Bloomberg Adria je vodećim osiguravajućim kućama iz Bosne i Hercegovine otvorila vrata svoje redakcije u Sarajevu za razgovor o posljedicama inflacije u ovom sektoru i o tome šta je to važno za klijente, društvo i tržište.
O načinima na koje možemo oblikovati ovu poslovnu zajednicu, doprinijeti većoj zaštiti stanovništva i boljoj saradnji s državom razgovarali smo s direktorima UNIQA osiguranja Eldarom Dudom, Wiener osiguranja Borislavom Doderom i Dunav osiguranja Bojanom Popovićem.
Jasno je da je inflacija, pod utjecajem negativnih faktora iz okoline, izazvala globalne ekonomske probleme. Iako usporava, u svijetu je i dalje previše problema koji utječu na tržište. Očekuje se da u BiH ove godine inflacija neće biti ispod 10 posto. Zbog toga su svijet, društvo, pa i BiH danas sve više usmjereni na pronalaženje rješenja, u čemu su aktivna i osiguravajuća društva.
Generalni direktor Wiener osiguranja Borislav Doder ističe da su zbog nepovoljne ekonomske situacije osiguravajuća društva morala uskladiti cijene jer bi došlo do podosiguranosti klijenata.
promo / Bloomberg Adria - Borislav Doder, generalni direktor Wiener osiguranja/ Bloomberg Adria
"Klijenti i mi smo se našli u nepredviđenim situacijama i morali smo se prilagoditi jedni drugima. Prosječan klijent je imao mnogo više pitanja vezano za osiguranje, da bismo odgovorili na njih, shvatili smo da treba da revidiramo svoje usluge i tarife. Šta smo mi uradili? Prilagodili smo cijene i ponudu osiguravajućih paketa potrebama klijenata izazvanim pandemijskim uvjetima", rekao je Doder govoreći o posljedicama koje su donijele inflacija i pandemija osiguravajućem sektoru.
Njihova uloga u zaštiti naše imovine, automobila i samih života se pokazala posebno važnom upravo tokom pandemije i drugih nesreća. No, važno je i kako je pandemija utjecala na procese na tom tržištu.
promo / Bloomberg Adria - Bojan Popović, generalni direktor Dunav osiguranja
"Promijenila je same načine prodaje, komunikacije s klijentom, promijenila je i svijest osiguranika prema osiguravaču, sve su to neki procesi koji će se i nastaviti. Digitalizacija će, bez obzira na to što neko daje prednost živoj riječi, olakšati poslovanje i jednima i drugima, skratit će se vrijeme potrebno da se zaključi osiguranje", kazao je Popović dodavši da je pandemija pomogla da ljudima približe važnost osiguranja.
Nažalost, složni su u tome da interesovanje ljudi za životno i zdravstveno osiguranje, koje je prisutno tokom pandemije, ili osiguranje imovine nakon zemljotresa, opada ubrzo nakon što akutna opasnost prestane. Tome ne pomaže ni činjenica da su premije za godišnja osiguranja prilično niske, u nivou cijene jednih sportskih patika, a zauzvrat dobijete sigurnost.
"Interesovanje je ciklično kada se dese neke veće promjene, poplave, pandemija. Tri-četiri mjeseca se pojavi potražnja za tom vrstom osiguranja, a onda ubrzo i nestane", istaknuo je Popović.
Period koronavirusa je osiguravajuće kuće, ali i klijente stavio u nepredviđenu situaciju kojoj su se, kao i svi drugi, morali prilagođavati. Taj period je donio i mali pomak u promjeni razmišljanja ljudi kada je riječ o životnom i zdravstvenom osiguranju, međutim porast tih trendova još uvijek nije značajan.
Osiguranje automobila je jedino obavezno osiguranje u BiH te je najučestalije prodavano osiguranje u državi, a nakon toga i imovina u područjima zemljotresa. Međutim, interesovanje za zdravstveno ili životno osiguranje, koje je možda i važnije od osiguravanja automobila i imovine, kod nas je i dalje u malim postocima. Ono što Doder ističe jeste da je najmanje zadovoljan učešćem životnog osiguranja u ukupnoj prodaji osiguranja.
"U BiH će i dalje prosječan čovjek prije osigurati kasko svoj automobil nego svoj život. Ja imam svoje duboko uvjerenje da to nije dobro. Osiguranje stana, ako vas ne natjera bankarski sektor, rijetko je. Ne nađe se na listi prioriteta, ali tu imamo neke pomake. Tako da dok god dominiramo u automobilskom biznisu, kasku, mislim da je naš posao još teži... Čim je nešto samo jedno, problem je, možemo primijeniti i na život i na posao. U našoj zemlji je u oba entiteta osiguranje automobila obavezno, u RS je još i osiguranje radnika od nezgode obavezno, a sve ostalo su dobrovoljna osiguranja i samim tim im se ne može naći dovoljno mjesta ni sa strane ponude i potražnje. Tu gubimo, jer u odnosu na zemlje u regionu nemamo propisane mandatorne stvari koje bi pomogle tom sektoru", rekao je.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje u BiH je došlo u fokus tokom pandemije koronavirusa te je primjetan pozitivan trend povjerenja klijenata u ovu vrstu usluge osiguravajućih kuća. Međutim i dalje je mnogo prostora za korake koje bi pravili država i osiguravajuća društva s ciljem približavanja važnosti zdravstvenog osiguranja.
promo / Bloomberg Adria - Eldar Dudo, direktor UNIQA osiguranja
"U posljednjih pola godine vidimo skok prodaje zdravstvenih osiguranja više od 20 posto na nivou BiH, kod nas u UNIQA osiguranju taj postotak je još i veći. Vidimo da sve veći broj kompanija pruža taj dodatni benefit, na taj način pokušavaju privoliti što veći broj stanovnika da dođu kod nas. Mislim da je to nešto jako iskoristivo, što se vidi i po samom zadovoljstvu naših klijenata, gdje svaki put obnavljaju te police dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja", rekao je direktor UNIQA osiguranja Eldar Dudo.
