunde do katastrofe.
"Vodeno hlađenje se bazira na tome da se voda kroz jednu metalnu ploču dovodi do samog procesora i hladi ga, odnosno odvodi višak topline. To je permanentan cirkularni proces i ako bi on stao na duže od tri sekunde procesor bi pregorio, što znači da bi se funkcija servera izgubila. Mi smo ti koji moraju osigurati da infrastruktura radi non-stop i da ima dovoljne količine električne energije", elaborira Grdić i dodaje kako se danas hardver i softver optimiziraju od samog početka, pa svi akteri u industriji moraju biti uključeni u proces od samog starta kako bi konačni proizvod bio što bolji.
Ogroman rast potražnje za električnom energijom koju UI nameće, uz sve veću popularnost električnih vozila, mogao bi biti ozbiljan problem za infrastrukturu na duge staze. U Europskoj uniji (EU) se gura proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije koji trenutno jednostavno nisu u stanju isporučiti industriji količine i stabilnost koju će trebati.
U Rugvici se proizvode modularni podatkovni centri, a oko 90 posto proizvodnje ide u izvoz
Grdić otvoreno kaže da solari i vjetroturbine nemaju kapacitet za zadovoljavanje potražnje industrije i tu vidi izazov. Spletom (ne)sretnih okolnosti ta priča ide na ruku Hrvatskoj i regiji. Naime, zbog manjka kapaciteta na zapadu događa se seoba podatkovnih centara u naše krajeve gdje, dijelom zahvaljujući i propaloj industriji, možemo zadovoljiti njihove brzorastuće potrebe za strujom.
Dosta smo dobri i po pitanju uključenosti u svjetsku optičku mrežu koja je ključna za razvoj sektora. Split je spojen na jadransku liniju, a od Zagreba ide veza prema istoku. Valja istaknuti kako tu ne pričamo o kapilarnoj optičkoj mreži koja ide do krajnjih korisnika, već značajnijim "autoputovima" i ringovima na kontinentalnoj razini. No te velike žile podataka nose kisik potreban za budući rast, a čini se da se već lagano zahuktava.
Hrvatska dobro pozicionirana
Grdić naglašava kako je Hrvatska u ozbiljnijim začecima razvoja industrije podatkovnih centara. Potvrđuje to i podatak da se ukupno sedam takvih centara gradi u Hrvatskoj, a jedan od njih je projekt američke tvrtke Digital Realty koja na zagrebačkom Jankomiru gradi najveći podatkovni centar u državi kapaciteta do 30 megavata. To udara temelje ne samo za nacionalni, već i regionalni napredak branše jer će potaknuti dodatne investicije iz privatnih izvora, smatra Grdić, a možda privući i druge svjetske kolokatore da se "dosele" kod nas.
U udaranju tih zdravih temelja industrije podatkovnih centara prste je itekako imao i Vertiv koji je na našem tržištu prisutan od 2000. godine (tada se kompanija zvala Emerson Network Power, a 2016. se na globalnoj razini rebrendirala u Vertiv). U tih gotovo četvrt stoljeća u Hrvatskoj smo stvorili bazen radnika koji, kako kaže Grdić, znaju što su podatkovni centri i znaju njima upravljati te smo po tome poznati i u svijetu.
Vertivljevi modularni podatkovni centri mogu biti standardizirani ili rađeni po željama i potrebama kupaca
"Nedavno sam čuo izreku – data is the new oil, odnosno da su podaci nova nafta i mislim da to nije daleko od istine. Nadam se da će naša država prepoznati važnost data centara za skladištenje i obradu podataka", govori Grdić. A kako bi pomogli u buđenju političke svijesti, najistaknutiji predstavnici branše (Digital Realty, Vertiv i Data Box) uskoro će se okupiti u udrugu za promoviranje interesa industrije, najavio je.
Veliki potrošači uvijek su u fokusu regulatora, pa tako ni podatkovne centre nije zaobišao sveprisutni trend održivosti. Neke zemlje poput Njemačke već propisuju koliko učinkoviti moraju biti. Jasno, što bolja efikasnost je i u cilju samih kompanija, pa se na tome konstantno radi.
U potrazi za radnicima
Vertiv u Hrvatskoj zapošljava gotovo 600 ljudi, a kako se poslovanje razvija, raste i potreba za novim zaposlenicima. Zbog specifičnosti branše traže i visokoobrazovne stručnjake, ali i strukovne radnike. Usko surađuju sa zagrebačkim i riječkim fakultetima, a imaju i ured za inženjering u Rijeci.
Proizvodnja Vertiva konstantno raste, kao i potreba za novim radnicima
Trenutno traže oko 200 radnika za svoj pogon u Rugvici, a nedostaje im još kvalitetnih električara, montera, testera… Pa Grdić poziva sve zainteresirane da im se jave. Mi ćemo samo dodati da je, prema Fininom servisu Infobiz, prosječna plaća u Vertivu Hrvatska u 2022. iznosila gotovo 1.800 eura i da je rasla skoro 40 posto u odnosu na godinu ranije.
Valja spomenuti i da Bloomberg Intelligence predviđa pravu eksploziju tržišta generativne umjetne inteligencije. Konkretno, narast će na 1,3 bilijuna dolara u sljedećih 10 godina, sa samo 40 milijardi dolara u 2022., što je garancija da će potražnja za podatkovnim centrima bujati još godinama.
"Vjerujem da će industrija samo rasti i napredovati i da će se pozitivni trendovi zadržati još desetljećima", zaključuje Grdić.
.webp){kind=icon}
