text size
Evropska automobilska industrija u posljednje vrijeme jednostavno ne može doći do daha. Udarci se nižu jedan za drugim u brzom slijedu, dok je izlaza iz duboke sistemske krize sve manje.
Razloga za porazno stanje ima pregršt, a protežu se od skupih energenata i geopolitičkih neizvjesnosti do američkih carina, nedostatka inovativnosti i konkurentnosti, što je pak posljedica paradigmatskog zaokreta s motora s unutarnjim izgaranjem prema struji.
Naravno, na vrhu piramide problema nalazi se kineska konkurencija, koja sa svim navedenim nema problema, ali zato ima prekomjerne proizvodne kapacitete koje ne može apsorbirati ni najveće domaće tržište. Najnoviji makroekonomski podaci, među ostalim, pokazuju da je kupovina automobila samo u junu pala za 16 posto. S druge strane, juni je donio još jednu nepovoljnu prekretnicu za evropske proizvođače automobila – kineski mjesečni izvoz automobila u junu je prvi put premašio milion jedinica, što je povećanje od 27 posto.
Svemu navedenom sada se može pribrojiti i repozicioniranje igrača na finansijskim tržištima protiv evropskih brendova. Hedge fondovi su ove godine povećali svoje kratke pozicije (opklade na pad vrijednosti) protiv dugoročnih obveznica Stellantisa, Volkswagena, BMW-a i Mercedes-Benza, pri čemu su na meti institucionalnih investitora ponajviše prva dva. To je i razumljivo, budući da je upravo VW nedavno najavio opsežan plan restrukturiranja najvećeg evropskog koncerna koji pokušava sanirati svoje poslovanje.
Direktor Oliver Blume najavio je u ponedjeljak zaposlenicima otpuštanje 100 hiljada ljudi, zatvaranje tvornica u domovini "Das Auta" te je sve to opisao kao "najopsežnije restrukturiranje u povijesti kompanije".
Simptom problema
Obveznice VW-a i Stellantisa meta su najčešćih prodaja na kratko na evropskim tržištima, navodi Financial Times. Na udaru su i njihove dionice, jer je sistemska kriza tržišnu vrijednost sektora ove godine srezala za više desetaka milijardi eura.
Dionica kompanije Stellantis ove je godine pretrpjela jedan od najsnažnijih padova u cijelom evropskom industrijskom sektoru. Od januara do juna cijena dionice smanjila se za 47 posto, pokazuju podaci Bloomberga. Trenutna tržišna kapitalizacija koncerna tako iznosi tek nešto manje od 15 milijardi eura. Slično nepovoljna su i kretanja dionice VW-a, koja je u istom razdoblju pretrpjela pad od preko 30,5 posto, dok je trenutna tržišna kapitalizacija grupe oko 40 milijardi eura.
"Prodaju na kratko od hedge fondova treba razumjeti prije svega kao simptom, a ne kao uzrok problema", smatra zamjenik direktora Sektora investicijskih fondova u NLB Skladima Matej Mazi. Tržište kažnjava sektore u kojima se istovremeno pogoršavaju rast, marže i vidljivost budućih dobiti, navodi on razloge zbog kojih pojedini investitori očekuju pogoršanje stanja u autosektoru.
"Evropski će proizvođači morati postati manje kompleksni, brži i fokusiraniji. To znači manje modela, manje preklapanja između brendova, više zajedničkih platformi, više automatizacije, brži razvoj softvera, a vjerovatno i daljnju prilagodbu broja zaposlenih te proizvodnih lokacija", nabraja Mazi mogućnosti za izlazak iz krize. Kaže da trenutna kriza, za razliku od prijašnjih, nije ciklična, već sistemska, pri čemu je kineski proizvođači dodatno produbljuju i najviše iskorištavaju.
Kina danas prestiže Evropu u baterijskoj tehnologiji, proizvodnoj učinkovitosti i integraciji softvera, a uz to azijski konkurenti imaju znatno brže razvojne cikluse, objašnjava Blaž Štefe, osnivač i direktor Evropsko-kineskog automobilskog udruženja (ESAA). Dok evropski proizvođač na tržište plasira jedan novi model, kineski konkurent može lansirati dva koja su opremljena najnovijom tehnologijom.
Na meti i Renault
Ključna je poenta da se evropska automobilska industrija ne suočava samo s cikličkim padom potražnje, nego s testom cjelokupnog evropskog industrijskog modela, smatra stručnjak.
Kapitalna tržišta, naime, sve više sumnjaju da će se profitabilnost koncerna ikada više vratiti na nivoe od prije nekoliko godina. "Pitanje je može li Evropa u industriji u kojoj Kina ima ekonomiju obima, troškovnu prednost i brzinu, a SAD veće domaće tržište i jeftiniju energiju, i dalje proizvoditi globalno konkurentna vozila s dovoljno visokom dodanom vrijednošću."
Obveznica automobilske grupe Stellantis bila je, prema podacima s kraja maja, najizloženija prodaji na kratko unutar evropskog segmenta obveznica investicijskog razreda koji prati Bank of America. Dužnički vrijednosni papiri VW-a bili su na trećem mjestu.
"Prodaju na kratko od hedge fondova treba razumjeti prije svega kao simptom, a ne kao uzrok problema", smatra zamjenik direktora Sektora investicijskih fondova u NLB Skladima Matej Mazi. Tržište kažnjava sektore u kojima se istovremeno pogoršavaju rast, marže i vidljivost budućih dobiti, nabraja on razloge zbog kojih pojedini investitori očekuju pogoršanje stanja u autosektoru.
Meta investitora ponajprije je njihova podređena obveznica od 750 miliona, kod koje je udio kratkih pozicija skočio s manje od devet posto početkom godine na 16,2 posto u junu. Istovremeno je prodaja na kratko kod druge, također 750-milionske vječne obveznice (bez datuma dospijeća), porasla sa 4,6 posto na 7,9 posto.
Dodatni faktor koji potiče opklade na pad vrijednosti dionica i obveznica jesu enormni troškovi i gubici povezani s elektrifikacijom te zakasnjelim restrukturiranjem. Grupa Stellantis morala je za poslovnu godinu 2025. priznati čak 22,3 milijarde eura čistog gubitka, što je bila direktna posljedica troškova prijelaza na električna vozila i naknadnog djelomičnog zaokreta natrag prema motorima s unutarnjim izgaranjem.
Važan je podatak da se prodaja na kratko odnosi na obveznice Stellantisa s dospijećem 2035. godine, što znači da fondovi smatraju kako koncerni, unatoč restrukturiranju, u idućem desetljeću neće biti sposobni generirati dovoljne viškove za servisiranje svojih dugova.
"Kod evropskih proizvođača automobila otvorilo se upravo to pitanje: mogu li u novom okruženju i dalje ostvarivati usporedive marže kao u prošlosti, ako istodobno imaju više troškove, veću kinesku konkurenciju, skupu elektrifikaciju, političku neizvjesnost oko carina i slabiju potražnju na nekim ključnim tržištima", ocjenjuje Mazi.
Podaci banke također pokazuju da su kratke pozicije otvorene i kod BMW-ove obveznice u vrijednosti od 750 miliona eura s dospijećem 2035. godine, kao i kod dviju obveznica u vrijednosti od po 500 miliona eura, koje dospijevaju 2032. i 2033. godine. S 5,5 na 9,2 posto povećale su se i opklade na pad vrijednosti Mercedes-Benzove obveznice od 300 miliona s dospijećem 2030. godine, a na popisu investitora nalazi se i Renaultov dug.
.webp){kind=icon}
