.webp){kind=icon}
"Nije Balkanac onaj koji u kući nema kesu punu kesa." Na ovaj šaljiv način opisuje se ta čudna vezanost naroda s ovih prostora za kese, uglavnom plastične, ali i navike da se "ništa ne baca" i da će to "sigurno nekad nečemu poslužiti". Međutim, i to na kraju sve završi na nekom otpadu. S druge strane, činjenica je i da kultura reciklaže u regionu još nije dovoljno razvijena.
Plastične kese koliko god da su se pokazale kao efikasne, naročito u kupovini, i generalno proizvodi od plastike donijeli su planeti Zemlji mnogo problema. Plastika se dobija iz nafte i naftnih derivata, zbog čega je prije svega otrovna. Pored toga, teško se razgrađuje. Prema procjenama, plastičnim kesama je potrebno i do 1.000 godina da bi se razgradile. Zbog toga su rijeke, mora i okeani puni plastike koja guši biljni i životinjski svijet. Važno je podsjetiti i da se mnogo puta dokazalo da su pojedine životinje uginule jer im je stomak bio pun plastike.
Depositphotos
Marina Cvijanović iz kompanije Eko Bio Invest odlučila je sa svojim prijateljima i poslovnim partnerima dati doprinos u očuvanju životne sredine tako što će plastične kese, ali i ostale proizvode od plastike, pokušati poslati u prošlost.
Samo zamislite…
Dolazite kući iz kupovine. Nakon izvađenih namirnica ostaje vam na stolu pet običnih kesa. Ako niste "balkanski tip" i ne želite da ih čuvate, možete ih uništiti u kućnim uslovima. Potrebna vam je samo vruća voda.
Kese stavite u vruću vodu, one se rastope, nestanu. A onda tu vodu možete popiti ili njom zaliti cvijeće.
Ne morate da zamišljate, jer su Marina i njen tim na pragu da učine da ove kese postanu naša svakodnevica.
Ideja azijska, firma srpska, proizvodnja u Hrvatskoj
Naime, njihova kompanija uskoro pokreće proizvodnju granula koje će se praviti od organskog otpada (voća i povrća), a od tih granula dalje će moći da se proizvode folije, kese, čaše, tanjiri, rukavice, zaštitna odjeća i sve ono što ispred osnovne riječi ima prefiks – plastično.
Granule koje će proizvoditi kompanija Eko Bio Invest, a od kojih će se praviti folije, kese, čaše, tanjiri...
"Ideja je dvojaka. S jedne strane željeli smo da umanjimo količinu organskog otpada, konkretno voća i povrća, koji nastaje u procesu pripreme, a s druge strane da doprinesemo umanjenju količine plastike. I uspjeli smo napraviti materijal koji rješava i pitanje otpada od voća i povrća, a istovremeno umanjuje količinu plastike", ispričala je Cvijanović za Bloomberg Adriju.
Kaže da je ideja nastala u Aziji, ali da njeni pronalazači nisu nikada započeli komercijalizaciju te ideje. "Moj prijatelj iz srednje škole je čuo za ovu ideju i imao je sreće da je sa svojom prijateljicom otkupi. Proces proizvodnje smo zaštitili patentom na evropskom nivou, što nam dokazuje da ovo što ćemo proizvoditi jeste nešto potpuno originalno i inovativno na tržištu čitave Evrope", rekla je Cvijanović.
Također, kompanija Eko Bio Invest je dobila certifikat od Vincotte iz Brisela, a riječ je o certifikatu "OK compost home", koji potvrđuje da se ambalaža razgrađuje u kućnim uslovima, bez aditiva i na potpuno prirodan način. Dobila je i certifikat od BETA laboratorije iz Miamija, koji pokazuje da u procesu proizvodnje nema emisije CO2.
Cvijanović kaže da ovi certifikati dokazuju da je materijal potpuno prirodan, da se razgrađuje bez ikakvih nano čestica, da je neotrovan i bezopasan po životnu sredinu i čovjeka.
"U procesu razgradnje potrebne su dvije komponente - visoka temperatura i tečnost. Ukoliko je temperatura viša od 80 stepeni, materijal se rastvara za manje od minute, a ako je hladna voda ili ako materijal ostavite samo na zemlji, za od 25 dana do šest mjeseci će se potpuno razgraditi", kaže Cvijanović.
