Uvjeti na tržištu rada već su neko vrijeme za poslodavce prilično izazovni. Radnika manjka, a i one koje poslodavci pronađu sve je teže zadržati na radnom mjestu. Upravo zbog toga kvalitetni selekcijski procesi postaju sve važniji jer odabir pogrešne osobe može biti skup i u smislu novca i izgubljenog vremena.
U tome važnu ulogu može igrati promjena pristupa procesima zapošljavanja. Naime, za razliku od klasičnih razgovora i testova inteligencije, Petar Čalić, HR konzultant i suvlasnik Deep Projecta, ističe kako danas postoje puno sofisticiraniji i moderniji alati koji se mogu koristiti u procesu zapošljavanja i koji daju puno dublji uvid u ponašanje zaposlenika.
"Moderni alati su fokusiraniji na kognitivne procese poput induktivnog, deduktivnog rasuđivanja, pamćenja, fokusa, multitaskinga... svega onog što današnji poslodavci i opisi poslova zahtijevaju", kazao je Čalić za Bloomberg Adria TV.
Tako, kao jednu od modernih metoda pri zapošljavanju, Deep Project koristi software za čitanje reakcija lica. Naime, prvi u Hrvatskoj imaju bihevioralni laboratorij u kojem dubinski analiziraju ljudsko ponašanje u procesu zapošljavanja. Za to koriste napredne alate koji analiziraju facijalne mikroekspresije kandidata koji su stavljeni u realne scenarije te prate njihovo ponašanje, načine na koje odgovaraju na pitanja i rješavaju određene zadatke.
"To je važno zbog kasnijeg razvoja akcijskih karijernih planova razvoja ljudi i zbog stvaranja boljeg fita osobe u specifično radno okruženje. Sve se to radi u svrhu zadržavanja radnika jer je danas fluktuacija gorući problem i svi se trudimo zadržavati i razvijati radnike koje imamo", kazao je Čalić.
Inače, Čalić je u nedavnom razgovoru za Bloomberg Adriju objasnio kako problem zadržavanja radnika, posebno onih mladih, leži i u tome da se sa zaposlenicima prije zaposlenja pa zatim ni u kompanijama ne radi na razvoju metakognitivnih sposobnosti, a za rad ih ne motivira kognitivna (unutarnja) motivacija, već društveni pritisak.
"Naša testiranja pokazuju da je metakognicija zapravo najbitnija iz perspektive razvijanja poslovne učinkovitosti. Na poslu nitko nije proaktivan, a upravo su kognitivna motivacija i metakognicija snažni prediktori za poticanje inicijative kod zaposlenika, i to je ono čemu svi poslodavci teže", kazao je Čalić.
Metakognicija je koncept koji uključuje sposobnost ljudskog mozga da promišlja, procjenjuje znanje i korigira ponašanje. Također, ona omogućava da razmišljamo o našim kognitivnim procesima, procijenimo naše ponašanje i pratimo općenito mentalnu aktivnost, a to je važno jer utječe na svaki segment ponašanja pa tako i definiranje životnih ciljeva.
Upravo zbog toga mnogima nepoznat pojam metakognicije također ima važnu ulogu u zapošljavanju i zadržavanju zaposlenika, posebno onih mladih, a Čalić naglašava da bi poslovni svijet zasigurno mogao profitirati od posvećenosti metakogniciji.