On također objašnjava da vlast na trenutnu svijest o zdravstvenom osiguranju i drugim važnim uslugama osiguravajućih društava može utjecati na razne načine - "kroz promjenu trenutnih zakonskih rješenja, tj. olakšavanje poreza za same poslodavce, gdje će oni višak sredstava uložiti za dobrovoljno osiguranje svojih zaposlenika, a isto tako činjenica je da ćete olakšati pojedincu i dati mu pogodnost kroz razne subvencije, smanjenje poreza na prihod itd... i dat ćete mogućnost da taj višak sredstava uložite u zdravstveno osiguranje i na taj način dodatno rasteretite već opterećeni zdravstveni sistem u BiH", kazao je.
Saglasan je i predsjednik Wiener osiguranja, koji u fokus stavlja i međusobnu saradnju.
promo / Bloomberg Adria - Borislav Doder, generalni direktor Wiener osiguranja
"Država može pomoći tako što će odobriti poreske olakšice kada je riječ o životnom osiguranju, ili dopunsko dodatno zdravstveno osiguranje, može u zonama za koje se zna da su izložene zemljotresu, propisati da je osiguranje obavezno, može subvencionirati dio premije za krajnjeg korisnika, tj. građanina/stanovnika. Država može, radeći u partnerstvu s osiguravajućim sektorom, kreirati zajedničke prijedloge koji će približiti značaj osiguranja", rekao je Borislav Doder.
Osim što bi olakšicama za dobrovoljno zdravstveno osiguranje rasteretili opterećeni zdravstveni sistem u BiH, pozitivan pristup vlasti prema osiguravajućem sektoru donosi i odgovor osiguravajućih kuća, odnosno dvosmjerna saradnja. Doder naglašava da nije važno ko će prvi povući potez koji bi značio veću saradnju, nego je važan rezultat.
"Ja sam govorio o tome da, u odnosu na svjetski razvijena tržišta, osiguravajuća društva u BiH ne mogu ulagati višak premije u infrastrukturne projekte. Kada bi ovo o čemu smo razgovarali bilo implementirano u korist osiguravajućih društava, sasvim sam siguran da bi i odgovor svih osiguravajućih društava bio takav da žele ulagati u infrastrukturne projekte u našoj zemlji, u izgradnju mostova, tunela, puteva", kazao je.
Ono na šta upozoravaju iz osiguravajućih kuća su primamljive ponude i popusti koji bi u konačnici mogli lako završiti neuspjelim naplaćivanjem štete i gubljenjem povjerenja i u ona osiguravajuća društva koja posluju odgovorno. Naime, nezdrava konkurencija će davati velike popuste kako bi dobila klijenta, ali to u konačnici pravi veću štetu.
promo / Bloomberg Adria - Eldar Dudo, direktor UNIQA osiguranja i Bojan Popović, generalni direktor Dunav osiguranja
"Ako govorimo o nelojalnim popustima, sama činjenica da ne naplatite onu premiju koju bi trebalo, koju je regulator propisa odredio, govori da imate već manje sredstava u vašoj kapitalnoj osnovi, to može samo značiti da u slučaju većeg broja šteta i osiguranika koji potražuju naknadu štete, ne možete izmiriti onako kako je zakonodavac propisao. Činjenica je da nelojalna konkurencija šteti i prema percepciji klijenata i prema osiguravajućim kućama. Čim jedna ili dvije ne budu u mogućnosti isplatiti štetu, percepcija klijenta je da gubi povjerenje u osiguranje", rekao je to Eldar Dudo.
S direktorima tri vodeće osiguravajuće kuće u BiH smo razgovarali i o liberalizaciji i digitalizaciji tržišta. Posljednje tri godine su bile posebno okrenute ka digitalizaciji cijelog društva pa tako i osiguravajućeg, ali ljudi još nemaju dovoljno povjerenja u ovakav način kupovine. Digitalizacija u ovom sektoru ima brojne pozitivne strane, štedi vrijeme, a usluga može biti čak i bolja, ali Dudo naglašava da ljudi i dalje više vole doći i licem u lice razgovarati te sklapati ugovor na tradicionalan način, uprkos popustima koje klijenti imaju u slučaju digitalne kupovine osiguranja.
"Neposrednost u razgovoru sa čovjekom, upoznavanje klijenta, sagledavanje njegovog standarda može biti lakše kada ga lično upoznate, ali digitalizacija ima druge prednosti, npr. možda će se bolje upoznati sa sadržajem ponude", kazao je Popović.
Govoreći o ovoj i sljedećoj godini u osiguravajućem sektoru ističu da će u fokusu njihovih kompanija biti upravo digitalizacija. Osim toga, u stalnom fokusu će biti i klijenti i njihove potrebe, kao i podizanje standarda u poslovanju.
Sadržaj nastao u saradnji sa: Wiener osiguranjem, UNIQA osiguranjem i Dunav osiguranjem
.webp){kind=icon}