Proizvodnja granula počet će krajem ove, a najkasnije u januaru sljedeće godine. Glavna postrojenja za proizvodnju bit će u Zagrebu, dok će u Beogradu ostati istraživačko odjeljenje koje kompanija Eko Bio Invest ima u saradnji s Institutom za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo. U planu je i da u Beogradu bude izgrađeno manje postrojenje za proizvodnju granula.
Fabrika kompanije Eko Bio Invest u Zagrebu, gdje uskoro počinje proizvodnja
"Opredijelili smo se za Zagreb zato što su upiti od većine klijenata do sada dolazili s tržišta Evropske unije. S druge strane, imamo blizinu luke Rijeka, koja je velika međunarodna pomorska luka za transport, mreža puteva je fantastična i u okviru je Evropske unije", navela je Cvijanović razloge zbog kojih je proizvodnja smještena u Hrvatskoj.
Dobavljači hrane i potencijalni klijenti
Dobavljači kompaniji Eko Bio Invest za proizvodnju ovih granula mogu biti prerađivači voća i povrća, budžetske kuhinje, veleprodajni lanci, ali i domaćinstva. Ideja je, kako je objasnila Cvijanović, da se otpad preuzima na mjestu nastajanja, tako da i ne odlazi na deponije, a sav organski otpad preuzimat će se iz regiona.
Zbog ovog načina rada upravo je ova kompanija i izabrana da bude dio pilot projekata koje će podržati UNDP, Ministarstvo za zaštitu životne sredine i Delegacije EU u Srbiji. Naime, projekat podrazumijeva da će kompanija Eko Bio Invest preuzimati otpad od budžetskih kuhinja Grada Čačka i koristiti ga u svojoj proizvodnji.
"To će biti hrana koja se priprema za škole, vrtiće, studentsku menzu, bolnicu i zatvor. Institut za molekularnu genetiku testirat će sirovne i reći će nam koje su najbolje za korištenje naših granulata i u kojem procesu pripreme je najbolje da se otpad preuzima", objasnila je Cvijanović.
Podsjetimo i da organski otpad zagađuje životnu sredinu, jer emituje gasove staklene bašte, posebno ugljendioksid i metan. Procjenjuje se da organski otpad u gradskim sredinama čini i do 50 odsto ukupnog otpada.
Otkrila je da postoji veliko interesovanje među trgovinskim lancima u Srbiji, koji bi željeli potrošačima ponuditi "kese koje se piju".
Ovaj materijal može imati široku primjenu u proizvodnji, navodi Cvijanović, i dodaje da se od njega može praviti sve što se pravi i od plastike, a osim kesa, to su i folije, čaše, tanjiri, zaštitina odjeća, štapići za uši, rukavice koje se koriste u kozmetici, ambalaža.
"Materijal se može koristiti i u sektoru poljoprivrede. Folije koje se stavljaju na zemlju da zaštite usjeve ili kese za samu sadnicu mogu da se prave i od ovog materijala koji se prirodno rastvara, i ne samo da proizvođač više neće morati plaćati mehanizaciju i ljude koji će to sklanjati, već će imati i manju upotrebu đubriva", rekla je Cvijanović.
Zbog ideje prodala stan i napustila dobro plaćenu poziciju
Koliko Cvijanović vjeruje u ovaj projekat govori i činjenica da je prodala stan, koji je trebalo da joj bude oslonac i olakša život kada ode u penziju, i novac uložila u razvoj ove ideje.
Pored toga, napustila je i dobro plaćenu poziciju i siguran posao kako bi se potpuno posvetila komercijalizaciji ovog materijala i njegovom daljnjem unapređenju.
"Mislim da svi zaslužujemo bolje i zdravije uslove života, a primjena ovog materijala može bar donekle tome doprinijeti. Sigurna sam da je ovo dobra ideja koja treba da zaživi na dobrobit svih nas", rekla je Cvijanović.
Eko Bio Invest
Ona se već četiri godine bori da proizvodnja ovog materijala otpočne.
Kako ljudi reaguju na kesu koja se pije?
"Uglavnom budu šokirani", kaže Cvijanović i dodaje da je ona popila nekoliko kesa i da joj se nikada ništa nije desilo. "Voda u kojoj se rastvara kesa gotovo da nema nikakav okus, možda se donekle osjeća blago slankast okus."
Ukoliko ne želite da je popijete, Cvijanović savjetuje da tom vodom zalijete cvijeće koje će vam, kako kaže, samo biti zahvalno.
