U posljednjih nekoliko godina, u Bosni i Hercegovini lokalne zajednice, ministarstva, međunarodne i nevladine organizacije realiziraju razne projekte podrške i razvoju poduzetništva. Međutim, u BiH još uvijek ne postoji tačan podatak koliko je tih biznisa opstalo i razvilo se. Poseban problem je i što se ovi projekti ne razvijaju sistemski i koordinirano.
''U posljednje vrijeme značajan broj donatora ali i vladinih i nevladinih organizacija prepoznalo je značaj podrške razvoju poduzetništva i sve je više dostupnih programa podrške. Međutim, prilikom kreiranja programa podrške treba voditi računa o sveobuhvatnosti i prikladnosti programa ciljnoj grupi kako bi se izbjegle negativne posljedice poticanja nedovoljno spremnih osoba za ulazak u poduzetničku aktivnost. Svaka vrsta podrške osobama koje pokreću vlastiti biznis je zasigurno korisna, ali mora biti praćena unapređenjem poduzetničkog okruženja kako bi olakšalo poslovanje kako novim tako i postojećim biznisima'', za Bloomberg Adriju kaže Mirela Omerović, članica tima Globalnog monitora poduzetništva (GEM) u BiH.
Dodaje da je potrebno raditi na sinhronizaciji napora u okviru ovih programa kako bi podrška bila efikasnija, te istovremeno raditi na unapređenju poduzetničkog okruženja što je najbitnije za osobe koje pokreću i razvijaju vlastite biznise.
Podaci o poduzetničkim percepcijama o osnivanju preduzeća i o sposobnostima potrebnim za ulazak u poduzetništvo u BiH govore da 13,4 posto odraslog stanovništva u BiH vjeruje da postoje prilike za osnivanje biznisa u području u kojem žive. Međutim, stopa straha od neuspjeha je i dalje visoka i prema posljednjim rezultatima iznosi 27,2 posto što implicira procenat osoba koje uočavaju dobre poslovne prilike ali ih strah od neuspjeha sprečava u pokretanju biznisa, pokazali su rezultati istraživanja, GEM-a u BiH.
''Poduzetničke namjere su prilično niske i iznose 4,6 posto. S druge strane, odraslo stanovništvo u BiH veruje u vlastite sposobnosti za uspješno pokretanje biznisa, te stoga i stopa osoba koje vjeruju da imaju znanje, vještine i sposobnosti za uspješan poduzetnički proces iznosi 35,5, posto. Ukoliko se posmatraju osobe ženskog spola, samo 11 posto ispitanih žena u BiH izjavilo je da uočava dobre poslovne prilike u okruženju, njih 27,5 posto smatra da ima sposobnost za pokretanjem biznisa, dok njih 58,7 posto strah od neuspjeha sprečava da pokrene vlastiti biznis'', kazala je Omerović.
Nepovoljno poduzetničko okruženje
Ovakvi podaci su sasvim očekivani ako uzmemo u obzir s kojim problemima se susreću svi oni koji se odvaže pokrenuti vlastiti biznis.
''Čest problem koji naknadno utiče na zatvaranje biznisa jeste upravo nedvoljna analiza izvodljivosti poslovne ideje u različitim aspektima počevši od samog proizvoda/usluge, do tržišta, organizacione i finansijske izvodljivosti, što često bude uzrok da osobe koje pokrenu biznise tek po registraciji poslovanja uoče određene manjkavosti ili neodrživost poslovnog modela. Ovdje je posebno potrebno naglasiti tržište te prilagođenost proizvoda/usluge zahtjevima tržišta. Također, stepen edukacije o poduzetništvu kako formalne tako i neformalne nije na zadovoljavajućem nivou u BiH, što uz nedostatak razvijenih menadžerskih vještina poduzetnika, također, može uzrokovati propast biznisa. Sa druge strane, poduzetničko okruženje u BiH nije podržavajuće za započinjanje i razvoj poslovanja, čemu svjedoče i podaci Doing Business izvještaja Svjestke banke. Razni parafiskalani i fiskalni nameti od kojih nisu, u većini slučajeva, izuzeti novoosnovani biznisi, značajno otežavaju rad i poslovanje. Uz to nedovoljna razvijenost fizičke, komercijalne ali i poduzetničke infrastrukture negativno utiče na poduzetničke procese u BiH'', pojašnjava Omerović.
Da je potrebna efikasnija podrška, smatra i Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik koja od 2008. godine realizira programe razvoja poduzetništva, te je do sada investirali u 88 društveno odgovornih biznisa gdje su manjinski suvlasnici. Putem grantova podržali su osnivanje 163 mikrobiznisa (obrtničkih djelatnosti). Trenutni procenat održivosti poslovnih modela koji se razvijaju uz podršku Fondacije Mozaik nakon završetka prve godine poslovanja je 71 posto.
Ne postoji sistemski pristup podrške, kaže Puljić/The World Economic Forum
''Mnogi faktori utiču na uspjeh mlade osobe na preduzetničkom putu počev od motivacije i kompetencija osobe, limitiranost resursa u određenim industrijama, nepredvidim eksternim faktorima koja mogu utjecati na razvoj poslovnih modela (npr. Covid 19), neprilagodljivost proizvoda i poslovnog modela te nedostatak kapitala u ovisnosti u kojoj industriji razvijate poslovni model'', dodaje Puljić.
Puljić također smatra da je podrška poduzetništvu na različitim nivoima nekoordinirana, limitirana i nije prilagođena rastu i razvoju startup-a.
''Pored različitih nivoa vlasti postoji i drugih aktera u vidu organizacija, korporacija i biznisa koji podržavaju preduzetnike i preduzetnice, ali nažalost svi ovi resursi nisu koordinirani i ne postoji sistemski pristup.Često mi u BiH razmišljamo o velikim kompanijama koje trebaju da povuku razvoj SME-a. Međutim, kada pogledate kakvu vrstu podrške nivou vlasti pružaju, ona možda najbolje odgovara nekim obrtima ili SP-ovima. Ako bismo napravili analogiju sa obrazovnim sektorom, to bi bilo kao da smo sisteme razvili i sve novce stavili u osnovno obrazovanje. A onda se čudimo zašto nemamo doktora nauka'', zaključuje Puljić.
.webp){kind=icon}
