Tri godine pandemije koronavirusa utjecale su na zdravstveni sektor, ali i ekonomiju cijelog svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), koja ove godine obilježava 75 godina postojanja, najavljuje proglašenje kraja pandemije početkom maja.
Erwin Cooreman, šef Ureda SZO u BiH, u intervjuu za Bloomberg Adria TV kazao je da proglašenje kraja pandemije ne znači i kraj koronavirusa, koji će ostati tu i nakon prvog maja. Odluka donosi kraj vanredne situacije u javnom zdravstvu, koja je proglašena nedugo nakon početka pandemije na osnovu savjeta nezavisne komisije stručnjaka koji su procjenjivali situaciju.
"I tako se ista komisija sastaje na periodičnoj osnovi, trenutno svaka tri mjeseca. Posljednji sastanak imali su u februaru. Tada su odlučili da ne ukidaju status vanredne situacije za javno zdravlje od međunarodnog značaja. Mogli bi se ponovo sastati u maju i savjetovati Generalnom direktoratu da ukine ili ne ukine status vanredne situacije", rekao je Cooreman.
Bloomberg Adria
Kako kaže, u svijetu je potvrđeno više od 700 miliona slučajeva koronavirusa, što je otprilike 10 posto svjetske populacije. Međutim, pravi broj može biti mnogo veći, jer na početku nije bilo dijagnostičkih kapaciteta. Mnogi ljudi su bili zaraženi, a da to nisu ni znali.
"U srcu pandemije imali smo desetine hiljada, stotine hiljada slučajeva dnevno. Sada je to oko 40.000 mjesečno. Ipak, to je još uvijek značajan broj. Dakle, koronavirus sigurno neće biti gotov prvog maja, nastavit će se i nakon toga. I morat ćemo naučiti živjeti s tim", rekao je on.
Naša zemlja
U BiH je navodno vakcinisano 35-40 posto stanovništva, objašnjava Cooreman, međutim, kako kaže, stvarni broj mogao bi biti mnogo veći. Generalno, BiH se nije mnogo razlikovala od ostalih zemalja u Evropi. Problemi su bili slični i države su se protiv ovog virusa borile u skladu sa svojim mogućnostima.
"Bio je to šok bez presedana za zemlju. Uvedene su restriktivne mjere koje su pogoršale situaciju. Ali da ova ograničenja nisu uvedena, moglo je biti mnogo gore. Dakle, to je bilo neophodno uraditi da bismo izvukli najbolje od toga, ublažili znanjem koje smo tada imali", objasnio je Cooreman.
Oko šest i po miliona ljudi u svijetu umrlo je od koronavirusa. Čak ni u našoj zemlji nemamo tačne podatke o smrtnosti.
"Manje je od jedan posto od prijavljenih slučajeva koji zaista umiru od bolesti, što je relativno mali procenat. Ali zbog ogromnog broja ljudi koji su bili zaraženi, to je ogroman broj umrlih ljudi širom svijeta", kazao je on.
Navodi kako je pandemija pokazala da ugroženo zdravlje nije pojedinačno, već može imati posljedice na čitavo društvo. Ipak, sama situacija dovela je do toga da se zdravstveni sektor podigne na novi nivo. Ulaganje u sektor privuklo je pažnju ne samo ministarstava zdravlja, već i političara, premijera te predsjednika država.
Bloomberg
Pandemija je donijela promjene u ekonomskom svijetu. Omogućila je kompanijama iz raznih sektora da profitiraju. Međutim, kako kaže Cooreman, profitirala nije samo farmaceutska industrija, kako bi bilo očekivano, već je sve utjecalo i na druge, između ostalog, i na IT industriju.
Vakcinacija
Vakcine nisu bile dostupne u našoj zemlji na početku vakcinacije, stoga su građani odlazili u Hrvatsku i Srbiju. Iako je glas antivaksera bio zaista jak, utvrđeno je da je veliki broj naših građana razvio antitijela – vakcinacijom ili prirodnom infekcijom, što je u krajnosti utjecalo i na smanjenje broja zaraženih.
Prema posljednjim podacima, u svijetu je distribuirano oko 13 milijardi vakcina, što je zapanjujući broj.
"Upravo sam danas gledao podatke. Radi se o 70–72 posto svjetske populacije koja je vakcinisana protiv koronavirusa. To je ogroman broj i to je više od pet milijardi ljudi. Neki su izostavljeni jer vakcina nije bila dostupna, jer nisu bili uvjereni da je od pomoći, jer su glasovi antivaksera bili prejaki. Recimo da su neki ljudi vakcinisani više puta. Čak sam i ja, pošto sam nekoliko puta putovao tokom pandemije, bio primoran da uzmem vakcinu. I ja sam je dobio pet puta. Veliki broj ljudi je vakcinisan. I zbog toga su zaštićeni od bolesti", objašnjava.
Smanjenjem broja zaraženih ne preporučuje se više potpuna vakcinacija stanovništva, međutim SZO preporučuje da se osiguraju vakcine za najranjivije ljude, starije, te ljude koji imaju zdravstvenih problema.
Nova pandemija
Mutacija virusa donosi neizvjesnost. Situacija je pokazala da nismo bili spremni za ovu pandemiju, stoga za ubuduće – moramo biti spremniji.
"Pitanje je šta možemo učiniti da spriječimo takav šok? Jedna naučena lekcija je da nismo bili spremni za koronavirus. Ne. Šta da radimo da se bolje pripremimo jer će doći nove pandemije? Ne znam kada. Nadam se da neće. Ali budimo realni. Doći će jednom u budućnosti. Moramo se pripremiti. Nemamo drugog izbora i mi smo se pripremili i postavili smo mehanizam da ojačamo naše zdravstvene sisteme, da izgradimo otpornost", zaključuje Cooreman.
Kako kaže, veliki broj zemalja donatora osnovalo je fond za pandemiju, kako bi se osigurala sredstva za izgradnju i obnovu postojećeg sistema, tako da države u budućnosti budu bolje pripremljene kako bi bile otpornije protiv budućih pandemija.
U saradnji s Tamarom Trgovčević.
.webp){kind=icon}
