U BiH ne postoji ni jedno postrojenje za preradu ulja u biodizel. Zahvaljujući kompaniji Bingo, Tuzlanski kanton postat će prvi u kojem će se jestivo ulje prerađivati.
"Evo na tragu smo da Bingo naruči jedno takvo postrojenje i da počne sa proizvodnjom biodizela iz otpadnog jestivog ulja. U nekom narednom vrlo bliskom periodu, što smo sebi postavili kao cilj i to nam je najveći rezultat koji smo postigli kroz ovaj projekat", kaže Amir Hadžić, projekt menadžer UG Ekosol.
Udruženje građana Ekosol u okviru projekta "Korišteno jestivo ulje – energetski resurs" prezentiralo je mogućnosti i prednosti prerade korištenog jestivog ulja u biodizel. Prerada korištenog jestivog ulja u Evropi je već odavno praksa. Upotrebljavati se može za pogon dizel motora, zagrijavanje plastenika, kao lož ulje, te je proizvodnja i upotreba biodizeelskog goriva vrlo značajna s obzirom na potrebe očuvanja okoliša.
Bloomberg
"Mi smo prezadovoljni rezultatima i mi kad smo krenuli sa pisanjem ovog projekta začudili smo se koliko restorani u Tuzli prikupljaju korišteno jestivo ulje", istakao je Hadžić, te dodao da jestivo ulje treba ostati u BiH.
Dosadašnji sakupljači koji su prikupljali ulje iz restorana su to ulje dalje izvozili u EU.
Stanje Binga
Bingo je jedna od tri kompanije koja je završila 2021. godinu s prihodima iznad milijardu maraka. Ova kompanija, koja se bavi trgovinom, pretežno robom široke potrošnje kao što su hrana i piće, u odnosu na 2020. godinu povećao je prihode za 187,9 miliona KM.
Pročitajte: Kompanije s najvećim prihodima: Na vrhu Bingo, Elektroprivreda, Holdina
Ukupni kapital ove kompanije povaćan je sa 577,9 miliona u 2020. godini na 649,6 miliona u 2021. godini. Senad Džambić, vlasnik Binga, preko te kompanije ima mrežu od oko 14 firmi u BiH, a suvlasnik je i jedne u Srbiji (Mistral Komerc Temerin), preko koje ima udio u Mesnoj industriji Tulumović Laktaši.
Cirkularna ekonomija
Bosna i Hercegovina kasni za razvijenim zemljama u procesima tranzicije, pa tako i u slučaju cirkularne ekonomije. Cirkularna ekonomija (CE) je sistem izgrađen na smanjenju korištenja prirodnih resura, ponovnoj upotrebi proizvoda i resursa, te na recikliranju velikog dijela otpada.
U našoj zemlji je s jedne strane stepen onečišćenja prilično visok, a s druge strane iskorištenost otpada kroz reciklažu na veoma niskom nivou.
Više na: Cirkularna ekonomija kao potencijalni spas bh. gospodarstva
Prelazak na model cirkularne ekonomije imat će višestruke pozitivne efekte na rješavanje problema otpada, kreiranje vrijednosti na osnovu recikliranja otpadnih materijala, ali i na inoviranje proizvodnih procesa, uvođenje novih tehnologija, smanjenje troškova sirovina u finalnim proizvodima, otvaranje novih radnih mjesta.
- tekst napisan uz pomoć Svjetlane Šurlan
.webp){kind=icon}
